Malo je kompanija koje se s povijescu i razvojem industrije i drustva cijelog 20. stoljeca mogu tako blisko identificirati kao sto to moze Ford Motor Company. Jednu od najvecih svjetskih korporacija Henry Ford je zaceo sa 11 poslovnih partnera i 28.000 dolara, casha. Pocetak je bio skroman i uspjeh nije dosao preko noci, ali ono sto su Henry Ford i njegova kompanija zapoceli 16. lipnja 1903. godine, radikalno ce promijeniti nase svakodnevne zivote - nacin na koji radimo, nacin na koji putujemo i na koji nase slobodno vrijeme provodimo; i ostavit ce, za sobom, ogromno i trajno nasljedje, jer vidimo ga danas, svagdje oko sebe – autoceste, parkiralista i benzinske crpke. Fordova masovna proizvodnja automobila zauvijek ce izmijeniti americke, a onda i globalne krajolike.
Prica o Henryju Fordu i njegovoj kompaniji mnogima je poznata – Rodjen na jednoj farmi u Michiganu, Ford je lako mogao u poljoprivredi i ostati. Ali njegovu su mastu vise privlacili strojevi. G. 1896, izumio je svoja prva “kola bez konja,” kvadricikl. Daleko jos od onoga sto ce proizvoditi za nekoliko godina, ali dovoljno da otpocne Fordovu karijeru businessmana. Samo nekoliko mjeseci po osnivanju, njegova kompanija na trziste izbacuje prvi Ford – Model A. I pocinje koristiti prvo od 19 slova abecede kojima ce imenovati svoje automobile. Kad je, jos za prvih mjeseci, pocela i profit ostvarivati, postalo je jasno da se i Fordova vizija automobilske industrije moze lako ostvariti. A ona je bila – proizvodnja automobila za masovno trziste. Godine 1908, rodjen je Model T.
Godine 1913, uvodjenjem, u proizvodnji, tekuce vrpce, kompanija Ford temeljito mijenja organizaciju rada i uklanja iz kapitalisticke tvornice i zadnji trag kreativnoga, ali nadilazi i sve svoje konkurente, a automobil postaje dostupan gotovo svakome. Godinu dana kasnije, 1914, Ford najavljuje skracivanje radnoga dana i podvostrucavanje dnevne zarade radnika, na pet dolara... i pocinje moderno razdoblje masovne potrosnje, radja se ekonomski izraz “fordizam,” prihvacaju ga i pristase i kriticari, za privrednu politiku koja se sastoji u masovnoj proizvodnji jeftine i dobre robe i najvecoj racionalizaciji i podjeli rada. Razvoj i rast automobilske industrije izazvat ce kulturna i drustvena gibanja i preokrete, dovesti do stvaranja americke srednje klase, preobraziti sve – od seksualnosti do arhitekture do popularne glazbe.
Kad je kompanija Ford bila osnovana, Henryju Fordu je vec bilo 40 godina. Ali, jednom osnovana, postala je primjer americkog uspjeha i ubrzo zaokuplja mastu cijeloga svijeta. Od Aldousa Huxleyja i njegovog antiutopijskog “Vrlog, novog svijeta,” u kojemu se vrijeme mjeri u godinama “poslije Forda,” do talijanskog marksista Antonija Gramscija i njegovog klasicnog eseja “Amerikanizam i Fordizam”, od Diega Rivere i njegovih detroitskih zidnih kompozicija do modernistickih slika Fernanda Legera, od filmova Bullit, sa Steveom McQueenom, Bonnie i Clyde, Americkog grafitija, Georgea Lucasa do televizijskog Batmana, od Mustang Sally, Wilsona Picketta te Little Deuce Coupe i Fun, Fun, Fun, Beach Boysa...ime Ford i industrijsko carstvo koje je Henry osnovao, s prijestolnicom u legendarnoj tvornici River Rouge, “najvecim tvornickim kompleksom na svijetu,”..... odigrali su vaznu ulogu i imali vazno mjesto u knjizevnosti i umjetnosti, u filmu i glazbi, u ikonografiji 20. stoljeca.
Gangster John Dillinger pisao je Fordu:”Divan auto radite, uzitak je voziti se njime. Vas bi slogan trebao biti – vozite Forda i gledajte kako drugi ostaju daleko za vama. Prasinu, koju ja Fordom dizem, svi drugi gutaju.
Neki od Fordovih suvremenika vidjeli su u njemu genija, drugi za njega nisu gajili nista osim prezira. Fordov karakter bio je pun proturjecja. Bio je glasni pacifist i notorni antisemit. Vjecno nostalgican za svojim pastoralnim djetinjstvom, on je vec i samu ideju o takvom nacinu zivota potkopao primjenom tekuce vrpce za masovnu proizvodnju. Bio je slabo obrazovan, gotovo nepismen, a prema pisanju njegovog biografa Douglasa Brinkleyja, bio je i nevjerojatno lijen. “U cijeloj je svojoj radnoj karijeri odradio manje sati negoli bilo koji drugi poduzetnik, veliki ili mali.”
Ali svijet “poslije Forda” nikad vise nece biti isti. Taj je svijet tako temeljito izmijenio da je casopis Fortune Magazine Henryja Forda, koji je umro 1947, godine 1999. proglasio “businessmanom stoljeca.” Od onog prvog, Modela T, koji je svijet postavio na kotace, preko Lincoln Continentala, Forda, Thunderbirda, Pinta, Mustanga, Escorta, Taurusa, Explorera - svaki od njih odraz raspolozenja i potreba odredjenog vremena – stogodisnja proizvodnja Ford Motor Company govori i povijest Sjedinjenih Drzava 20. stoljeca.
