Veljača
je u Sjedinjenim Državama mjesec u kojem se obilježava crnačka povijest i
proslavlja nasljeđe ljudi koji su igrali ključnu ulogu u stvaranju povijesti
Amerikanaca afričkog podrijetla. Jedno poglavlje te povijesti je pokret za
građanska prava pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kad
je Amerika bila rasno podijeljena. Crnci i drugi svojim su se građanskim aktivizmom borili za slobodu,
jednakost i pravdu.
Pokret za građanska prava pedesetih i šezdesetih godina predvodio je doktor Martin Luther King Junior. S tisućama Amerikanaca prosvjedovao je diljem zemlje, iznoseći na vidjelo nepravde rasizma i zalažući se za jednaka prava. Diskriminirajući zakoni kojima se odvajalo crnce od bijelaca bili su na snazi uglavnom u saveznim državama američkog juga.
Ovaj je pokret dobio na snazi 1955. godine kada su se King i ostali pripadnici afro-američke zajednice u glavnom gradu Alabame Montgomeryju prestali voziti autobusima u kojima su bili diskriminirani jer im nije bilo dozvoljeno da sjede na prednjim sjedalima. Taj je bojkot izvjesna započela Rosa Parks kada je odbila prepustiti svoje sjedalo jednom bijelcu. Zbog toga je bila uhićena.
1956. godine Vrhovni sud države Alabame proglasio je segregaciju u autobusima u toj državi protuustavnom. Šezdesetih godina Dr. Martin Luther King i drugi crnački vođe otišli su u mjesto Selma u Alabami, u kojem je crncima bilo zabranjeno registrirati se u biračke spiskove. Andrew Young, jedan od najbližih suradnika doktora Kinga, govori o cilju prosvjeda: "Namjera nam je bila da prisilimo saveznu vladu da zaštiti glasačka prava crnaca."
Međutim, tadašnji šerif Selme, Jim Clark, suprotstavio se crnačkim prosvjednicima, optuživši ih da su se došli narugati sudu, i koristivši se pritom svojom vlastitom policijskom palicom kako bi ih spriječio da uđu u sudnicu. U drugim dijelovima američkog juga, mirne demonstracije postale su nasilne. Bjelački segregacionisti suprotstavljali su se crncima dok su policijske snage premlaćivale i privodile tisuće prosvjednika. Neki su aktivisti čak bili ubijeni. U devet saveznih država održani su i prosvjedi u kojima su crnci dolazili sjediti u restorane i trgovine gdje im nije bio dozvoljen pristup i u kojima ih se nije opsluživalo. Prosvjednike su bili uhitili, no veliki publicitet i poslovni gubitak tisuća dolara natjerao je mnoge biznise da počnu crncima dozvoljavati pristup u svoje lokale.
"Moj je san da će se jednoga dana ova zemlja izdići i da će živjeti po pravom kredu svoga postojanja a to je istina, sama po sebi razumljiva, da su 'svi ljudi stvoreni jednakima'" - rekao je u svom glasovitom govoru u Washingtonu Martin Luther King.
Pokret za građansku ravnopravnost, pogotovo Marš na Washington 1963. godine, podigli su američku svijest i ostvarili podršku za jednaka prava svih građana. King i drugi crnački vođe bili su prisutni kada je predsjednik Lyndon Johnson potpisao Zakon o građanskim pravima 1964. godine. Njime je zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima i diskriminirajuća praksa kojom se crmce spriječavalo da glasaju.
"Bio sam na vrhu planine i vidio obećanu zemlju.
Možda neću stići u nju s vama, ali mi kao narod sigurno ćemo u nju stići" - izjavio je u jednom govoru neposredno prije pogibije Martin Luther King.
Noć prije nego što je na njega izvršen atentat u travnju 1968. godine, Martin Luther King i tisuće drugih koji su sudjelovali u pokretu za građanska prava znali su da će novo doba za njih vrlo brzo početi.
