Dan nakon napada, Muzej holokausta bio je zatvoren. Državna zastava ispred ulaza bila je spuštena na pola koplja, u čast poginulog zaštitara Stephena Johnsa kojeg je ubio James von Brunn. Na konferenciji za tisak, šefica washingtonske policije Cathy Lanier je izjavila:
"Protiv Jamesa von Brunna podignuta je optužnica i on se tereti ne samo za ubojstvo već i za kazneno djelo teže kvalifikacije – ubojstvo vatrenim oružjem u javnom saveznom objektu."
U automobilu Jamesa von Brunna, parkiranom u blizini Muzeja, policija je pronašla rukom pisanu poruku sljedećeg sadržaja:
'Holokaust je laž. Obamu su stvorili Židovi.'
…Policija i ne-vladine organizacije koje prate djelatnost rasističkih skupina bile su svjesne Jamesa von Brunna, koji je imao vlastite web stranice. Joseph Persichini radi za Savezni istražni ured FBI.
"Treba utvrditi zbog čega je on uradio to što je uradio. Moramo se upitati – jesu li sve ove godine tijekom kojih je von Brunn objavljivao svoje mržnjom ispunjene tekstove utjecale na to da on s riječi prijeđe na djela?"
John de Nugent je poznanik Jamesa von Brunna. Obojica se smatraju bjelačkim separatistima. De Nugent kaže da je von Brunn bio u posljednje vrijeme izrazito frustriran.
"Slao je e-mail poruke nasilnog sadržaja, koje su imale otprilike sljedeću poantu – 'bijela raso, gotovo je s pričom. Barack Obama će nas malo-pomalo uništiti'. Ja simpatiziram s nekim njegovim stajalištima, ali ne i s napadom i ubojstvom u Muzeju holokausta."
Beirich radi za Centar Southern Poverty Law, organizaciju koja prati aktivnosti ekstremnih desničarskih i rasističkih grupa. Ona kaže da je njezina organizacija već godinama svjesna von Brunnove djelatnosti.
"Znamo da on negira da se nacistički holokaust uopće dogodio. Znamo da je 1981. naoružan ušao u zgradu američke Središnje banke u Washingtonu te da je pokušao uzeti kao taoce njezine čelne ljude. Srećom, nije uspio. Poznajemo ga i po anti-semitskim i rasističkim traktatima. On već tridesetak godina kotira prilično visoko u neo-nacističkim krugovima."
Tragični događaj u Muzeju holokausta ponovno je skrenuo pozornost na djelatnost ekstremnih grupa koje promiču mržnju prema Židovima i manjinama općenito. Njihova je rasistička retorika zaštićena prvim amandmanom američkog Ustava. No, može li se nešto učiniti na prevenciji zločina poput prošlotjednog?
Heidi Beirich kaže da su od prošlog studenog – kada je Barack Obama izabran za predsjednika države – ekstremne grupe pojačale svoje aktivnosti, a naraslo im je i članstvo.
"Neupitna je činjenica da smo svjedoci niza terorističkih incidenata, koje je motivirala ili činjenica što zemlja po prvi put ima predsjednika koji je Amerikanac afričkog podrijetla ili pak činjenica da se Amerika – u političkom smislu - pomaknula u lijevo."
Spomenimo samo neke od tih incidenata. U Kansasu je ubijen jedan liječnik koji je obavljao pobačaje. U Pittsburghu su ubijena tri policajca, a ubojica je – kao i James von Brunn – bio, kako se čini, inspiriran ekstremno desnom ideologijom.…O tom trendu govori i Chip Barlet, također stručnjak za američke ekstremne grupe.
"Od kada je Barack Obama postao predsjednik, očita je srdžba u nekim ekstremno desnim krugovima. Ne mislim pri tome samo na marginalne grupe poput neo-nacista i Ku Klux Klana. Taj je osjećaj rašireniji, i prisutan je u jednom segmentu populacije koja i dalje razmišlja na rasistički način."
Agent FBI-ja Joseph Pereschini kaže da policija nastoji spriječiti nasilne incidente poput prošlotjednog u Washingtonu. Međutim, svaka istraga mora očuvati ravnotežu – između prevencije nasilja i poštivanja slobode govora.
"Većina ljudi u tim krugovima zna što smiju a što ne smiju, zna gdje se nalazi linija koju ne smiju prijeći – kada je u pitanju aktivno pozivanje na terorizam, što dovodi do istrage."
Joseph Pereschini kaže da je napad u Muzeju holokausta primjer domaćeg terorizma. On dodaje da je FBI odlučan zaustaviti sve slične incidente, motivirane mržnjom.
"Vrlo je važno poslati poruku da Amerika takve stvari neće tolerirati. Rasna mržnja – za tako nešto u Americi nema mjesta. Učiniti ćemo sve što možemo da zaustavimo ne samo von Brunna, već i buduće von Brunne, kojih ima širom zemlje."
No, policija ne može spriječiti sve takve tragične incidente. Chip Barlet smatra da i građani trebaju preuzeti dio odgovornosti.
"Mislim da smo u izvjesnom smislu svi zatajili. U slučaju Jamesa von Brunna, njega nitko nije konfrontirao u vezi njegovih rasističkih razmišljanja. Javnost treba imati malo više kičme da se opre takvim ljudima. Ovaj tragični incident u Muzeju holokausta pokazuje koliko je važno da se javnost više angažira u borbi protiv mržnje i nasilja."
James von Brunn je živio u saveznoj državi Maryland i kako se čini nije imao suučesnika u napadu na Muzej holokausta.
