Linkovi

Medijske slobode u Hrvatskoj ugroženije nego ratnih i poratnih devedesetih godina


Sprega vladajuće politike, krupnog kapitala i vlasnika medija učinili su medijske slobode na prostoru bivše Jugoslavije ugroženijima nego što su bile tijekom ratnih i poratnih devedesetih. Politička konsolidacija država na prostoru bivše Jugoslavije nije unaprijedila, već u nekim segmentima čak i unazadila stupanj medijskih sloboda dosegnut u vrijeme kaotičnih devedesetih.

To su neki od najvažnijih naglasaka jučerašnje međunarodne konferencije koju je u Zagrebu organizirao Sorosev Institut Otvoreno društvo na temu cenzura u medijima u Hrvatskoj i na zapadnom Balkanu.

O cenzuri u najutjecajnijim medijskim kućama u Hrvatskoj televiziji i izdanjima Europa press holdinga koji je u pedeset postotnom vlasništvu njemačke izdavačke kuće WATZ govorili su novinari koji još uvijek rade ili su donedavna radili u tim medijima: Hrvoje Appelt, bivši novinar Jutarnjeg lista i tjednika Globus; Nataša Škaričić, donedavna pomoćnica urednika Slobodne Dalmacije; Denis Latin, urednik i voditelj magazina Latinica; Sanja Mikleušević, novinarka HRTV-a.

Novinarske slobode i prostor za objavu vlasti neugodnih tema drastično su smanjeni u javnoj televiziji i utjecajnim privatnim medijima, istaknuli su spomenuti novinari.

Urednik Latinice Denis Latin izjavio je da je u 16 godina postojanja emisije Latinica, koja ima elemente istraživačkog novinarstva, posljednja godina bila najteža. Sanaderu je, ustvrdio je, pošlo za rukom začepiti usta Latinici, što nije uspijevalo čak niti Franji Tuđmanu, nadaleko poznatom po pritiscima na medije. Pritisci na Latinicu i neovisne novinare dolaze, tvrdi Latin, od uigranog trokuta kojeg čine glavna urednica informativnog programa na HTV-u Hloverka Novak Srzić, ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić te politizirano programsko vijeće HRT-a. Latin je ustvrdio da mu je u zadnjih godinu dana u više navrata smanjivana plaća, tako da ona danas iznosi upola manje od zajamčene ugovorom. Pritisci su ustvrdio je, kulminirali nakon ubojstva Ive Pukanića te nakon što je redakcija Latinice počela istraživati kriminal zagrebačke gradske vlasti pod vodstvom SDP-ovca Milana Bandića. Hrvatska je, upozorio je Latin, u prošloj godini pala na ljestvici medijskih sloboda iza Srbije i Slovenije, a među novinarima je ponovo zavladala atmosfera straha koja stvara dojam da su devedesete bile slobodnije od vremena u kojem danas živimo. Ta atmosfera novinare potiče da ponovo traže međunarodnu pomoć.

Novinarka HTV-a Sanja Mikleušević govorila je o slučajevima cenzure na HTV-u, te premještanju u manje gledane emisije novinara i urednika koji su pružili otpor uredničkim i političkim pritiscima.

O iskustvu neovisnog medija B92 iz Beograda u komercijalnim uvjetima u kojima se taj medij nakon propasti Miloševićeva režima borio za opstanak, govorio je Veran Matić, utemeljitelj, a danas predsjednik uprave te ugledne medijske kuće. Nakon demokratskih promjena u Srbiji u listopadu 2000. ustvrdio je Matić, u toj zemlji nije bilo javne svijesti o potrebi očuvanja neovisnih medija stasalih u teškim uvjetima Miloševićeva režima, već su i oni bili izloženi surovoj tržišnoj utakmici u koju su ušli izranjavani i izmučeni zabranama i pritiscima u bivšem režimu. Uvjeti za opstanak i očuvanje profesionalne neovisnosti u tim su uvjetima, ustvrdio je Matić, teški jer u Srbiji vrlo uski krug ljudi kontrolira tokove novca. Ti ljudi su nerijetko bezimeni i kriju se iza off-shore kompanija, a poseban problem predstavlja monopol na distribuciju novina koji ima tvrtka Stanka Subotića-Caneta. Matić je samo jedan od sudionika jučerašnjeg skupa koji je konstatirao da je međunarodna financijska pomoć neovisnim medijima na prostoru bivše Jugoslavije danas potrebnija nego tijekom devedesetih.

To stajalište dijeli i Gordan Malić, novinar Jutarnjeg lista koji je ustvrdio da su tijekom devedesetih neovisni mediji živjeli od visokih tiraža, dok danas preživljavaju od marketinga i imaju deseterostruko niže tiraže i manje slobode. Mehanizmi kontrole medijskog tržišta u rukama su, istaknuo je Malić, krupnog kapitala povezanog s politikom. Tijekom devedesetih je teško bilo dobiti informaciju, ali ju je bilo lako objaviti. Danas je, tvrdi Malić, drukčije:

"Tuđman je kontrolirao ulaze informacije dok Sanader svojom specifičnom vrstom vladanja i odnosom prema krupnom kapitalu kao partnerskom kontrolira i izlaze informacije, dakle kontrolira i izdavače kombinacijom mrkve i batine. Prema tome nezavisno novinarstvo je danas u puno težem položaju što se vidi iz nekoliko primjera. Prvi primjer je zatvorenost vlade prema javnosti koja je veća nego u razdoblju mračnog tuđmanizma. Ova vlada, što je ustanovljeno na nekoliko razina od nevladinih udruga do profesionalnih novinskih udruženja, najzatvorenija je prema novinarima do sad. Prema tome novinari su najizloženiji nasilju. Imamo primjere ubijenih novinara i fizički zlostavljanih novinara što se rijetko događalo čak i na prvim linijama fronte tijekom rata. Dakle iz ovoga se vidi da je jedini izlaz zapraavo humanitarno subvencioniranje možda u manjem postotku nego nekada, ali svakako je potrebno u nekom postotku. Evo, ja sam na ovoj konferenciji molio Sorosa da nam udijeli nešto kako bi pokrenuli svoj nezavisni projekt jer nam ovi naši ne daju," kazao je Malić.

Glavna urednica sarajevskog dnevnika Oslobođenje Vildana Selimbegović upozorava da je 14 godina od Daytonskog sporazuma politika snažno podijelila tri naroda u BiH, a mediji su tek servis triju politika. Baviti se neovisnim novinarstvom u BiH znači izložiti se velikom riziku, istaknula je urednica Oslobođenja. Navela je primjer redakcije emisije „60 minuta“ na Federalnoj televiziji koja njeguje istraživačko novinarstvo. Međutim, u zadnjih godinu dana, čak devet mjeseci ta je redakcija provela pod policijskom zaštitom.

Predstavnici medija i medijski stručnjaci iz Slovenije upozorili su udar na medijske slobode u toj zemlji koji je uslijedio kad je desna vlada Janeza Janše preuzela vlast, a nakon što je Slovenija postala punopravna članica EU. Čak 571 slovenskih novinara i novinarki potpisali su peticiju kojom su izrazili protest protiv čistki i pritisaka koje je u medijima provela Janšina Vlada, a slovenski mediji do danas se nisu oporavili od toga pritiska.

XS
SM
MD
LG