Sporazum START I je rezultat višegodišnjih pregovora od prije više od dvadeset godina. Potpisali su ga 1991. godine tadašnji američki predsjednik George Bush i Mihail Gorbačov, posljednji sovjetski čelnik. Sporazum o smanjenju i ograničavanju strateških vojnih arsenala stupio je na snagu 1994. godine. Bio je to prvi međunarodni sporazum koji je određivao eliminaciju američkog i sovjetskog, kasnije ruskog, nuklearnog oružja. Broj strateških nuklearnih glava dugog dometa ograničio je na šest tisuća, za svaku od strana potpisnica. Sporazum je ograničio i broj bombardera, podmornica, te kopnenih sustava s kojih su nuklearne bojeve glave mogle biti lansirane – na tisuću i 600, za svaku od kategorija.
Daryl Kimball, direktor privatne znanstvene organizacije Arms Control Association, kaže da je važnost ovog sporazuma višestruka.
"On je sadržavao sveobuhvatan i detaljan sustav provjere i monitoringa, što je vrlo važno i za današnje vrijeme. Amerika i Rusija dopuštaju timovima inspektora da posjećuju raketne baze i razmjenjuju informacije o trenutnom stanju. To je dovelo do jakog povjerenja između Amerike i Rusije, da svaka od strana poštuje ugovor, te da to namjerava činiti i u budućnosti."
Sjedinjene Države i Rusija su 2002. godine u Moskvi potpisale još jedan sporazum koji se odnosi na strateški raketni arsenal, koji poziva na dodatno smanjenje broja nuklearnih projektila dugog dometa. O značaju ovog dokumenta govori Michael Levi iz utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose.
"Ovaj, Moskovski sporazum jednostavniji je od ugovora START I. On predviđa da svaka od dvije zemlje smanji broj nuklearnih bojevih glava na dvije tisuće. Međutim, ovaj sporazum ne predviđa onoliko detaljnu provjeru, kakvu je predviđao START I. Međutim, općenito gledano, Moskovski sporazum predviđa dodatno smanjivanje broja bojevih glava."
Važenje sporazuma START I ističe 2009. godine – osim ako ga Washington i Moskva ne odluče produžiti. Američka državna tajnica Condoleezza Rice i njezin ruski kolega Sergej Lavrov prije mjesec dana izjavili su da dvije strane rade na bilateralnom aranžmanu koji bi zamijenio START I. To znači da važenje ovog sporazuma 2009. godine neće biti jednostavno produženo, za dodatnih pet godina – kaže Steve Andreasen, stručnjak za kontrolu naoružanja koji je prije radio u vladinom Vijeću za nacionalnu sigurnost.
"Što će uslijediti nakon START-a I veliko je pitanje. Washington je spreman podržati niz mjera kojima je cilj transparentnost i jačanje povjerenja – međutim one ne bi bile upravnom smislu obavezne. Rusija se – kako se čini – zalaže za jači sustav tih mjera, možda i za manje strateške snage, ali želi da sve bude i obavezno, te da se ta obaveznost izrijekom traži u sporazumu. Za američku vladu 'najskliskije' je to što je 2002. godine pristala na Moskovski sporazum koji nema detaljan i obavezan verifikacijski sustav. Washington je tada izjavio da provjeru i monitoring jamči stariji sporazum, START I. Zbog toga se sada nameće pitanje kako će se provjeriti primjena Moskovskog sporazuma ako 2009. godine istekne važenje sporazuma START I?"
Dok se o tome raspravlja na relaciji Washington – Moskva, Rusija nastavlja s modernizacijom svojih raketa dalekog dometa. Daryl Kimball kaže da je najnoviji tip takve rakete Rusija testirala krajem svibnja.
"Rusija je periodički testirala novu klasu svojih projektila zvanu Topol-M. Posljednja je testirana, koliko nam je poznato, varijanta upravo te balističke rakete. Ona može ponijeti nekoliko nuklearnih bojevih glava. Rusi s njom nadomještaju stariju interkontinentalnu raketu SS-18."
Michael Levi iz Vijeća za međunarodne odnose kaže da su ovakvi ruski testovi redovita praksa.
"Riječ je o rutinskoj vježbi. Ako vam nacionalna sigurnost ovisi o takvim projektilima, onda ih morate testirati. Sporazum START I ne zabranjuje takve testovi, niti bi trebao zabranjivati."
Američki su analitičari uvjereni da predsjednici Bush i Putin do 2009. godine neće postići sporazum o produženju važenja START I. Daryl Kimball smatra da se pregovori, bez obzira na to, trebaju nastaviti.
"Sjedinjene Države i Rusija danas imaju po četiri tisuće nuklearnih bojevih glava. To znači da smo u istoj situaciji kao i za Hladnog rata – Rusija je u potpunosti sposobna uništiti Ameriku, a Amerika Rusiju."
Kako važenje sporazuma START I istječe 2009. godine, o njegovoj će sudbini vjerojatno pregovarati i novi američki i ruski predsjednik – mandati Georgea Busha i Vladimira Putina do tada će, naime, biti okončani.
