Linkovi

Predsjednik Bush priznao da je dopustio prisluškivanja osumnjičenika za terorizam na američkom teritoriju


Predsjednik Bush je danas priznao i branio svoju odluku o tajnom ovlaštenju Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji NSA da u Sjedinjenim Državama može prisluškivati i pratiti osobe za koje se sumnja da su teroristi.

U televizijskoj izjavi predsjednik je danas rekao da je – kada je 2002. odobrio ovaj program - koristio svoje zakonsko i ustavno pravo.

O programu praćenja i prisluškivanja na teritoriju Sjedinjenih Država su po prvi put jučer izvijestili američki mediji.

Predsjednik je dodao da su članovi Kongresa o tome primali izvješća u više od desetak navrata.

Po tim odredbama, savezne su vlasti mogle tajno i bez naloga prisluškivati razgovore i presretati elektronsku poštu osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama, a za koje se sumnja da su povezane s terorizmom.

Predsjednik Bush je također kritizirao neimenovane vladine dužnosnike koji su o ovim operacijama razgovarali s novinarima. Predsjednik Bush je dodao da je objavljivanje povjerljivih informacija kazneno djelo, dodajući da su kao rezultat ovih novinskih izvješća 'neprijatelji zemlje dobili informacije koje ne bi smjeli imati'.

Podsjetimo, dnevnik New York Times jučer je objavio da je predsjednik George Bush, neposredno nakon terorističkih napada u rujnu 2001. godine dopustio prisluškivanje i praćenje bez sudskog naloga nekih američkih državljana za koje se sumnjalo da su povezani s teroristima. Reakcije je prikupio Jim Malone.

Visoki vladini dužnosnici, među kojima su i državna tajnica Condoleezza Rice i ministar pravosuđa Alberto Gonzales, nisu željeli niti potvrditi a niti odbaciti izvješće New York Timesa.

Prema newyorškom listu, predsjednik je posebnom izvršnom odlukom autorizirao Nacionalnu sigurnosnu agenciju da prisluškuje međunarodne telefonske razgovore te da čita elektronsku poštu možda čak i nekoliko tisuća ljudi koji žive u Sjedinjenim Državama. Među tim tisućama bilo je i nekih američkih državljana, a ove su mjere praćenja počele 2002. godine.

Praćenje je obavljano bez sudskog naloga ili presude za konkretni slučaj, koje su inače – prema američkim zakonima - potrebne policiji i drugim sigurnosnim službama u ovakvim slučajevima, bilo da se radi o američkim državljanima ili pak strancima koji žive u Americi.

Cilj ove neuobičajene mjere, za koju se tek sada saznalo posredstvom New York Timesa, bio je identificirati ljude koji su možda povezani s terorističkim mrežama.

Nacionalna sigurnosna agencija je do 2002. godine prisluškivanje i praćenje ograničavala na strane ambasade te druge diplomatske misije u Sjedinjenim Državama.

Bijela kuća nije željela komentirati konkretne informacije koje se tiču obavještajne problematike. Upitan o mogućim implikacijama ove mjere po građanske slobode, glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan je rekao da ih predsjednik poštuje, ali da je njihovo poštivanje dio općeg napora da se Amerika održi sigurnom: "Predsjednik je odlučan da spriječi nove napade i sačuva živote Amerikanaca, i na tom će planu učiniti sve što može, u okviru zakona. Njegova je odlučnost u vezi s tim nakon 11. rujna još jača. Predsjednik je također odlučan da zaštiti građanske slobode Amerikanaca i vrijednosti iz Ustava."

Organizacije za zaštitu ljudskih prava, kao i neki pravni stručnjaci, oštro su reagirali na izvješće da je vlada prisluškivala i pratila ljude na američkom teritoriju. Caroline Frederickson iz Američke lige za zaštitu građanskih sloboda je rekla: "Riječ je o središnjoj točki našeg ustava. Četvrti amandman postoji da bi spriječio nelegitimno pretraživanje i konfisciranje od strane vladinih institucija i djelatnika. Kad želi nadzirati i pratiti ljude, pogotovo američke državljane, vlada mora poštivati točno određeni pravni postupak."

Senat je najavio svjedočenja o ovoj temi. Republikanski senator Arlen Specter je rekao da je prisluškivanje – ako su točni navodi New York Timesa – bilo neprimjereno. Demokrat Ted Kennedy nazvao je ovaj slučaj 'ponašanjem odveć razularenog Velikog brata'.

Neki pravni stručnjaci postavljaju pitanje ustavnosti ove vladine mjere. Erwin Chemerinsky, profesor pravnog fakulteta na sveučilištu Duke kaže: "Umjesto da poštuje i ovakve, minimalne okvire za prisluškivanje na američkom teritoriju, predsjednik je to dopustio bez obaziranja na ustav. Riječ je o slučaju bez presedana." No, profesor prava na sveučilištu Georgetown Roy Godson misli drugačije. 'Vlada je ovo učinila kako bi po brzom postupku identificirala ljude koji su u kontaktu s al-Qaidom' – objašnjava ovaj stručnjak.

Neimenovani vladini dužnosnici izjavili su New York Timesu da je posljednjih godina elektronskim praćenjem i prisluškivanjem otkriveno nekoliko terorističkih zavjera – od kojih je jedna diverzija da se sruši most u Brooklynu. No, newyorški je dnevnik također izvijestio da su neki vladini dužnosnici odbili sudjelovati u ovom tajnom programu jer su se pribojavali da je on možda u suprotnosti s američkim ustavom.

New York Times je inače – na zamolbu vlade - dragovoljno odlučio da izvješće ne objavljuje punih godinu dana, jer je vlada tvrdila da bi novinski navodi ugrozili neke od istraga koje su u tijeku. Također, uredništvo ovog lista kaže da neke njemu poznate informacije nisu objavljene u članku o vladinom prisluškivanju jer je vlada smatrala da bi te konkretne informacije mogle biti od pomoći teroristima.

XS
SM
MD
LG