U rubrici U žarištu osvrćemo se na sadašnji trenutak američko-ruskih odnosa, nakon nedavnog govora ruskog predsjednika Vladimira Putina u Munchenu, u kojem je oštro kritizirao politiku Sjedinjenih Država.
Zapadni analitičari tvrde da je 'minhenski govor' Vladimira Putina – u kojem je on rekao da se 'zbog politike Washingtona danas u svijetu nitko ne osjeća sigurnim' – jedan od najoštrijih Putinovih govora, od kada je 2000. godine stao na čelu Rusije.
Iako mnoge ideje iz tog govora nisu bile nove, one su prvi put izravno iznesena na jednom svjetskom događaju, kakav je bila sigurnosna konferencija u Munchenu. Vladimir Putin je tom prilikom ustvrdio da Amerika želi uspostaviti svjetsku dominaciju, što – kako je rekao – navodi neke zemlje da posežu oružjem za masovno uništavanje. A, zbog toga se – rekao je Vladimir Putin – 'danas nitko ne osjeća sigurnim'. Putin je također kritizirao širenje NATO saveza na istok Europe kao i najavljeno postavljanje američkog protu-raketnog štita u Češkoj i Poljskoj.
Marshall Goldman, stručnjak za Rusiju koji predaje na Sveučilištu Harvard, kaže da nije slučajno što je ruski predsjednik svoju kritiku iznio upravo sada: "Bila je to demonstracija činjenice da je Rusija – barem po Putinom mišljenju – povratila svoj status supersile. Kao da želi reći – opet smo u poziciji da kritiziramo Ameriku. Prošlo je doba bankrota, imamo dovoljno novca i moći, zahvaljujući našem prirodnom plinu o čijim isporukama zavisi cijela Europa. Zato je Putin ovakav govor upravo i održao na jednoj europskoj lokaciji."
Najnoviji spor Washingtona i Moskve odnosi se na postavljanje protu-raketnog obrambenog štita, u dvije bivše članica Varšavskog ugovora. Postrojenja ovog vojnog sustava inače bila bi raspoređena u tri šire regije – deset lokacija u Europi, 40 na Aljasci te četiri u Kaliforniji. Nova protu-raketna obrana postavlja se za slučaj da zemlje poput Irana i Sjeverne Koreje pokušaju lansirati svoje projektile.
John Hulsman iz Njemačkog vijeća za međunarodne odnose u Bonnu kaže da ovaj obrambeni sustav nije usmjeren protiv Rusije te bi ga ta zemlja svojim raketnim arsenalom vrlo brzo mogla onesposobiti: "Uvjeren sam da svatko zna da postavljanjem ovog obrambenog sustava Amerika ne dobiva 'prednost prvog udara', u odnosu na Ruse. Kada bi Rusi odlučili iskoristiti svoj raketni - odnosno nuklearni arsenal - oni bi brzo onesposobili sustave koji će se vjerojatno postaviti u Češkoj i Poljskoj. Cilj ovog protu-raketnog štita je zaustaviti buduće, moguće, napade iz Irana, na lokacije u Europi, kao i moguće napade nekih terorističkih skupina sa Srednjeg istoka."
Osim vojno-raketnog, američko-ruski odnosi imaju i svoj osobni aspekt. Iako je oštro napao Washington, Vladimir Putin je prošli mjesec u Munchenu imao samo riječi pohvale za predsjednika Georgea Busha, kojeg je nazvao 'prijateljem' i 'pristojnim, civiliziranim čovjekom'.
Američki je predsjednik 'uzvratio istom mjerom', rekavši da 'dvije zemlje mogu surađivati bez obzira na razlike'. Američki analitičari smatraju da je osobni odnos dvojce predsjednika možda i ključan za razvoj međudržavnih veza. Podsjetimo, kada su se prvi put dvojica državnika susreli, u ljeto 2001. godine, američki je predsjednik rekao da je 'pogledao Vladimira Putina u oči', stekavši time uvid i u 'njegovu dušu.'
Takvu je izjavu vrlo teško sada povući – kaže Stephen Cohen, stručnjak za Rusiju koji predaje na Sveučilištu New York. "Kada jedan državnik kaže da ima povjerenja u svog kolegu, da ga dapače voli, onda je teško povući takvu izjavu. Ako kaže da se prevario, izgledat će kao budala. Za političkog je čelnika opasno ako prizna jednu takvu grešku. I Bush zaista nikad nije povukao svoju izjavu o Putinu. Iako su ga ismijavali zbog nje. Isto tako i Putin – ako on kaže da je Bush 'njegov prijatelj' - on ne može sutra izjaviti nešto potpuno suprotno."
Prema tome, iako je osobni odnos dvojice predsjednika prilično srdačan, odnosi dvije zemlje, Amerike i Rusije, sve su gori. Marshall Goldman opisuje ih kao 'hladne'. Robert Legvold sa Sveučilišta Columbia smatr da je pogoršanju doprinio plan da se u češku i Poljsku postavi američki anti-raketni štit: "Rusija pogotovo kritizira taj aspekt američke vanjske politike, koja se – smatra Moskva – militarizirala. Gradnju takvih objekata već više od godinu dana kritiziraju mnogi Rusi, i vojska i političari. Oni ne vjeruju da je štit usmjeren prema Jugu, prema Srednjem istoku, već misle da će on postojati zbog njih."
Pomoćnik američke državne tajnica Daniel Fried međutim kaže da 'Rusi znaju da protu-raketni štit ne postoji zbog njih'. Bez obzira na sve jače napetosti na relaciji Moskva-Washington, Marshall Goldman vidi i neke pozitivne znakove: "Iako su napetosti jače – u to nema sumnje – danas ne postoji ideološki element sukoba, kao što je to bilo za vrijeme hladnog rata."
Stephen Cohen se ne slaže sa svojim kolegom: "Kažu da ne postoje ideološke podjele. Ja mislim da postoje. Naša se politika – recimo rat u Iraku – temelji na ideologiji širenja demokracije. To je ideologija. Rusija pak kaže da to vrijeđa tradiciju i interese drugih zemalja. Ruski je odgovor – ideološki odgovor. Ideologija se od hladnog rata promijenila, ali to je ipak i dalje ideologija."
Američki analitičari ne očekuju skoro poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije, pogotovo stoga što se predsjednički mandati i Georgea Busha i Vladimira Putina primiču kraju. Obojica odlaze s dužnosti nakon nacionalnih izbora 2008. godine.
