Pred sjedištem NATO saveza u Bruxellesu u petak su svečano podignute zastave sedam novih zemalja-članica. Nakon svečanosti uslijedit će ozbiljne rasprave, jer se ministri vanjskih poslova NATO-a moraju nositi s Rusijom ogorčenom zbog proširenja NATO-a, s budućnošću misije NATO-a na Balkanu, te u Afganistanu i ratu protiv terorizma.
Nove članice NATO saveza – Estonija, Latvija, Litva, Slovačka, Slovenija, Rumunjska i Bugarska – ne donose savezu znatniju vojnu moć. Ali, kako kažu stručnjaci saveza, imaju specijalizirane kapacitete za određene potrebe.
Profesor Jerome Sheridan, stručnjak za sigurnost koji vodi Centar Bruxelles pri Sveučilištu American u Washingtonu, kaže da se, unatoč ograničenim vojnim kapacitetima, nove članice prilagođavaju izazovima s kojima se NATO suočava u ratu protiv terorizma i oružja za masovno uništavanje."Mislim da će nastaviti razvijati ekspertizu na pojedinim područjima rata protiv terorizma. Možda će moći osigurati jedinice za zaštitu od kemijskog oružja, ili za otkrivanje biološkog oružja. To nisu velike stvari, ali nove će članice ipak imati svoju ulogu u savezu. Siguran sam u to".
Dužnosnici NATO predviđaju da će novim članicama trebati deset do dvanaest godina da bi svoje snage uskladile sa standardima saveza. Dužnosnici ističu da, pet godina nakon što su Poljska, Republika Češka i Mađarska postale članice saveza, te zemlje još uvijek moderniziraju svoje snage. Ipak, NATO vidi ovaj krug proširenja prije svega kao politički potez, jer on podrazumijeva i širenje zapadnih vrijednosti, poput demokracije i vladavine zakona, do ruske granice.
Rusija je, kako se i očekivalo, reagirala ogorčeno na ulazak baltičkih zemalja u NATO. Analitičari poput profesora Sheridana smatraju da su nedavni izrazi zabrinutosti Moskve zbog proširenja NATO-a uglavnom namijenjeni ruskoj javnosti. No, on također upozorava da će budućnost odnosa između NATO-a i Moskve ovisiti o budućim potezima saveza. "Ukoliko NATO učini nešto vrlo provokativno, na primjer, razmjesti snage u baltičkim državama uz rusku granicu, onda ćemo vidjeti povratak stare Rusije. Ukoliko, pak, NATO u novim zemljama bude manje vidljivo prisutan, Rusija će shvatiti da mu od njega ne prijeti ništa strašno".
Sve nove članice NATO-a, osim Rumunjske i Bugarske, također sljedeći mjesec ulaze u Europsku uniju. Iako ih se većina danas smatra pro-američkima, stručnjak za sigurnost Daniel Keohane iz londonskog Centra za europsku reformu, vjeruje da bi se to moglo promijeniti kako te zemlje budu sve više postajale ovisne o ekonomskim prednostima članstva u Uniji."Te zemlje koje su bile vrlo pro-američke postat će malo manje pro-američke, a malo više pro-europske. Imat će manje motiva da "staju na žulj" Berlinu i Parizu, o kojima će ovisiti".
Gospodin Keohane pita se hoće li prošireni NATO savez, u kojem se sve odluke moraju donositi jednoglasno, moći i dalje funkcionirati efikasno."NATO postaje politički mnogo "okoštaliji" nego što je to prije bio. Moglo bi se reći da je rat na Kosovu bio prvi i zadnji NATO-ov rat, jer je jasno da se Pentagonu nije sviđalo voditi rat koji vodi neki odbor. Nije se želio neprestano konzultirati s ostalim saveznicima i teško da će to željeti u budućnosti".
Gospodin Keohane dodaje da NATO može uspješno funkcionirati jedino ako europski saveznici znatno poboljšaju svoje vojne kapacitete. Američke su snage, kako kaže, toliko tehnološki naprednije od europskih da je Europljanima teško raditi rame uz rame s Amerikancima.
