Ako je vjerovati statistici, najniža potpora članstvu u EU nije nađena u Velikoj Britaniji nego u Hrvatskoj! Ovo je jedan od interesantijih rezultata redovnog ispitivanja javnog mnijenja analiziranog u Eurobarometru, dokumentu koji oslikava kako dišu Europljani.
Analiza obuhvaća članice i kandidatske zemlje.
Za razliku od anketiranih Hrvata koji nisu iskusili prednosti Europske unije i stoga im je potpora članstvu na 32 posto, Irci i te kako cijene činjenicu da im je ono donijelo blagostanje i da su danas drugoplasirani po nacionalnom dohotku. 78 posto Iraca prepoznalo je korist članstva.
Građani Hrvatske - prema ovom istraživanju - ne podržavaju članstvo u Europskoj uniji, ne vide koristi od njega niti je u njihovim očima EU pozitivna. Hrvatska je zemlja s najviše euroskeptika u Europi.
Hrvatima ni kod kuće baš nije najbolje: svega je 29 posto anketiranih ocijenilo da stvari u Hrvatskoj idu u pravome smjeru. Od Hrvata su - kada je u pitanju domaća politička scena - pesimističniji samo Francuzi sa 22 posto i Britanci sa 24 posto a ni prosjek Unije nije puno bolji, samo je trećina građana zadovoljna.
Novodošli su optimističniji, najviše u Litvi, Sloveniji, Poljskoj i Češkoj. Optimizam zasigurno ima veze s netom objavljenom analizom porasta kupovne moći stanovništva prema kojoj ove zemlje svake godine čine skokove od nekoliko postotaka. I, naravno, odmakle su Hrvatskoj.
Rezultati ispitivanja javnog mnijenja potvrđuju da građani Hrvatske imaju dvojan pristup pitanju članstva u Uniji: potporu članstvu dala je svega trećina anketiranih ali dvije trećine misle da se proširenje mora nastaviti!
Treba podsjetiti da tek 30 posto građana Njemačke podržava daljnje širenje, što je najniži rezultat – nasuprot entuzijazmu u Poljskoj, Sloveniji ili Grčkoj. Zahvaljujući nesuglasicama oko Turske potpora proširenju Europske unije po prvi je put pala ispod 50 posto.
Skepsu koju Hrvati gaje prema Uniji komentira za Glas Amerike Nataša Srdoč, predsjednica Instituta Adriatic za javni poredak, ustanove koja se bavi promišljanjem državne tranzicije prema otvorenom, slobodnotržišnom društvu.
Nataša Srdoč kaže da je glavni problem u tome što su Hrvati otuđeni od politike u svojoj zemlji, a prije svega su - razočarani.
"Hrvatski građanin ne vidi direktnu veze između onog što želi i načina na koji to može ostvariti, putem svojih zastupnika u parlamentu. Nema direktne odgovornosti članova Sabora prema glasačima. U drugim zemljama taj je osjećaj jači. Ljudi u Hrvatskoj ne vjeruju da će se išta promijeniti ulaskom u Europsku uniju. Postoji velika sumnja u politički sistem općenito. Takva je situacija u zemlji: toliko je korupcije, toliko skandala – u koje je uključena vladajuća struktura. Iz dana u dan, stalno čujete za neki novi slučaj. A rješenja i odgovora na te skandale nema. Postoji jedna apatija. 'Kamo mi to idemo? Na koji ćemo način krenuti dalje?' Mislim da su ljudi jako razočarani i sumnjam da bi znali koga da biraju, kada bi recimo sutra bili izbori" - izjavila je Nataša Srdoč.
