Sabor ne prihvaća pokušaje revizije povijesti i pokušaj izjednačavanja dijelova Domovinskog rata sa zločinačkim pothvatom, izjavio je predsjednik Sabora Vladimir Šeks u povodu obilježavanja Dana hrvatskog Sabora.
Sabor je sinoćnjom svečanom sjednicom na kojoj su sudjelovali svi članovi Vlade, šef države, te javni uglednici u Hrvatskoj obilježio Dan hrvatskog Sabora u znak sjećanja na 30. lipnja 1990, kada je nakon prvih demokratskih izbora konstituiran prvi višestranački Sabor.
Dan hrvatskog Sabora obilježava se od 2002. U godinama prije toga, 30. lipanj slavio se kao Dan hrvatske državnosti.
Govor predsjednika Sabora Vladimira Šeksa na sinoćnjoj svečanoj sjednici nosio je nekoliko zanimljivih političkih poruka. Tjedan dana prije dolaska u Hrvatsku glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, predsjednik Sabora osvrnuo se na nedavno proširenje haške optužnice protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, nazvavši ga neprihvatljivim pokušajem da se najblistaviju obrambenu legitimnu akciju Domovinskog rata okarakterizira kao zločinački pothvat.
Iako je glavna haška tužiteljica nedavno poručila da je njezina optužnica protiv generala Čermaka i Markača stvar prava, te da je ne zanimaju politički komentari iz Hrvatske, predsjednik Sabora Šeks u svojem je sinoćnjem svečanom govoru o proširenju optužnice rekao: "Neprihvatljive političke ocjene, vrijednosne sudove, pokušaje proglašavanja "Oluje" zločinačkim pothvatom, poduzetim s namjerom etničkog čišćenja srpskog stanovništva s okupiranih teritorija i ubrajanje državnog, vojnog, policijskog i političkog vrha RH u sudionike zločinačkog pothvata treba osporavati svim raspoloživim pravnim sredstvima i instrumentarijem".
Ne postoji, ustvrdio je Šeks, kolektivna odgovornost, već nužnost privođenja pravdi svih, bez iznimke, na osnovi individualne odgovornosti. Šeks je kazao da je 30. lipnja 1990, na dan zasjedanja prvog višestranačkog Sabora, počelo rađanje hrvatske demokracije, ali u prvom redu ostvarenje hrvatske suverenosti i državnosti. Sabor je tada, kazao je, postao mjesto donošenja ključnih i presudnih odluka kojima se određivala budućnost Hrvatske. Pojasnio je da Hrvatska svoju budućnost vidi u zajednici razvijenih zemalja ujedinjene Europe uz očuvanje svojeg nacionalnog identiteta.
Iako je veleposlanik Europske komisije u Zagrebu Jacques Wuenenburger u zadnje je vrijeme više puta isticao da hrvatski državni dužnosnici pred domaćom javnošću moraju konačno progovoriti o tome da su postojale i tamne strane ratnih heroja Domovinskog rata, predsjednik Sabora Vladimir Šeks je istaknuo da hrvatski građani odgodu početka pregovora s Europskom unijom s pravom doživljavaju kao nepravdu nanesenu Hrvatskoj. "Odgoda početka pregovora s EU kod većine hrvatskih građana doživljena je kao nepravda i to s pravom, budući da Hrvatska čini sve što je objektivno u njezinoj moći kako bi dokazala svoju političku i demokratsku zrelost.
