Nedavna nominacija Johna Raobertsa za novog suca Vrhovnog suda prilika je za podsjećanje na važnost ove institucije – i što se tiče sustava vlasti u Americi, a i što se tiče svakodnevnog života građana. Jim Malone je pitao nekoliko pravnih stručnjaka - zbog čega je Vrhovni sud toliko važan?
Imenovanja novih sudaca Vrhovnog suda spadaju među najvažnije odluke američkog predsjednika. Kako je mandat suca Vrhovnog suda neograničen, posljedice ove odluke – tko će biti sudac – osjećaju se dugo nakon što je s vlasti otišao predsjednik koji je suca nominirao. Ulogu Vrhovnog suda u složenom 'sustavu kontrole i ravnoteže' tri glavne grane vlasti definirali su osnivači američke republike, krajem 18. stoljeća. Kongres donosi zakone, predsjednikov je zadatak da te zakone primjenjuje, dok sudstvo zakone interpretira.
Vrhovni sud ima devet članova. Njegov je glavni zadatak utvrditi da li su odluke izvršne, zakonodavne kao i lokalne vlasti u skladu s ustavom Sjedinjenih Država. Ovlasti američkog Vrhovnog suda objašnjava Mary Cheh, profesorica pravnog fakulteta Sveučilišta George Washington. "Malo zemalja ima tako snažan Vrhovni sud. Kod nas većina glasova sudaca Vrhovnog suda odlučuje jesu li ustavne odluke predsjednika države, Kongresa, ili organa u saveznim državama. Presude Vrhovnog suda postaju zakon."
Vrhovni je sud u posljednja dva stoljeća često rješavao sporove o nadležnosti između predsjednika i Kongresa, kao i između savezne i lokalne vlasti. Presude često iskazuju duh vremena u kojima su bile donesene. Sredinom 19. stoljeća, Vrhovni je sud presudio da se robovima dovedenim iz Afrike ne mogu dati sva prava američkih državljana. Stotinu godina kasnije, Vrhovni je sud presudio da se državni školski sistem mora rasno integrirati. 1973. godine, Vrhovni je sud presudio da pravno na pobačaj spada u domenu privatnosti pojedinca, te je tako pobačaj bio legaliziran.
Mary Cheh objašnjava zbog čega Vrhovni sud ima tako važan utjecaj na američku svakodnevicu: "Kako u Americi dobar dio problema na kraju postane – pravni problem, Vrhovni sud predstavlja konačni autoritet mnogih debata. Malo je drugih zemalja koje imaju tako važan i tako autoritativan Vrhovni sud."
Zbog toga, vrlo je važno tko će postati sudac Vrhovnog suda, hoće li to biti osoba konzervativnije ili liberalnije orijentacije. Alan Lichtman, profesor povijesti na Sveučilištu American, nabraja najvažnija pitanja koja se često nađu pred sucima: "To je, naravno, pravo na pobačaj. No, tu su i druga važna pitanja. Razgraničenje crkve i države. Tumačenje zakona koji se odnose na zaštitu okoliša. Tumačenje zakona koji se odnose na naknadu štete, pogotovo kada se radi o neispravnim industrijskim proizvodima. O svemu tome odlučuje sudac vrhovnog suda, čiji je položaj to važniji jer on - ili ona - služe neograničen mandat."
Suce Vrhovnog suda nominira predsjednik države, a izbor mora potvrditi Senat. Uskoro će se na Capitol Hillu organizirati svjedočenja, na kojima će senatori postavljati pitanja Johnu Robertsu, kandidatu za suca Vrhovnog suda, koji je do sada bio sudac saveznog žalbenog suda u Washingtonu. Na taj način će građani imati prilike čuti što John Roberts misli o nizu pravnih pitanja, o kojima će Vrhovni sud u budućnosti odlučivati.
Međutim, Amerika je danas vrlo podijeljena po stranačkim linijama, a te su podjele očite i u Vrhovnom sudu – kaže Johnatan Turley, profesor ustavnog prava na Sveučilištu George Washington. "Problem je u tome što je zemlja podijeljena popola, čega smo bili svjedoci i na izborima prošle godine. Predsjednik Bush je pobijedio s vrlo malom razlikom glasova. U takvoj atmosferi, neizbježno je da proces nominacije nogo suca Vrhovnog suda postaje vrlo težak. Jer, i Vrhovni je sud, kao i Amerika, podijeljen po sredini, na liberalne i konzervativne članove."
Ako bude potvrđen od strane Senata, John Roberts će u Vrhovnom sudu zamijeniti Sandru Day O'Connor, koja je često bila svojevrsna ravnoteža između konzervativnijih i liberalnijih sudaca.
