Crnogorci u nedjelju izlaze na referendum kako bi odlučili hoće li njihova republika ostati dio federalne zajednice sa Srbijom ili će postati neovisna država. Zapadni analitičari kažu da, bez obzira na ishod glasovanja, budućnost prosperitetne i miroljubive regije Balkana leži u njezinoj integraciji s modernom Europom.
21. svibnja, Crnogorci održavaju referendum o budućem statusus svoje republike. Glasovanjem će se izjasniti o jednom jedinom pitanju: "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?"
Da bi pozitivan ishod bio međunarodno prihvaćen, potrebno je da s potvrdno odgovori većina od 55 posto glasača.
Zapadni analitičari slažu se da je samo na Crnogorcima da odluče hoće li ostati u zajednici sa Srbijom ili će se zaputiti vlastitim putem. Helle Dale, politička analitičarka pri Zakladi Heritage, u Washingtonu, kaže: "Ne vjerujem da mogu ostati zajedno ako Crna Gora to ne želi. Ona bi trebala imati pravo odcjepljenja, jednako kao što su to imale druge republike bivše Jugoslavije. Crna Gora – jasno je – ima drugačije političke poglede i ciljeve od Srbije; njezina vlada želi zemlju povesti u drugačijem smjeru."
Helle Dale kaže da zagovornici neovisnosti ustraju da Crnu Goru koči zajednica sa Srbijom. Ona ističe da je Srbija gotovo uništena silama nacionalizma koje su ju – po njezinom mišljenju – držale prikovanom u slici same sebe iz 19. stoljeća. Gospođa Dale smatra srbijanski nacionalizam jednim od glavnih uzroka koji su doveli do četiri balkanska rata u deset godina, zemlju bacili gotovo na prosjački štap, priskrbivši joj status otpadnika u svjetskoj zajednici. Ona ističe da Crna Gora surađuje s Haškim tribunalom i da je bila prva balkanska zemlja koja se ispričala za svoju ulogu u ratovima koji su doveli do raspada bivše Jugoslavije.
Prema Europskoj uniji, Crna Gora je, isto tako, daleko ispred Srbije u prosecu unutrašnjih reformi na kojima ustraje Unija.
Veleposlanik Marc Grossman, nedavno umirovljeni visoki dužnosnik Državnog tajništva, kaže da izbor crnogorskog naroda treba poštivati. 'To je pitanje koje se tiče samo dvije strane, a nama ostaje da se nadamo da će biti razriješeno miroljubivo i prijateljski, kaže on.
Veleposlanik Grossman dodaje da je važno da Europska unija i Sjedinjene Države ostanu uključene na Balkanu bez obzira na rezultat referenduma u Crnoj Gori: "Mislim da je za Europsku uniju imperativ daljnja uspješna politika proširenja. Za Sjedinjene Države je imperativ da nastave obraćati pažnju na čitavu regiju. Mislim da, ako svi narodi u regiji žele biti dio transatlantskih institucija, onda je ishod – bez obzira na njihovu geografiju i politiku – pozitivan, a ne negativan."
Prema popisu stanovništva iz 2003, Crna Gora ima 670 tisuća stanovnika, a Srbija gotovo 10 milijuna. Zajednica Srbije i Crne Gore još je jedino što je preostalo od federacije šest republika u bivšoj Jugoslaviji.
