Dok se u Kongresu raspravlja o reformi imigracijskog sustava, lokalne zajednice diljem Sjedinjenih Država uključuju se u javnu debatu o ilegalnoj imigraciji. Ovo pitanje za milijune Amerikanaca sve češće ima i osobne implikacije.
Prošlo je više od 40 godina od kada je Kongres usvojio zakon o imigraciji. Tada je to bilo pitanje s kojim se trebalo nositi svega nekoliko američkih saveznih država. Sve donedavno, Amerikanci koji su živjeli izvan Floride, New Yorka i nekih saveznih država na jugo-zapadu SAD rijetko su se izravno susretali s imigrantima, kaže William Frey, demograf iz Instituta Brookings. "Većina je Amerikanaca sve donedavno imigrante najviše viđala na televiziji, na stranicama političkih tjednika ili u igranim filmovima. No danas ih vide u obližnjoj trgovini, na uglu njihove ulice. Mogu ih vidjeti izbliza, stalno i u svim dijelovima zemlje."
Frey dodaje da se danas imigrantske zajednice naalze u svim dijelovima zemlje, jer useljenici odlaze bilo gdje gdje ima posla. Od 35 milijuna imigranata - koliko ih je ukupno u Americi - oko deset milijuna su ilegalni useljenici. "1970. godine, na dvadeset Amerikanaca dolazilo je nešto manje od jednog imigranta. 35 godina kasnije, taj postotak je jedan na osam, a trend se nastavlja" - kaže Frey.
Broj imigranata koji stižu u zemlju samo je dio problema, tvrdi Steve Camarota, direktor za istraživanja pri Centru za proučavanje imigracije. On kaže da su, statistički gledano, noviji imigranti slabije obrazovaniji od građana rođenih u Sjedinjenim Državama. "Oko osam posto zaposlenih građana Sjedinjenih Država nema završenu srednju školu. Kod imigranata taj broj iznosi 30 posto, a kad se uzmu u obzir oni koji su se uselili u zemlju u posljednjih pet godina onda ta brojka iznosi 34,1 posto. Nije uvijek bilo tako. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća imigranti su imali najmanje podjednaku razinu obrazovanja u odnosu na građane koji su bili rođeni u Sjedinjenim Državama. U nekim slučajevima bili su i obrazovaniji. Situacija se potpuno promijenila" - kaže Steve Camarota.
Slabija obrazovanost reflektira se i u siromaštvu. Imigranti u cjelini čine oko 16 posto stanovništva Sjedinjenih Država no, kako kaže Steven Camarota, od kategorije siromašnih građana čak 25 posto otpada na useljenike. Da bi preživjeli, oni ovise o državnim programima socijalne pomoći, no ipak većina ih radi, kaže Camarota.
"Vjerojatnije je da će useljenici raditi, za razliku od ljudi rođenih u Sjedinjenim Državama. Moderni sustav socijalne pomoći tako je zamišljen da on pomaže onima koji imaju nižu plaću i djecu. Dakle, imate situaciju u kojoj ljudi rade, ali i predstavljaju teret za porezne obveznike" - tvrdi ovaj protivnik visokih imigracijskih stopa.
U Sjedinjene se Države godišnje legalno useli nešto manje od milijun stranaca.
Savezne države sve više preuzimaju i troškove socijalne pomoći. Stoga ne iznenađuje da lokalne vlasti često ne čekaju Kongres da usvoji savezni zakon o reformi imigracijskog sustava. Sa sve većim brojem imigranata zakonodavci u 42 savezne države ove su godine predložili više od 300 prijedloga zakona koji se tiču imigracije.
