U terorističkim napadima prije šest godina poginulo je oko tri tisuće ljudi. No, stručnjaci tvrde da ovi napadi i danas uništavaju te čak i okončavaju ljudske živote – prije svega živote pripadnika spasilačkih ekipa, vatrogasaca, policajaca te radnika koji su raščišćavali ruševine Svjetskog trgovinskog centra. O zdravstvenim problemima tih ljudi izvještava Carolyn Weaver.
Marvin Bethea bio je u jednim od prvih kola hitne pomoći koje su u jutro 11. rujna 2001. godine stigle na mjesto nesreće, na najjužnijem dijelu Manhattana. "Zamislite da vam netko sipa kante toksičnog otpada u grlo. Na ruševinama ne samo da nismo vidjeli ništa pred sobom, nismo mogli niti disati. Bio sam od glave do pete pokriven betonskim prahom, koji mi je također danima ulazio kroz nos u tijelo" - opisuje Marvin Bethea.
Mjesec dana kasnije, Marvin Bethea je doživio moždani udar te je od tada u invalidskoj mirovini. Njegov kolega John Sferazo proveo je na ruševinama 'nebodera blizanaca' oko mjesec dana. Kaže da je ubrzo osjećao kao da mu 'netko sjedi na plućima', te da od tada ima kronični kašalj.
Visokotoksični dim, a kasnije i prašina, bili su rezultat izgaranja milijuna tona betona, metala, stakla i plastike koji su uništeni u rušenju dva nebodera. Bez obzira na to, pripadnicima spasilačkih ekipa bilo je na početku rečeno da je zrak na Nultoj točki siguran, te da čak ne trebaju nositi niti zaštitne maske. 'Maske smo dobili tek nakon nekoliko dana' – kaže John Sferazo.
Liječnica Jacqueline Moline direktorica je odjela newyorške bolnice Mount Sinai koji pruža medicinsku pomoć i savjete za oko 6 tisuća i tri stotine pripadnika spasilačkih ekipa, vatrogasaca i policajaca. Ona kaže da na ruševinama nebodera blizanaca zrak nikad nije bio siguran. Posljedica su teška oštećenja pluća i jednjaka te čirevi. "Neki su ljudi od toga preminuli, pogotovo od plućnih bolesti. Mislim da će se s vremenom pojaviti i nove bolesti koje su rezultat rada na ruševinama Svjetskog trgovinskog centra" - kaže Jacqueline Moline.
Nedavno objavljeno izvješće vlade Sjedinjenih Država navodi da bi troškovi liječenja vatrogasaca, policajaca, pripadnika hitne pomoći i radnika koji su prije šest godina raščišćavali ruševine mogli prijeći svotu od 300 milijuna dolara. To je znatno više no što je savezna vlada predvidjela za ove potrebe.
Stručnjaci smatraju da će neku vrst pomoći u budućnosti trebati oko 20 tisuća ljudi.
