Nedavni bombaški napadi u Londonu i Egiptu – koje su izgleda izveli islamski ekstremisti – pokazuju da svijet možda ulazi u novu fazu globalnog terorizma.
Još se ne zna postoji li izravna veza između nedavnih napada u Londonu i napada u Sharm el-Sheikhu u Egiptu. Međutim, pojavljuje se zabrinutost zbog njihove učestalosti i zbog, kako se čini, vremenskih koincidencija.
Napad u Londonu od 7. srpnja podudario se sa sastankom skupine G-8 u Škotskoj, dok je napad u Egiptu od 23. srpnja izveden na egipatski Dan neovisnosti. Prošlogodišnji napad na vlakove u Madridu izveden je uoči nacionalnih izbora u Španjolskoj.
Najuže čelništvo al-Qaide, koje je odgovorno za terorističke napade na New York i Washington od 11. rujna 2001. u više je navrata pozvalo teroriste da napadnu Sjedinjene Države i njihove saveznike. Da li nedavni niz manjih i učestalijih napada pokazuje da al-Qaida mijenja način djelovanja?
Nedavni su napadi zapravo slični napadima koji su izvedeni prije 11. rujna 2001 – kaže Michael O'Hanlon, vanjskopolitički analitičar washingtonskog think tanka Brookings. "Općenito govoreći, rekao bih da se ustalilo korištenje pojedinaca koji nose ili prevoze manje količine eksploziva. Veliki spektakularni napadi zapravo su iznimka, iako su al-Qaidi najdraži. Nije toliko da su se stvari promijenile nakon 11. rujna 2001, već su napadi od 11. rujna bili velika iznimka u razdoblju relativno učestalih napada poput ovih najnovijih" - kaže Michael O'Hanlon.
Nile Gardiner, stručnjak za anglo-američku sigurnosnu politiku u znanstvenoj Zakladi Heritage, u načelu se slaže s tim stavom: "Mislim da se priroda neprijatelja uopće ne mijenja, barem ne kada se radi o razmjerima napada kakve želi izvoditi." Gardiner smatra da al-Qaida i dalje želi izvoditi velike napade, ukoliko joj to pođe za rukom. On također ističe da se al-Qaida i njeni dometi šire: "Svjedoci smo razvoja te terorističke franšize u 65 zemalja u svim krajevima svijeta. Visoko čelništvo al-Qaide je desetkovano. No, vidimo da se njene ćelije šire diljem svijeta."
Stručnjaci se slažu da će se broj i učestalost napada i dalje povećavati. Da bi se to spriječilo svaka pogođena zemlja mora uspostaviti komunikaciju sa svojom muslimanskom zajednicom. "Uz domovinsku sigurnost i mjere koje smo uveli, moramo razviti ozbiljnu političku strategiju za uklanjanje korijena terora" - kaže Michael O'Hanlon.
Nile Gardiner kaže da bi Britanija, koja ima velik broj muslimanskih ekstremista, trebala usvojiti vrlo agresivnu politiku kako bi razdvojila ekstremne od umjerenih muslimana: "Mislim da će britanska vlada provesti vrlo odlučnu kulturnu kampanju kako bi stala na kraj islamskom ekstremizmu na vlastitom tlu i kako bi smanjila dugoročnu prijetnju od domaćeg terorizma od strane islamskih ekstremista."
Obojica stručnjaka također naglašavaju važnost koordiniranja obavještajnih aktivnosti. Takva koordinacija dovela je do nedavnog hvatanja sve četvorice osumnjičenika u vezi s neuspjelim napadima u Londonu tijekom velikih antiterorističkih operacija u tom gradu.
