Linkovi

Internet, rat i javno mnijenje (6/4/03) - 2003-04-06


Internet je pozdravljen kako sjajno sredstvo za javne rasprave, kako za skupine koje podržavaju rat, tako i za one koje mu se opiru. Obje strane nalaze Internet vrlo korisnim, jer obje, putem njega, mobiliziraju svoje pristaše, i u Americi i izvan nje.

I pro-ratni i anti-ratni tabori u Americi, strasno i vatreno promiču i zagovaraju svoja stajališta i suprotna mišljenja. Obje se strane slažu u jednom – Internet u njihovom radu igra ključnu ulogu. Peter Schurman, izvršni direktor neovisne političke organizacije MoveOn.org, koja se protivi ratu u Iraku kaže: "Internet je ljudima omogućio da iznose svoja mišljenja o nizu pitanja, brže i učinkovitije nego ikad prije. Amerika je velika demokracija, a Internet - njeno važno sredstvo.”

Kristinn Taylor na čelu je washingtonskog ogranka konzervativne političke organizacije Free Republic, Slobodna republika, koja podržava rat u Iraku. I on smatra da je Internet važno sredstvo demokracije. Njegova skupina osnovana je potkraj 1996. i danas ima članove i diljem Azije i Europe. Po riječima g. Taylora, Free Republic jedna je od prvih organizacija koja se počela koristiti prednostima Interneta. ”Kao i svaku drugu tehnologiju od koje su ljudi našli koristi, i Internet su svi odmah prihvatili.”

Naročito se korisnim pokazao sada, kaže Kristinn Taylor, kad je trebalo na brzinu organizirati elektronsku kampanju protiv Petera Arnetta, izvjestitelja za američku televizijsku mrežu NBC, koji je u intervjuu na iračkoj televiziji kritizirao američke ratne planove u Iraku. Kao rezultat njihove kampanje, NBC je primio stotine ljutitih pisama preko Interneta, a Peter Arnett je, da li pod izravnim pritiskom tih pisama ili ne, odmah otpušten.

"Obje strane mogu putem Interneta pružiti informacije kao što su e-mail adrese i telefonski brojevi koji prosječnim građanima inace nisu tako lako dostupne. To otvara vrata brzoj komunikaciji između njih i onih koji na donošenje odluka imaju utjecaja” - rekla je gospođa Taylor.

Peter Schurman, iz skupine MoveOn.org, ističe i drugu prednost Interneta – on istomišljenicima diljem svijeta pruža priliku da se povežu jedni s drugima. Ne s ciljem vršenja utjecaja na druge, kaže on, nego da ljudi dobiju mogućnost da jednostavno izraze mišljenja koja su već formulirali.

Adam Thierer, iz instituta CATO, kaže da je rat u Iraku nasao svoje čvrsto mjesto na Internetu i od njega napravio poprište jedne druge bitke – one za pridobijanje javnog mnijenja: ”Velik broj različitih skupina koristi se prednostima Interneta i putem njega prenosi svoje poruke i mišljenja, pokušava komunicirati s drugima i od njih pridobiti podršku svojim stavovima. Meni, za sada, još nije poznato koja strana u toj bici pobjeđuje, iako je vjerojatnije da je anti-ratnih sajtova na Internetu više nego onih koji rat podržavaju.”

Ako je to doista tako, kaže Adam Thierer, onda on takav ishod pripisuje generacijskom jazu, jer puno je veći broj mladih koji se Internetom koriste svakodnevno i putem njega izražavaju svoje osjećaje. Oni koji rat uglavnom podržavaju, kaže g. Thierer, mogli bi biti oni stariji, a među njima ima onih koji toj tehnologiji i nisu tako vični. Statistike govore u prilog njegovoj tvrdnji.

Anti-ratna skupina MoveOn.org tvrdi da ima preko 1.300.000 registriranih članova. Tri je četvrtine tog članstva privukla upravo tijekom zadnja dva-tri mjeseca. Pro-ratna skupina – Free Republic, tvrdi da ima 100.000 clanova, od čega je samo oko 40.000 njih aktivno u bilo koje doba.

Todd Gitlin, profesor novinarstva i sociologije na sveučilistu Columbia, kaže da, iako su anti-ratne skupine premoćne na Internetu, nije jasno hoće li one, i kolikog, utjecaja imati na javnu politiku. "Razlog je jednostavan – jednom kad oni koji formuliraju politiku, određenu politiku usvoje, nikakvo manifestiranje javnog mišljenja, bilo na ulicama ili putem Interneta, neće na politiku imati trenutnog utjecaja.”

Internet kao sredstvo javne raspre, kaže profesor Gitlin, još uvijek je relativno novo. Stoga je, dodaje on, njegovo političko djelovanje još uvijek prilično nepoznato.

XS
SM
MD
LG