Bostonski "Christian Science Monitor" analizira dilemu Sjedinjenih Država na Srednjem Istoku: način na koji će se administracija nositi s ulogom Hamasa u palestinskoj vladi prožet će čitav program predsjednika Busha za demokratizaciju Srednjeg Istoka, piše ovaj list i dodaje: reperkusije američke reakcije na uspon Hamasa na vlast prelit će se u Irak i, istodobno, igrati vrlo važnu ulogu u imidžu Amerike u toj regiji.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice danas stiže u Kairo, prvu postaju svog puta kojemu je cilj pozabaviti se upravo osjetljivim pitanjem Hamasa. Odluke koje će biti donesene o daljnjim odnosima s Palestinskom upravom – piše bostonski dnevnik – potencijalno su neke od najključnijih u čitavoj politici administracije predsjednika Busha prema Srednjem Istoku. Ukoliko Sjedinjene Države krivo odgonetnu zagonetku Hamasa, čitav rat protiv terora mogao bi doživjeti težak udarac nadimanjem jedara islamskog radikalizma diljem muslimanskog svijeta, piše Monitor.
Na svojem putu u Egipat, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, američka državna tajnica će naglašavati 'trajnu i nepokolebljivu američku podršku širenju demokracije na Srednjem Istoku', izjavio je njezin glasnogovornik. No, kako piše bostonski dnevnik, unatoč takvih uvjeravanja, vizija američke administracije o demokratskom Srednjem Istoku vapi za temeljitim pretresanjem, smatraju neki stručnjaci. Demokracija je previše važna da bi ju se reduciralo na puke izbore; treba pripremiti tlo, zasijati institucionalnu kulturu koja čini temelje funkcionirajuće demokracije. Onda neće biti problema s nicanjem plodova izbora u vidu militantnih i ekstremističkih pobjednika, poput Hamasa – citira stručnjake "Christian Science Monitor".
"New York Times" piše da američki Nacionalni arhiv već sedam godina provodi tajni program kojim obavještajne službe mnoge ranije dostupne dokumente vraćaju u status klasificiranih. Odluka datira još iz doba administracije predsjednika Clintona, a provedba se samo ubrzala nakon terorističkih napada u rujnu 2001. godine. No, kako su ustanovili brojni povjesničari koji koriste te dokumente, status klasificiranih dokumenata dobili su i mnogi koji se već ranije objavljeni, bilo u djelima povjesničara ili čak u službenim spisima Državnog tajništva.
Premda nitko ne spori potrebu da se neki dokumenti vrate u okrilje tajnosti – piše njujorški list -, u nekim slučajevima radi se o upravo apsurdnom izboru. Recimo, natrag je klasificiran jedan telegram iz 1962. godine, koji je poslao George Kennan, tadašnji američki veleposlanik u Jugoslaviji. Telegram sadrži engleski prijevod članka objavljenog u beogradskim dnevnim novinama o kineskom programu nuklearnog naoružanja.
