13 godina nakon pada Berlinskog zida, ekonomisti analiziraju gospodarsku politiku u više od 25 zemalja bivšeg komunističkog bloka. Tko je bio najuspješniji u izgradnji tržišne ekonomije? – ovo je pitanje Barry Wood postavio sudionicima godišnjeg skupa Američke udruge ekonomista, koji je nedavno održan u Washingtonu.
Prijelaz iz kontrolirane na tržišnu ekonomiju nije bio lak – bez obzira na mnoge prognoze iz kasnih osamdesetih koje su predvidjele bržu i lakšu tranziciju. Jan Svejnar, ekonomist koji predaje na Sveučilištu Michigan, kaže da se brzina tranzicije i njezina efikasnost razlikuju od zemlje do zemlje. Međutim, u gotovo svim ekonomijama se pokazalo da je najbolji način privatizacije državnih poduzeća – njihova prodaja stranom, zapadnom ulagaču.
"Tvrtke u stranom vlasništvu su produktivnije, one efikasnije raspolažu svojim proizvodnim sredstvima, općenito su bolje u restruktuiranju. Kada ih usporedimo s firmama koje su u rukama domaćih vlasnika, strane su tvrtke mnogo uspješnije" - tvrdi Jan Svejnar.
Svejnar: Najuspješnije Slovenija, Češka, Mađarska i Poljska
Tržišne su reforme, po riječima gospodina Svejnara, najuspješnije provedene u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Rusija i ostale države bivšeg Sovjetskog saveza znatno su lošije prošle. "U usporedbi s tim državama, Kina je potpuno suprotan primjer. Iako tamo još uvijek vlada komunizam, u gospodarskom smislu Kina vrlo dobro stoji. Kina bilježi 20 uzastopnih godina ekonomskog rasta, dok je Rusija 10 godina sustavno nazadovala. Ekonomski je rast u Rusiji tek počeo posljednjih godina."
Uz Kinu, od bivših komunističkih zemalja, jedino su Slovenija i Poljska uspjele znatno povećati standard života svojih stanovnika – u odnosu na 1989. godinu, tvrdi Jan Svejnar.
Tajna kineskog uspjeha - strani investitori
Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, kaže da je Kina uspješna zbog toga što privlači investicije koje se temelje na najmodernijoj tehnologiji:
"Kada su ekonomija i životni standard u pitanju – u budućnosti će doći do sve većih sličnosti azijskih zemalja poput Kine i Južne Koreje s Amerikom. Međutim, što se tiče Trećeg svijeta, takvo se relativno ujednačavanje neće dogoditi."
Kada će Istočna Europa sustići Zapadnu?
Jan Svejnar kaže da će se i zarade u Zapadnoj i Istočnoj Europi u budućnosti više izjednačiti, no taj proces neće biti brz: "Oni koji su 1989. tvrdili da će Istočnoj Europi trebati 15 do 20 godina da sustigne Zapadnu Europi smatrani su hereticima, prevelikim pesimistima. Danas je očito da će za osjetnije izjednačavanje biti potrebno 20 do 40 godina."
Kinesko je gospodarstvo u protekloj godini raslo po stopi od gotovo sedam posto. Rusko – oko četiri posto, dok su ekonomije Srednje i Istočne Europe bilježile ekonomski rast od oko dva posto.
