Počelo je s jednom riječju – 'rafinirati'. 3. srpnja senator Obama rekao je novinarima da će on 'rafinirati' svoj prijedlog politike u Iraku, nakon posjeta toj zemlji i razgovora s tamošnjim američkim zapovjednicima. Ta njegova izjava izazvala je pravu političku oluju nakon čega je Obama svojim pristašama pokušao ponovno pojasniti svoj stav.
"Bit ću promišljen i oprezan kada je u pitanju naše povlačenje iz Iraka. Povlačio bih jednu ili dvije brigade mjesečno. Tom brzinom naše snage bi napustile Irak u roku od 16 mjeseci. Nisam promijenio svoj stav i ne tražim manevarski prostor po tom pitanju."
Obamu su nakon ove izjave protivnici krititzirali. Međutim, ona je zabrinula i potencijalne pristaše u središtu političkog spektra. Analitičar Michael O'Hanlon iz washingtonskog Instituta Brookings ne podržava rat u Iraku, ali vjeruje da bi naglo američko povlačenje moglo dovesti do ozbiljnih negativnih posljedica - po regiju i američke interese.
"Ja sam iznimno zabrinut. Vjerujem da je senator iznio dosta održivih i razboritih stavova no njegov raspored povlačenja snaga doveo bi u pitanje težak rad koji je već godinama ulagan, kao i napredak koji vidimo. Jednostavno, njegov raspored povlačenja je prebrz."
O'Hanlon je bio snažan kritičar politike američke administracije prema Iraku i skeptičan u vezi sa slanjem pojačanja, prije godinu i pol dana. No nakon dvije posjete Iraku te nakon dolaska pojačanja, O'Hanlon je zaključio da je ostvaren značajan politički i sigurnosni napredak koji treba sačuvati. To se prema O'Hanlonovom mišljenju može ostvariti jedino sporim i opreznim povlačenjem u nadolazećim mjesecima.
O'Hanlon i drugi analitičari ističu da će na kraju povlačenja pojačanja, na kraju ovog mjeseca, iz Iraka biti povučeno 25 posto borbenih snaga. Oni upozoravaju da je nastavak takvog ritma povlačenja preopasan i s tim se, tvrde oni, slažu i američki zapovjednici.
Predsjednički kandidat Republikanske stranke, John McCain, misli slično te najavljuje da će on – ako postane predsjednik - ostaviti u Iraku onoliko vojnika koliko bude potrebno, na rok koji bude potreban kako bi se uspostavila odgovarajuća stabilnost. Umirovljeni general Jack Keane, koji radi kao savjetnik zapovjednika u Iraku, generala Davida Petreausa i ministra obrane Roberta Gatesa, vjeruje da će u predsjedničkoj izbornoj kampanji Irak biti manje značajno pitanje. On također vjeruje da će do početka slijedeće godine, kad novi predsjednik preuzme dužnost, general Petreaus biti spreman preporučiti povlačenja koja neće biti puno drugačija od onoga za što se zalaže senator Obama.
"Ne vjerujem da će biti velike razlike između onoga što bi novi predsjednik volio vidjeti – bez obzira bio on demokrat ili republikanac – i onoga što bi Petraeus mogao preporučiti. Na temelju preporuke vojnih zapovjednika 2009. godine doći će do značajnog povlačenja snaga, a to će biti još izraženije 2010. godine."
Ovo nije izvjesno, ali bi bila dobra vijest za senatora Obamu koji bi se mogao naći na putu sukobljavanja s višim vojnim zapovjednicima koji su oprezni kada se povede pitanje o povlačenju. Michael O'Hanlon nada se da će nadolazeći posjet senatora Obame Iraku rezultirati ublažavanjem njegovog stava. No Obama pokušava zaustaviti spekulacije da se predomislio kada je riječ o povlačenju iz Iraka. U tekstu u New York Timesu, a i u govoru 3. srpnja, Obama je potvrdio da i dalje podržava potpuno povlačenje u roku od 16 mjeseci.
"Bit ću najjasniji što mogu biti. Ja namjeravam okončati ovaj rat. Prvog dana u uredu dovest ću vodeće generale i dati im novu misiju – da okončaju ovaj rat, odgovorno i promišljeno, ali odlučno."
Senator Obama tvrdi da je njegov plan jedini način da se izvrši pritisak na iračke dužnosnike, da povuku određene sigurnosne i političke poteze. Obama izražava spremnost jedino na – kako kaže – taktičke prilagodbe kako bi se osiguralo sigurno povlačenje američke vojske. Dok tvrdi kako ne želi stalnu američku vojnu nazočnost u Iraku, Obama kaže da je voljan na neko vrijeme zadržati u Iraku relativno male protuterorističke postrojbe, zajedno s vojnim instruktorima i snagama koje bi ih osiguravale. Demokratski senator nije točno rekao koliko bi to bilo vojnika no tvrdi da oni ne bi imali borbenu ulogu kao što je bio slučaj proteklih pet godina.
