Budući predsjednik i njegova ekipa suradnika počinju se suočavati s brojnim odlukama koje će morati donijeti po preuzimanju mandata, u siječnju. Politički stručnjaci i vanjskopolitički analitičari kažu da novog predsjednika čekaju neki vrlo teški izazovi većprvih dana u Bijeloj kući.
Jedan od najočiglednijih problema za novoizabranog predsjednika Obamu jest da će preuzeti mandat sučeljen s problemima koje mu ostavlja odlazeći predsjednik George Bush. Među tim problemima su financijska kriza, ratovi u Iraku i u Afganistanu, izgledi da Iran razvije nuklearno oružje, te čitav niz drugih situacija koje zahtijevaju momentalnu pažnju.
Earl Black, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Rice i koautor knjige "Podijeljena Amerika", kaže da novi predsjednici često moraju rješavati probleme koje im ostave njihovi predšasnici. "On će se nači u situaciji u kakvoj se, primjerice, našao Ronald Reagan kad je postao republikanski predsjednik u siječnju 1981. Naslijedio je sve probleme povezane s prethodnom administracijom".
Black kaže da bi za Baracka Obamu problem mogao biti i razina očekivanja koju je pobudio među ljudima koji su ga podržavali. "S obzirom da je velik dio Obamine poruke težište stavljao na nadu i promjenu, a on sam je, u velikoj mjeri, o tome govorio u prilično općenitim terminima, privukao je milijune pristaša. Mnogi od njih se najvjerojatnije ne slažu oko toga koje promjene točno žele niti za koje se svoje nade nadaju da će biti udovoljene".
Neki od najvećih i najviše zastrašujućih izazova pred novim predsjednikom proizlaze iz vanjske politike. Peter Zeihan, dopredsjednik za analitiku u Stratforu, teksaškoj privatnoj obavještajnoj i analitičkoj firmi, kaže da svi predsjednici po dolasku u Bijelu kuću otkriju da su im opcije ograničene.
No, predsjednik Obama, kaže on, morat će se ponijeti i s nekim specijalnim problemima. "Prvo, tu je Irak. On je svojim pristašama obećao da će se povući iz Iraka što brže i ranije bude moguće. Međutim, ako se ne želi okrenuti i vratiti vojsku, te se naći u ratu protiv Irana godinu-dvije kasnije, mora biti vrlo pažljiv u tome kako se povlači. Mora postojati izvjesni dogovor s Iranom oko budućnosti Iraka. Bez toga, ako samo izvuče američke postrojbe, nema uopće ničega što bi spriječilo Irance da jednostavno preuzmu stvari u svoje ruke, bilo izravno ili neizravno".
Takav potez Irana, kaže Zeihan, ugrozio bi opskrbu naftom iz Perzijskog zaljeva i natjerao Sjedinjene Države na odgovor. Ovaj politolog kaže da će stanje u Afganistanu, kao i utočište koje talibanski borci nalaze u Pakistanu predstavljati također izazov za predsjednika Obamu. "Način na koji je Obama ukazao da će djelovati u tom sukobu jest jače angažiranje europskih zemalja kao i poziv saveznicima u NATO-u da više učine. No, kao što je administracija predsjednika Busha većustanovila - na svoje prilično nezadovoljstvo! -, europske zemlje, za početak, niti nemaju snage koje bi poslale, a, kao drugo - i u pravilu! - nisu niti voljne poslati ih u borbene situacije. Konačno, treće, zbog globalne financijske krize, većina ih povlači kući svoje snage iz Afganistana".
Zeihan kaže da će novi američki predsjednik riskirati izazivanje sukoba s Pakistanom ako bude poslao američke snage preko granice, iz Afganistana, u progon talibana i al-Qaide. On kaže da je treći sigurnosni problem s kojim će se Obamina administracija suočiti na međunarodnom planu rastuća oholost Rusije, koja agresivnim mjerama odgovara na američke pokušaje širenja NATO saveza u Istočnu Europu. Zeihan smatra da će opcije Sjedinjenih Država u dolazećim godinama biti ograničene jer je zemlja prenategnuta i vojno i financijski.
