Nakon sto je Europska unija odlučila započeti pristupne pregovore s Turskom, te nakon što su “odmrznuti” pregovori s Hrvatskom, bilježe se brojne reakcije, ali sve sadrze jednu poruku - pregovori mogu biti teski i dugi.
"Mi ćemo nastaviti podržavati punu integraciju Hrvatske u
euroatlantsku zajednicu i pozdravljamo odluku Vijeća ministara Europske unije u kojoj puna suradnja Hrvatske s haskim tribunalom ostaje zahtjev" - rečeno je u američkom Drzavnom tajnistvu.
“Washington Post” piše o ulozi Austrije u donošenju pozitivne
odluke za Hrvatsku. Navodi se austrijski stav da ukoliko Turska počne
pristupne pregovore onda to treba dopustiti i Hrvatskoj. Pozitivnu
odluku za Hrvatsku, Washington post, ocjenjuje "diplomatskom pobjedom Austrije".
Austrija je, naime, pristala da Europska unija otpocne pristupne pregovore s Turskom nakon sto je Carla del Ponte, glavna haska tuziteljica, rekla europskim ministrima da Hrvatska surađuje s Tribunalom za ratne zlocine. “Moja ocjena je vrlo pozitivna i mogu potvrditi da Hrvatska u potpunosti suradjuje s nama" - rekla je glavna tužiteljica.
Gospodja del Ponte je zanijekala da je bila pod pritiskom da priopci povoljniju ocjenu za Hrvatsku kako bi Austrija pristala na otvaranje razgovora s Turskom. Ocjena glavne haske tuziteljice bila je dovoljna za predsjedatelja Vijeca ministara Europske unije, britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strawa. “ U trenutku kada je ona rekla da Hrvatska u potpunosti suradjuje, bez ogranicenja – nije trebalo nista vise dodati.”
Što se Turske tice, ona pregovore o uclanjenju trazi vec 40 godina, a posljednje zasjedanje Vijeca ministara u Luxembourgu trajalo je punih 30 sati. Naime, toliko je Austriji trebalo da pristane na razgovore o punom clanstvu Turske, jer je sluzbeni Bec predlagao da Turska dobije status koji nije puno clanstvo. To je, pak, za Ankaru bilo neprihvatljivo.
Vise od polovice stanovnika Austrije protivi se ulasku Turske u uniju zato jer je, po mišljenju mnogih, prevelika, siromasna i previse muslimanska zemlja. Međutim, Britanija, koja predsjedava Unijom, ima drugaciji stav vjerujuci da bi “usidrenje” Turske na Zapad moglo biti “demokratski svjetionik” za susjede sa Srednjeg istoka. “ Mi pokazujemo da nije rijec o vjeri, vjerskim razlikama, nego je rijec o vrijednostima. O mogucnosti da se preuzmu vrijednosti koje karakteriziraju nasu civilizaciju" - izjavio je ministar Straw.
Iako Sjedinjene Države nisu bile izravno ukljucene u pregovore izmedju Turske i Europske unije, americka je administracija imala vrlo aktivne odnose s Turcima po pitanju ulaska Cipra u NATO savez, nesto cemu se Ankara zestoko protivi.
