Kandidati za članstvo u Europskoj uniji će od sada biti pod strožim prismotrom. Unija će izravno pratiti ostvarenje napretka na područjima poput reforme sudstva ili borbe protiv korupcije, a datum ulaska u članstvo bit će određen tek pri kraju pristupnih pregovora. To znači da će Hrvatska na svom putu k Uniji imati donekle teži zadatak od Slovenije i drugih zemalja iz prvog kruga proširenja.
Nataša Srdoč, predsjednica Instituta Adriatic iz Rijeke, ustanove koja se bavi promišljanjem državne tranzicije prema otvorenom, slobodno-tržišnom društvu, smatra da će stroži kriteriji pomoći Hrvatskoj.
Nataša Srdoč: Europska unija treba ustrajati na vrlo strogim kriterijima, jer hrvatsko vodstvo u ovoj situaciji jedino sluša Uniju, njima je jedino stalo do ulaska u Uniju. Europska unija tako koristi svima nama – zbog njezinog utjecaja mogli bi se početi rješavati slučajevi korupcije na vrlo visokim razinama vlasti.
Upitana da navede neku od korupcijskih afera koje bi – ukoliko se ne riješe – mogle blokirati hrvatski put u Europu, Nataša Srdoč spominje u hrvatskim medijima podrobno analiziran slučaj državnog brodogradilišta Brodosplit, u kojem je – kako kaže – vjerojatno došlo do pranja novca.
Nataša Srdoč: Brod čak nije bio niti napravljen, a već je prva tranša – nekih milijun i pol dolara – bila plaćena na off-shore račun na Cipru, preko kojeg je stigla na račun jedne austrijske banke, a na ime hrvatskog građanina. To su takve situacije. Državno brodogradilište je na taj način to platilo, uz garanciju HBOR Banke, što je očit slučaj pranja novca. Očito je da je riječ o korupciji, jer se radi o 'državnom novcu', a zapravo ne o državnom, već o novcu građana koji plaćaju porez. I taj je novac na neki način – nestao.
Nataša Srdoč kaže da je Institut Adriatic zatražio od Ministarstva pravosuđa da informira javnost o četiri slučaja navodne korupcije, od strane dva sadašnja i dva bivša ministra, te o tijeku moguće istrage protiv njih. 'Odgovor od ministarstva još nismo dobili' – rekla je Nataša Srdoč.
