Linkovi

'Preventivni napad na Iran štetio bi Americi više od sadašnjeg angažmana u Iraku'


Dva bivša dužnosnika američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost tvrde da bi vojna akcija protiv Irana štetila američkim interesima više nego što im šteti sadašnji angažman u Iraku.

Richard Clarke i Steven Simon, bivši vladini koordinatori za sigurnosnu politiku i protu-terorističke djelatnosti, tvrde da bi američki 'preventivni' napadi na iranske ciljeve doveli do eskalacije sukoba koja bi imala više štetnih posljedica, među njima i skok cijena nafte te dodatnu destabilizaciju Iraka. Napadi bi štetili američkim globalnim interesima – tvrde ova dva stručnjaka, u članku koji je objavio dnevnik New York Times.

Njihova analiza objavljena je u trenutku dok – kako javljaju američki mediji – Bijela kuća razmatra i vojnu opciju, kako bi prisilila Iran da odustane od svog nuklearnog programa.

U međuvremenu, vodeći američki think-tank, Institut za znanost i međunarodnu sigurnost, objavio je satelitske snimke na kojima se vidi da su iranske vlasti nedavno pojačale betonska konstrukcija u podzemnom postrojenju blizu mjesta Nantaz, u kojem se provodi obogaćivanje urana.

Zapadne zemlje smatraju da iranski nuklearni program ima za cilj izgradnju atomskog naoružanja, dok Teheran tvrdi da je svrha programa isključivo mirnodopska.

******

Tjedan koji je na izmaku protekao je u sjeni vijesti da je Iran – prema tvrdnjama tamošnjih vlasti – počeo s obogaćivanjem urana, za potrebe svog nuklearnog programa. Kako će na to reagirati međunarodna zajednica, a kako Washington? Na ovo pitanje za Glas Amerike odgovara nekoliko američkih i stranih stručnjaka.

Tvrdnja Teherana o početku obogaćivanja urana novi je korak u eskalaciji sukoba između Zapada i teokracije u Iranu. Iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad izjavio je da uspjeh u postupku obogaćivanja urana predstavlja 'povijesni trenutak' za njegovu zemlju. Teheran i dalje tvrdi da nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu.

Međutim, Sjedinjene Države i Europska unija uvjerene su da Iran želi izgraditi nuklearni vojni arsenal. Vijeće sigurnosti je prošli mjesec zatražilo od Teherana da prekine sa svim aktivnostima ove vrste.

U nekim nedavno objavljenim napisima u američkim medijima navodi se da Washington planira zračne napade na iranska nuklearna postrojenja. Predsjednik George Bush nedavno je izjavio da je pročitao ove napise te da su oni – prema njegovim riječima – potpuno netočni. "Ono što se moglo pročitati bile su 'proizvoljne spekulacije', koje su prilično česte u našem glavnom gradu" - rekao je predsjednik Bush.

Predsjednik je dodao da vjeruje u 'doktrinu prevencije'. No to ne znači – napomenuo je gospodin Bush – da on smatra da je vojna opcija uvijek i najbolja opcija, kada su u pitanju prijetnje američkoj sigurnosti. U slučaju Irana – naglasak je prvenstveno na diplomaciji. "Doktrina prevencije također znači da treba surađivati s drugima, kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja. Svjestan sam da ovdje u Washingtonu neki smatraju da doktrina prevencije znači jedino 'upotreba vojne sile'. Međutim, to nije neizbježno tako. U ovom slučaju, doktrina prevencije znači – diplomacija" - kazao je američki predsjednik.

Stručnjaci očekuju da bi u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda sada mogle početi rasprave o sankcijama protiv Irana, iako se tome protive dvije stalne članice, Rusija i Kina. Charles Kupchan, bivši visoki dužnosnik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, smatra da će se prvo raspravljati o sankcijama ograničenog dometa: "Do sada se govorilo o 'ciljanim sankcijama' koje bi pogodile državno čelništvo, a ne narod. To je slično kao i u slučaju Bjelarusije, gdje je - zbog lažiranja izbora - predsjedniku države i užem državnom vrhu zabranjen put u zapadne države te je zamrznuta imovina tih ljudi u inozemstvu. Takve bi sankcije mogle biti primjenjene i protiv Irana - prije no što se pokuša ostvariti podrška za širi, ekonomski embargo."

No, stručnjaci u Washingtonu upozoravaju da takav embargo mora ima opću podršku na svjetskoj sceni, da bi bio uspješan. Bivši britanski diplomat Carne Ross, koji je radio na uvođenju sankcija protiv Saddamovog Iraka, kaže da režim sankcija mora biti podrobno razrađen, a njegova primjena dugoročna i strpljiva. "Teško je kontrolirati trgovinu, financijsko poslovanje, posjete visokih državnika ili pak zračni promet. Za to je potreban ogroman napor - prije svega u uspostavljanju tijela koja će to nadgledati. Treba imenovati ljude koji će se time baviti. Posebno je teško nadgledati državnu granicu. U to moraju biti uključene susjedne zemlje" - smatra ovaj britanski diplomat.

Carne Ross upozorava da u slučaju Irana još nije jasno je li međunarodna zajednica u potpunosti spremna za primjenu ovakvih sveobuhvatnih mjera.

Daryl Kimball, direktor Asocijacije za kontrolu naoružanja, ne-vladine znanstvene ustanove iz Washingtona, kaže da Amerika sankcije ne može 'progurati' brže nego što je na to spremno Vijeće sigurnosti: "Nije jasno što će biti sljedeći korak. Ako Washington počne inzistirati na strožim sankcijama, Rusija i Kina će se usprotiviti. Prilično je izvjesno da će u Vijeću sigurnosti doći do blokade. Tada bi se moglo dogoditi da će neki u Sjedinjenim Država predložiti da Washington djeluje samostalno. Prema tome, ulazimo u vrlo delikatnu fazu."

U svakom slučaju, uslijedit će sastanci u Vijeću sigurnosti, kojima bi cilj trebao biti odluka što činiti kako bi se Iran prisilio na odustajanje od procesa obogaćivanja urana. No – tvrde washingtonski analitičari – postizanje te odluke bit će vjerojatno vrlo mukotrpan posao. Na to upućuje i nedavna izjava čelnika ruske diplomacije Sergeja Lavrova koji je rekao da 'Rusija smatra da bi američki vojni udari jedino stvorili novu krizu na Srednjem istoku'. Rusija je inače Iranu glavni dobavljač tehnologije za nuklearni projekt.

Izrael bi - zbog geografske blizine – mogao biti prvi cilj iranskog nuklearnog oružja, ukoliko se ono zaista i razvije. Zbog toga, u toj zemlji većina ljudi smatra da – kada je Iran u pitanju - neće biti efikasne niti diplomacija a niti međunarodne sankcije. Član izraelskog parlamenta Yuval Steinitz objašnjava ovu tvrdnju: "Iran je toliko blizu svog cilja da zbog toga predstavlja prijetnju ne samo za Srednji istok i Izrael već za cijeli svijet. U ovom trenutku, Iran gradi rakete koje će moći dostići Europu. Sljedeća će generacija iranskih raketa moći dostići istočnu obalu Sjedinjenih Država. Skeptičan sam glede mogućnosti da Iran poklekne pred diplomatskim pritiskom izvana. Nadajmo se da će biti tako, ali sumnjam."

I Izrael ima kapacitete na nuklearnom planu i to se već desetljećima smatra svojevrsnom 'javnom tajnom'. Vlada te zemlje ne želi niti potvrditi postojanje nuklearnih kapaciteta ali niti odbaciti navode o njima. Strani stručnjaci procjenjuju da Izrael posjeduje između stotinu i dvije stotine nuklearnih bojevih glava.

Yuval Steinitz smatra da je prijetnja koju predstavlja iranski nuklearni arsenal dovoljno velika da se razmotre sve opcije: "Mislim da će Zapad, na čelu sa Sjedinjenim Državama, morati razmotriti i korištenje gole sile kako bi se spriječila ova razorna prijetnja svjetskom miru. Jer, riječ je o nuklearnom naoružanju u rukama fundamentalističkih ajatolaha koji su spremni žrtvovati milijune ljudi."

Američka državna tajnica Condoleezza Rice je izjavila da vijest o uspješnom početku obogaćivanja urana – za potrebe iranskog nuklearnog programa – predstavlja 'novi korak u samo-izolaciji te zemlje od svijeta'. "Iranu su bile ponuđene mnoge prilike da pregovara u dobroj vjeri, od strane Europske unije, od strane Rusije… Izjave našeg predsjednika podržale su te ponude. Iran te prilike nije želio iskoristiti. Zbog toga se u ovom trenutku konzultiramo s drugim zemljama. Kada se Vijeće sigurnosti ponovno sastane, nastupit će trenutak za akciju" - rekla je nedavno gospođa rice.

Vijeće sigurnosti sastaje se povodom Irana 28. ovog mjeseca. Tada će članice razmotriti izvješće o iranskom nuklearnom programu koje priprema direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, Muhamed el-Baradei, koji je krajem ovog tjedna posjetio Iran te s njegovim čelnicima razgovarao spornim pitanjima.

XS
SM
MD
LG