U najnovijem izvješću o napretku Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obaveza Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ocjenjuje da je vlada dobre rezultate postigla u stvaranju zakonodavnog i upravnog okvira za povratak srpskih izbjeglica, ali je spora u provedbi usvojenih zakona. U posljednjih šest mjeseci, inače, nije zabilježen značajniji porast slučajeva u kojima su zaposjednute kuće i stanovi vraćeni svojim vlasnicima.
Cvjetičanin Milić ima naizgled skromnu želju - umrijeti u svojoj kući u koju nogom nije kročio pet godina iako pored nje prolazi svakog dana. Od kada se 1998. u svoje selo, Popović Brdo kraj Karlovca vratio iz izbjeglištva u Srbiji, ovaj 77-godišnji hrvatski Srbin živi kao podstanar u tuđoj kući, svega nekoliko stotina metara udaljenom od svoje. Vlasništvo potvrđuje brižno čuvanom dokumentacijom, medju kojom je i gotovo godinu dana stara presuda Općinskog suda u Karlovcu po kojoj se obitelj bosanskih Hrvata, koja živi u njegovoj kući, mora iseliti. Sudska presuda nije provedena jer su se bosanski Hrvati na nju žalili.
"Ja ne bi želio dugo biti bez svoje kuće. Star sam i rado bi umro u svojoj, ne bih želio umrijeti u tudjoj kući. Ja sam tu kuću sagradio teškom mukom," kaže Milić.
Popović Brdo, prijeratno većinsko srpsko selo, stanovnici su napustili 1995. uoči vojne akcije "Oluja", kojom je Hrvatska vojska vratila okupirana područja. Tri godine kasnije kada su se počeli vraćati, svoje su kuće našli ili srušene ili su u njima zatekli Hrvate izbjegle iz BiH.
Hrvatska Vlada obvezala se da će do kraja ove godine sa 107 milijuna eura onačno riješiti pitanje povratka izbjeglih Srba i povrata njihove imovine. Nakon višegodisnjih pritisaka međunarodne zajednice, Vlada je nedavno uklonila i posljednju prepreku povratku izbjeglica, obećavši da će stambeno zbrinuti bivše nositelje stanarskih prava. Njih oko 13.500 podnijelo je zahtjev za povratkom. Od oko 300 tisuća Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, prema službenim procjenama, vratila se trećina. U proteklih nekoliko godina većini su vraćene kuće koje je država nakon rata dala na korištenje hrvatskim izbjeglicama iz BiH. Prema Vladinim podacima, vraćeno je nešto manje od 14 tisuća kuća i stanova, a još je uvijek zauzeto oko pet i pol tisuća objekata.
Obitelj Dizdar iz okolice Banja Luke srpsku kuću u kojoj žive nisu dobili od države na korištenje. Prije šest godina u nju su ušli ilegalno i odbijaju se iseliti iako je sud u Karlovcu presudom u korist vlasnika još prije godinu dana naložio njihovu deložaciju. Vlasnica, 65-godisnja Smiljana Cakić živi preko puta, u prostoriji od deset metara kvadratnih koju tanki zid dijeli od štale u kojoj se nalazi sva njena imovina, dvije krave koju su ona i njen muž dobili od UNHCR-a.
Pavao Cakić imao je istu želju kao i Cvjetičanin Milić, ali nije mu se ostvarila. Umro je u svibnju ove godine, mjesec dana nakon što se novinarima Glasa Amerike potužio na život "nikakav sa svih strana" - život u preuređenoj štali bez vode, čiji je krov obložio najlonom da kiša ne bi smočila mali željezni krevet i sjedalo starog autobusa kojeg je kupio za 50 kuna da bi i žena imala na čemu spavati.
Ispuni li Vlada obećanje, koje je ujedno i njena obveza na putu prema članstvu u EU, Cvjetičanin Milić i Smiljana Cakić do kraja ove godine trebali bi konačno ući u svoje kuće. "Pričaju da Hrvatska mora vratiti kuće izbjeglicama ako hoće u Europu... Ja to kad slušam mislim da će nešto biti. Puno je prošlo, stalno spominju da će se izbjeglice vratiti na svoje i ja uvijek sklapam ruke, nadam se, ali onda prestane priča i ništa od toga" kaže Smiljana Cakić.
Predsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora kaže da obitelji Cakić i Milić nisu tipični slučajevi, ali sličnih u Hrvatskoj ima dvadesetak, među kojima i žena koja živi u svinjcu vlastite kuće u jednom selu uz Unu. "U Hrvatskoj je i društvena atmosfera solidarnosti rascijepljena prema etničkom ključu.
Za ove ljude nema solidarnosti," kazao je za Glas Amerike Žarko Puhovski. Dodao je da se najveći broj izbjeglih Srba neće vratiti u Hrvatsku, ali "glavni je problem što vlada ne čini dovoljno ni da se izbjeglicama koje su se vratile osiguraju uvjeti da ostvare svoja prava".
