Sada, kad se utrka za Bijelu kuću u potpunosti zahuktala, vrijedi razmotriti koje kvalitete čine predsjednika - odličnim predsjednikom, ili pak brzo zaboravljenim epizodistom! Na jednoj su strani povijesne ličnosti poput Washingtona, Lincolna, Roosevelta, a na drugoj - Millard Fillmore, 13 američki predsjednik, kojeg povjesničari pamte jedino po tome što je u Bijelu kuću uveo zahod i kupaonu.
Predsjednik George Bush i John Kerry pokušavaju uvjeriti birače da upravo oni posjeduju kvalitete koje su potrebne za odličnog predsjednika. No, je li to zaista tako? "Velike predsjednike od ostalih predsjednika razlikuje činjenica što su oni imali viziju i povijesnu misiju; to su osobe ideja, imaju duboka uvjerenja… Hvataju se u koštac s krizama i izazovima, odlučno i nepokolebljivo."
Profesor politologije Leonard Leo kaže da se izuzetni predsjednici od “pukih korisnika Ovalnog ureda” razlikuju po svojoj karizmi, kao i drugim kvalitetama vezanim uz snažno političko čelništvo. Sedamdeset-osam povjesničara i politologa rangiralo je svakog američkog predsjednika; rezultati su objavljeni u knjizi "Predsjedničko čelništvo: ocjene najboljih i najgorih u Bijeloj kući".
I, tko su pobjednici?
Prvi predsjednik Amerike je i prvi na popisu: George Washington, koji je vodio rat za neovisnost. Slijedeći je Abraham Lincoln, koji je zemlju proveo kroz građanski rat te je ponovno ujedinio. Treći je Franklin Delano Roosevelt, koji je Ameriku uspješno proveo kroz ekonomsku depresiju i drugi svjetski rat.
Premda su bili predsjednici u tri različita stoljeća, sva trojica velikana su se uspješno uhvatila u koštac s krizama, ističe povjesničar James Taranto. "Uspoređujemo i povijesna razdoblja u kojoj se predsjednički mandat odvijao - nekad jedan predsjednik obilježi cijelu eru, a nekad era proizvede predsjednika. Abraham Lincoln možda ne bi bio velik predsjednik da je služio mandat četiri desetljeća kasnije. No, bio je predsjednik točno u vrijeme kada je zemlji trebao čovjek poput njega."
Što se najgorih predsjednika tiče, na dnu rang liste su Andrew Johnson, Franklin Pierce i James Buchanan, imena koja su danas slabo poznata ne samo u svijetu, nego i u Americi. Leonard Leo kaže da i neuspješni predsjednici dijele neke zajedničke osobine: "Predsjednici koji nisu imali viziju, koje nije vodio snažan osjećaj povijesne misije, koji nisu znali što žele postići – oni nisu dobro prošli na ocjenjivanju."
Javnost se često više povodi za emocijama nego čvrstim činjenicama. Povijest će primjerice predsjednika Kennedyja konačno procijeniti tek kad više ne bude nikoga tko je živio u vrijeme kada je on bio živ. Za sada, Kennedy - prema povjesničarima - vodi u kategoriji 'precijenjenih' predsjednika. Na rang-listi nema ni aktualnog predsjednika Georgea Busha, jer je ispitivanje provedeno 2000. godine. No, i George Bush se uhvatio u koštac s krizom bez presedana.
"Naša zemlja, naša generacija, uklonit će mračnu prijetnju nasilja koje se nalazi pred našim narodom, pred našom budućnosti. Okupit ćemo svijet u tom nastojanju, primjerom naše vlastite hrabrosti. Nećemo posustati, niti posrnuti, niti ne uspjeti!" - rekao je u jednom nedavnom govoru predsjednik Bush.
Leonard Leo kaže da predsjednik Bush ima šanse za dobar plasman na slijedećem ocjenjivanju: sučeljen s izazovima poput rata i terorizma, Bush je iskazao viziju i odlučnost. No, prije povjesničara svoje će mišljenje o aktualnom predsjedniku dati birači - na izborima u studenom.
