Dok umjerene arapske države uglavnom nisu glasne u komentiranju trenutnog sukoba na Pojasu Gaze, Iran glasno kritizira Izrael i nudi podršku Hamasu. Kako izvješćuje Gary Thomas, većina analitičara se slaže da postoje veze između Irana i Hamasa, ali su različitih mišljenja o prirodi i dubini tih veza.
Izrael već dugo tvrdi da Iran pruža podršku Hamasu na isti način na koji Teheran podržava svog primarnog saveznika u regiji, Hezbollah u Libanonu. Izraelski dužnosnici kažu da je Iran naoružao i uvježbao borce Hamasa, no to mnogi i osporavaju. George Joffe, stručnjak za Srednji istok na Sveučilištu Cambridge, odbacuje tvrdnju da je Iran uspio probiti izraelski kordon oko Pojasa Gaze i dopremiti oružje Hamasu. "Meni je teško zamisliti kako bi točno Iran uspio održati takve kontakte. Čak i unutar okupiranih teritorija bilo bi teško održati takve veze. Oni su, također, praktički izolirani od ostatka Srednjeg istoka. Dakle, još jednom, jednostavna logika – po meni – sugerira da tako bliske veze ustvari ne mogu opstati" - tvrdi ovaj britanski stručnjak.
No, Reva Bhalla, analitičarka za Srednji istok u privatnoj obavještajnoj tvrtki Stratfor, kaže da Iran koristi sofisticiranu krijumčarsku mrežu libanonskog Hezbollaha da bi dopremio oružje Hamasu: "U osnovi, to znači da imate čitavu hrpu agenata Hezbollaha koji će dobaviti oružje iz Sudana. Ući će u Egipat s lažnim dokumentima na kojima su sunitska imena, potplatiti nezadovoljne Beduine na Sinaju sa stvarima poput lakog oružja, gotovine, libanonskim hašišem – koji se lako proda na crnom tržištu -, te, isto tako, potplatiti egipatske snage sigurnosti da bi potajno prešli u Gazu i dopremili oružje kroz Hamasovu mrežu podzemnih tunela, koja je prilično razgranata."
Većina analitičara slaže se, međutim, da, čak ako Iran i naoružava Hamas, to Teheranu pruža malo praktičnih dobiti - osim što predstavlja problem za Izrael. Iran se nada političkim dobicima iz krize u Gazi – može se ponovno predstavljati kao čelnik islamskog svijeta, kažu stručnjaci.
Analitičarka Reva Bhalla kaže da Iran pokušava poboljšati svoj rejting u regiji, sramoteći umjerene arapske države: "U osnovi to izdvaja Iran od drugih arapskih režima. Pogledajte, upravo su arapski režimi najtiši u ovoj krizi. Većina ih je prilično zadovoljna s perspektivom zauzdavanja Hamasa. Ustvari, arapske zemlje ne smatraju problemom činjenicu da Izrael Palestince drži praktički omeđene i 'pripitomljene'. Postoji ogroman nerazmjer između onoga što čujete na arapskim ulicama i onoga što misle sami režimi u toj regiji. Iran, dakle, pokušava eksploatirati takvo stanje."
Moguće je da to pitanje ima i domaću političku dimenziju. Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad – koji često kritizira ili prijeti Izraelu – sučeljen je s reizborom u lipnju. George Joffe, sa Sveučilišta Cambridge, kaže da glasnim podržavanjem Hamasa iranski tvrdolinijaši možda pokušavaju ojačati vlastiti imidž branitelja muslimana. Unutar Irana – kaže on – palestinsko pitanje je vrlo važno, te će se zbivanja na Srednjem istoku odraziti i na izbore.
No, Mehrzad Boroujerdi, stručnjak za Srednji istok sa Sveučilišta Syracuse, kaže da, kad je ekonomska situacija loša – kao što jest u Iranu - gromko zagovaranje Hamasa ne znači nužno i više glasova na izborima: "Nisam siguran u izborni probitak zato što prošla iskustva s iranskim glasačima – ili, u najmanju ruku, anketiranja građana – ukazuju da je njima važnija domaća politika, posebice ekonomska pitanja, od vanjskopolitičkih pitanja. Dakle, bilo da su to patnje Palestinaca ili nuklearno pitanje, to neće nužno biti ključno pitanje za iransku javnost."
Međutim, iranska državna novinska agencija tvrdi da se oko 70 tisuća iranskih studenata dobrovoljno prijavilo za samoubilačke akcije protiv izraelskih postrojbi u Pojasu Gaze.
