U Njemačkoj je na čelno mjesto u vladi stupila kancelarka Angela Merkel. Nedavno se na čelo vlade u Liberiji također stupila jedna žena. No u nekim dijelovima svijeta - pogotovo arapskim zemljama - žene gotovo da i nemaju utjecaja na politiku i vladu.
Kad se Sheikka Yousef Hasan Al-Gerifi kandidirala za mjesto u gradskom vijeću u Kataru suočila se problemima s kakvima se kandidatkinje u drugim dijelovima svijeta vjerojatno ne suočavaju. Obitelj joj nije dopustila da postavi svoju fotografiju na izbornim plakatima, kao i na izbornim oglasima u dnevnim listovima.
Katar je konzervativna zemlja. Kao i u susjednoj Saudijskoj Arabiji, većina žena u Kataru moraju biti potpuno pokrivene kad se pojavljuju u javnosti uključujući njihova lica. Stoga ne čudi da se obitelj gospođe Gerifi usprotivila ideji da njeno lice bude tiskano u oglasima.
Na kraju, to nije bilo toliko ni bitno. Kandidatkinja je svejedno pobijedila. Sama činjenica da je bila u mogućnosti kandidirati se i biti izabrana na javnu dužnost znak je koliko su se stvari promjenile u tom vjerojatno najkonzervativnijem kutku svijeta.
No promjene stižu ipak sporo. Politologinja Hala Mustafa iz egipatske Zaklade Al-Ahram, kaže da žene u arapskom svijetu imaju jako malen politički utjecaj a kamoli ikakvu vlast. Svega nekoliko arapskih zemalja dopušta ženama da u značajnijem broju obnašaju zastupničke dužnosti u parlamentu. "Političko predstavništvo žena u arapskom svijetu je vrlo slabo, manje je nego u Africi i Latinskoj Americi. Gledano u postocima, u arapskim zemljama u politici sudjeluje 1,4 ili 1,5 posto žena, a u Africi taj postotak iznosi 11 do 12 posto. Dakle, po ovom pitanju nešto nije u redu s arapskim društima općenito" - smatra ova egipatska politologinja.
Na needavnim parlamentarnim izborima u Egiptu jedan muškarac se - u izjavi za Glas Amerike - tužio na jednu kandidatkinju kazavši da 'neka Bog učini prokletom zemlju koju vode žene'. Taj muškarac za sebe kaže da 'nije mrzitelj žena'. Kako kaže, njegova supruga je uspješna poslovna žena, a on osobno nema problema sa ženama općenito. Međutim, nelagodu mu stvara pomisao da žene obavljaju državne dužnosti.
Slično raspoloženje dijele muškarci, ali i žene, diljem arapskog svijeta. Mnogi aktivisti za ženska prava dodaju da žene nisu jedine koje nisu u dovoljnoj mjeri zastupljenje u političkom životu arapskih zemalja. Općenito pomanjkanje demokracije znači da većina građana u regiji – i muškaraca i žena – nema utjecaj na osobe na vlasti. Evo što kaže kuvajtska aktivistica Shamaek al-Sharikh: "Politika u arapskom svijetu nije za svakoga. To je kao polo, nešto namijenjeno eliti. Trenutno, mi smo kao pokret unutar pokreta i radimo na demokratizaciji koja bi išla u prilog i muškarcima i ženama."
Promjene se ipak događaju. Prije dvije godine Jordan je postavio kvotu kako bi se osiguralo da u parlament bude izabrano najmanje šest žena. Maroko i Alžir imaju relativno velik broj žena u parlamentu u odnosu na ostatak regije. Pa čak i Saudijska Arabija - koja ženama daje najmanje političkih prava od bilo koje druge zemlje na svijetu - nedavno je dopustila da dvije žene budu izrabrane u odbor direktora Trgovačke komore grada Jeddah. To je možda mali korak, ali u očima mnogih arapskih žena, ipak vrlo važan korak.
