Deseci tisuća ožalošćenih okupili su se na komemoraciji desete obljetnice masakra osam tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, koji su provele srpske postrojbe. Komemoraciji je nazočio i srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji je najavio da će 'pokazati stav Srbije prema zločinima'. Hrvatsku je predstavljao predsjednik Stjepan Mesić, a među ostalim uglednicima bili su i Richard Holbrooke, bivši američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, Pierre Richard Prosper, američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina, te predsjednik Haškog suda Theodore Meron.
'Izdali smo Srebreničane, nema integracije bez pomirenja, nema pomirenja bez pravde, ni nema pravde dok su najodgovorniji u bijegu', reakcije su na desetu obljetnicu srebreničke tragedije.
Nizozemska je televizija prenosila glavninu duboko emotivne ceremonije ukopa novih šestotinjak žrtava srebreničkog masakra, desetljeće nakon što se on dogodio. Osnovna je poruka sa svih strana, ovo se nikada više i nigdje ne smije dogoditi. U haaškoj je sudnici svjedok Miloševićeve obrane Božidar Delić pak na upit tužitelja Geoffreya Nicea zanijekao genocid, «ne prihvaćam tu vašu priču, to vi tvrdite» ali se slaže da je na širem prostoru enklave ubijeno, citiram svjedoka Miloševićeve obrane, «dvije do tri tisuće Srba – civila i nekoliko tisuća Bošnjaka, velik broj njih u borbama».
U ovome kontekstu odbijanja suočavanja s činjenicama značajnu težinu nose riječi priopćenja predsjednika haaškog Tribunala za ratne zločine Theodora Merona. Meron se osvrće na ocjenu sudskog Vijeća, donešenu nakon, po njegovu opisu, «bolnog pretresanja relevantnih dokaza»: u Srebrenici se zbio genocid a ne ubojstva, «ubojice su ciljale određenu skupinu ljudi s namjerom da je unište i bili su toliko gnjusni da zavrijeđuju najtežu od oznaka, genocid ; dok su god najodgovorniji na slobodi rad kaznenog suda , donošenje pravde žrtvama, biti će nekompletan; uvreda su uspomeni na žrtve svi oni koji bjegunce skrivaju; iz solidarnosti sa žrtvama i njihovim najdražima, mi ćemo u Tribunalu ustrajno nastaviti našim naporima». Toliko Theodor Meron.
Srebrenica je i posljedica neujedinjene Europe, «nemilosrdno i sistematsko smaknuće muslimanskih muškaraca i dječaka sa strane srpskih snaga i paramilitaraca najmračniji je trenutak ratova u bivšoj Jugoslaviji; žrtve su bile pod zaštitom međunarodne zajednice a mi smo ih izdali, to je bio kolosalan, kolektivan i sramotan propust», glasi izjava Javiera Solane. Bosni je mjesto u Europi, nema integracije bez pomirenja, nema pomirenja bez pravde, duhovi Srebrenice neće se smiriti dok su osumnjičeni na slobodi.
Slične su poruke povjerenika za proširenje Olli Rehna, puna suradnja s Haagom pripušta zemlje regije zapadnog Balkana kroz otvorena im europska vrata, istaknuo je povjerenik. Srebrenica je danas oduzela primat udarne vijesti posljedicama londonske bomaške kampanje, što govori samo za sebe. Ovo je sramota Europe, ocjenjuje se , bez izuzetaka, na svim ovdašnjim adresama.
