Klimatske promjene i liberalizacija trgovine dominiraju dnevnim redom sastanka zemalja Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje koji se održava u Sydneyu. I prije početka skupa znalo se da će među čelnicima 21-ne zemlje članice na vidjelo izaći i neka neslaganja.
Australski premijer John Howard, predsjednik godišnjeg skupa Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje u Sydneyu, stavio je klimatske promjene na vrh dnevnog reda. Howard se nada da će čelnici na summitu u subotu i nedjelju pripremiti novu strategiju za borbu protiv globalnog zatopljenja u kojoj će se izbjeći određivanje kvota dopuštenog otpuštanja stakleničkih plinova.
Australija i Sjedinjene Države jedine su dvije razvijene zemlje koje su odbile primijeniti odredbe Protokola iz Kyota. Više od 160 zemalja, koje su ratificirale sporazum o ispuštanju ugljičnog dioksida i još pet štetnih plinova, pokušavaju smanjiti njihovo ispuštanje u atmosferu, jer ti plinovi pridonose globalnom zatopljenju. Međutim, samo od 36 razvijenih zemalja traži se obvezno smanjenje ispuštanja navedenih plinova. Australija i Sjedinjenje Države odbijaju određivanje kvota za emisiju štetnih plinova kao nepravično i štetno po ekonomiju. Istodobno, od velikih zemalja u razvoju poput Kine, Indije i Brazila ne traži se obavezno smanjenje ispuštanja plinova.
Emmy Hafidz, direktorica za Jugoistočnu Aziju u organizaciji za zaštitu okoliša Greenpeace, kaže da prijedlog australskog premijera Howarda ne ide dovoljno daleko kako bi se riješio problem: "To je pomalo ironično. Oni uviđaju da dolazi do klimatskih promjena no Australija i Sjedinjene Države još uvijek ne žele priznati svoju pogrešku što nisu ratificirale Protokol iz Kyota. Istodobno te dvije zemlje imaju svoju vlastitu inicijativu za smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Radi se o dvostrukom standardu. O tome žele razgovarati, ali ne žele ništa učiniti. Mislim da je to neprihvatljivo."
Drugi cilj skupa je pokretanje zastalih trgovinskih pregovora u sklopu Svjetske trgovinske organizacije, poznatih kao krug pregovora iz Dohe. Njima se želi smanjiti trgovinske zapreke kako bi zemlje u razvoju imale veću dobit od širenja globalne trgovine. Ti su sporazumi zastali na pitanju smanjenja subvencija na poljoprivredne proizvode, industrijsku robu i usluge.
John McCay, direktor je studija APEC-a pri sveučilištu Monash u Melbourneu: "Vjerujem da će biti dosta zanimanja za način na koji bi APEC mogao pokrenuti ove pregovore. Na zemlje APEC-a otpada gotovo 50 posto svjetske trgovine, tako da se radi o skupini koja ima potencijal za vršenje pritiska."
Očekuje se da će se na skupu razgovarati o trgovinskim odnosima između zemalja članica APEC-a. John McCay očekuje da će tijekom skupa na vidjelo izaći i neka razilaženja: "Što se tiče trgovine, prijeporna će biti rasprava oko uvoza poljoprivrednih proizvoda u sjevernu Aziju, poglavito u Japan i Južnu Koreju. Bit će nesuglasica i oko sigurnosnih pitanja. Ranije je bilo pokušaja da se pitanje Sjeverne Koreje rješava u sklopu APEC-a. Tu su i razilaženja između Sjedinjenih Država i Kine oko raznih sigurnosnih pitanja."
Skup APEC-a, na razini predsjednika i premijera, održat će se u nedjelju, a tokom ovog tjedna održava se niz drugih sastanaka, uključujući brojne bilateralne susrete.