Za američko se zdravstvo često kaže da je i jedno od najboljih, ali i jedno od najgorih na svijetu. U svakom slučaju, američko je zdravstvo – najskuplje na svijetu: godišnje košta oko dva i pol bilijuna dolara. Prosječni Amerikanaca na njega potroši između sedam i osam tisuća dolara godišnje.
Većina stanovnika Sjedinjenih Država plaća ga putem privatnog zdravstvenog osiguranja, koje djelomično plaćaju firme u kojima rade. Amerikanci stariji od 65 godina 'pokriveni' su državnim zdravstvenim osiguranjem – za koje postoji opasnost da bankrotira. Oko 30 milijuna Amerikanaca - ljudi koji rade, ali su im primanja vrlo skromna – uopće nije zdravstveno osigurano.
Melinda Smith analizirala je neke od uzroka krize sustava zdravstvene skrbi.
Često se čini da Amerikanci žele 'i ovce i novce'. Žele prvoklasnu liječničku i bolničku uslugu, ali su šokirani kada im stigne račun.
"Počeli su nam stizati nekakvi računi… Rekoh - čekaj malo, pa mi imamo zdravstveno osiguranje…" - jada se Jarene Williams, čiji sin ima kongenitalni defekt. Liječenje je bilo skupo, i njegova je majka bila neugodno iznenađena cijenom - za koju je mislila da će je u potpunosti podmiriti njezino zdravstveno osiguranje…
Liječnik opće prakse David Ellington kaže da
on i njegovi kolege nastoje osigurati najkvalitetniju uslugu, međutim ono što
im zdravstveno osiguranje isplati kao naknadu često nije dovoljno. "Morat će se promijeniti način na koji se
isplaćuju liječnici" - kaže nam ovaj američki liječnik.
Vlasnici manjih firmi pogotovo su u
teškom položaju – njima je najteže da svojim uposlenicima zajamče zdravstveno
osiguranje. Amy Milstead Ellzey vodi
obiteljsku tvrtku Milstead Automotive.
Kaže da bi željela svim svojim namještenicima osigurati najbolji
zdravstveni plan, ali da je to preskupo. "Grozno… Cijena našeg zdravstvenog
osiguranja skočila je za 44 posto.
Morali smo potražiti drugi, jeftiniji plan, gori od onog prethodnog koji
nam je sada preskup" - tuži se ova poslovna žena iz Houstona u teksasu.
Amerikanci su svjesni da se u zdravstvu nešto mora mijenjati. Na njega se sve više troši, a deseci milijuna ljudi uopće ga ne mogu koristiti. Jonathan Weiner s fakulteta za javno zdravstvo sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu smatra da bi prvi prioritet najavljene reforme zdravstva trebao biti – osigurati sve građane. 'Bilo zdravstvo privatno ili državno, ne smije se dogoditi da se netko ne liječi zbog toga što nema novca, ili ga odbiju za zdravstveno osiguranje zbog toga što je već bolestan' – kaže Weiner.
On naglašava potrebu da se zdravstveno osiguraju
oni zaposleni Amerikanci koji uopće nisu osigurani, a – prema zakonu - ne mogu
biti dio državnog plana zdravstvenog osiguranja za najsiromašnije koji primaju
socijalnu pomoć. "Kada bi se to postiglo, bila bi to jedna
od najpozitivnijih promjena. Nju bi,
mislim, svaki Amerikanac pozdravio. Od
tada, pružatelji usluga zdravstvenog osiguranja, privatne korporacije, morale
bi prihvatiti svaku mušteriju, bila ona zdrava ili bolesna" - kaže Weiner.
Dodaje da bi se cijena liječničkih usluga trebala određivati ne samo na temelju ozbiljnosti bolesti već i na temelju potencijala za prevenciju. Trebalo bi više raditi na prevenciji kroničnih bolesti – kaže ovaj stručnjak. "Sada, liječnike se plaća po broju raznih medicinskih testova koje naruče. Što je pacijent bolesniji, oni više zarade. Budući sistem bi trebao više nagrađivati efikasnost tretmana, trebao bi nagrađivati liječnike prema tome jesu li pacijenti postali zdraviji."
Predsjednik Obama kaže da će najavljenu reformu zdravstva vlada platiti novcem koji bi se namakao uklanjanjem upravo ovakvih nelogičnosti. Kritičari američkog zdravstva, naime, ističu da je sadašnji sistem rastrošan, neefikasan, da je birokratiziran te da se njime vrlo loše upravlja.
Reforma američkog zdravstva je – kako vidimo - vrlo složeno pitanje. Zbog toga će se u Kongresu o njoj vrlo teško postići konsenzus.
