Dok se jaz u trgovinskoj razmjeni između azijskih i zapadnjačkih partnera povećava, Azijska razvojna banka upozorava azijske vlade da se pripreme na mogućnost kolapsa američkog dolara. A kako nam iz Hong Konga javlja Heda Bayron, ova će priprema biti veliki problem za neke od lokalnih vlada.
Porast trgovinskog deficita Sjedinjenih Država glavni je razlog za zabrinutost svjetske ekonomske zajednice u proteklih par godina i ekonomisti sve češće upozoravaju da se ravnoteža mora što prije postići kako bi se spriječila opća kriza. U svom najnovijem izvješću, Azijska razvojna banka je upozorila na opasnost od rapidnog pada vrijednosti dolara ukoliko ulagači izgube povjerenje u američku ekonomiju. Ifzal Ali je jedan od ekonomista ove banke. On kaže da bi brza devalvacija dolara Aziji mogla donijeti višestruku nepriliku. Prije svega, slabost dolara će podići cijenu dobrima izvezenim iz Azije u Ameriku. Ali u isto će vrijeme gotovo siguran porast kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama uzrokovan padom dolara, dovesti do manje potrošnje azijskih dobara, a time i manje potrebe za njima. Spomena je vrijedna i činjenica da će azijske zemlje koje su vlasnici američkih dobara, izgubiti i zbog pada njihove vrijednosti. «Nema jednostavnog rješenja ovog problema!» kaže nam gospodin Ali, ali dodaje da bi se povećanjem potrošnje unutar Azije smanjio izvoz, povećao uvoz i na taj način barem djelomično kompenziralo trenutačne probleme s američkom valutom.
"Azija mora ove probleme sama riješiti. Potrebe domaćih potrošača se moraju povećati. Treba kupovati više azijskih dobara i investirati više u azijske dionice. No, situacija se neće promijeniti na bolje preko noći jer nova ponašanja potrošača, traže i značajnije promjene ekonomskih struktura u ovim zemljama", kaže Ifzal Ali.
Azijska razvojna banka primjećuje da vlade južnoazijskih zemalja pokušavaju potrošiti više nego inače, ali da efekti ovih nastojanja na suficite njihovih budžeta još nisu vidljivi. Primjerice, kineska rezerva strane valute je u veljači bila 853 milijarde dolara. Time je Kina pretekla i Japan, koji je tradicionalno imao najveću zalihu strane valute u Aziji. Sjedinjene Države i ostale zapadne zemlje, konstantno vrše pritisak na narode Azije, posebice Kinu, da liberaliziraju proces mijenjanja strane valute. Glavni argument ovih zemalja je tvrdnja da se manipuliranjem valuta, azijska dobra drže na neprirodno niskoj cijeni, a time i lakše izvoze. U Senatu Sjedinjenih Država razmatra se i uvođenje mjere koja bi uvela visoke dadžbine na dobra uvezena iz Kine.
Ekonomist Clyde Prestowitz, bivši komercijalni savjetnik Sjedinjenih Država, kaže da će odlaganje poduzimanja bilo kakvih mjera, samo još više koštati globalnu ekonomiju: "Što dulje ovakva situacija ostane takva kakva je, teže će se biti prilagoditi promjenama u budućnosti i te će promjene biti daleko napornije. Znam da zvuči suludo, ali vjerujte mi da je za sve nas bolje da do krize dođe što prije."
Neki ekonomisti predlažu koordiniranu globalnu akciju kojom bi se popravila neravnoteža, akciju sličnu onoj iz 1985. godine kada je devalvacija japanskog jena pomogla oživiti američku ekonomiju i smanjiti trgovinski deficit. I Ifzal Ali pripada toj grupi stručnjaka. "Nikome nije u interesu gledati bezglavu devalvaciju dolara. Uvjeren sam da je puno organizacija spremno poduzeti konkretne akcije da se to ne dogodi," kaže on.
Neosporno je da ima dosta dobre volje da se kriza pada američke valute riješi na opće dobro svjetske zajednice. Dosta dobre volje, ali ne i konkretnih akcija. Barem ne za sada.
