U današnjoj globalnoj ekonomiji, vode se ratovi u kojima se ne koriste bombe i puške. Mnoge zemlje vode ekonomske ratove, u kojima je omiljeno oružje – industrijska špijunaža.
Thomas Langer, dopredsjednik odjela za sigurnost britanske kompanije BAE Systems of North America, kaže da industrijska špijunaža nanosi velike štete poslovnom sektoru. "Ukoliko ste u prednosti pred konkurencijom na tržištu, pogotovo zbog neke tehnologije koju ste razvili, tu prednost možete zauvijek izgubili ako vam netko tu tehnologiju ukrade, odnosno, ako je može kopirati. To može biti neka zemlja ili kriminalna organizacija".
Johnu Turneru iz kompanije Polycom, koja proizvodi opremu za video konferencije. dogodilo se upravo to – kriminalci su uspjeli kopirati njegovu tehnologiju. "Kompanije koje su željele prodrijeti na naše tržište krenule su od naših gotovih proizvoda i – da tako kažem – rastavili ih na dijelove da bi ih mogli kopirati. Čak su proizveli svoje proizvode koji izgledaju gotovo isto kao naši, tako da je teško razlikovati autentične proizvode od kopija".
Industrijska špijunaža zapravo podrazumijeva krađu tuđih poslovnih tajni i korištenje tih tajni za vlastitu dobit. Mogu se krasti informacije o proizvodima, ili pak intelektualna imovina, odnosno, ideje zaštićene markom, patentom ili autorskim pravom. Profesor poslovanja sa sveučilišta George Washington Elias Carayannis kaže da industrijska špijunaža ne pogađa samo pojedine kompanije, već i cijele nacije. "Špijunaža je drugi oblik diplomacije, baš kao što je to i rat. To je, na neki način, mirnodopsko ratovanje, jer se radi o aktivnosti kojoj je cilj doći do, kontrolirati i nabaviti vrlo vrijednu imovinu. Ratovati se ne mora samo oko teritorija. I intelektualna imovina je vrlo vrijedna i vrlo važna".
Najčešća meta industrijske špijunaže su Sjedinjene Države, zbog svojeg čelništva u razvoju nove tehnologije – kaže Clayt Lemme, stručnjak za protušpijunažu iz Saveznog istražnog ureda FBI-a. "Prema procjenama FBI-a, prošle su godine Sjedinjene Države pretrpjele između 130 i 330 milijardi dolara štete zbog industrijske špijunaže. Za oko 15 zemalja vjerujemo da imaju prilično agresivne programe industrijske špijunaže, koji su usmjereni na Sjedinjene Države. Među njima su najagresivnije Kina i Rusija".
Američki zakoni prave razliku između "industrijske špijunaže" – između pojedinih kompanija - i "ekonomske špijunaže". "Da bi se špijunaža smatrala ekonomskom, u njoj mora postojati podrška strane vlade. Nije dovoljno da neka strana kompanija pokuša krasti tajne od neke američke kompanije, već iza tih napora mora stajati neka strana vlada".
Clayton Lemme dodaje da industrijska špijunaža često obuhvaća tehnologiju ili robu koja ima i civilu i vojnu primjenu. Zbog sigurnosnih razloga, američko Državno tajništvo zabranjuje izvoz osjetljive tehnologije pojedinim zemalja. "Na primjer, dvogledi za noćno promatranje. Postoji niz zemalja za koje ne bismo željeli da se dokopaju treće generacije tih dvogleda. Pojedinci koji im žele prodavati takvu tehnologiju mogu biti kažnjeni na temelju zakona o kontroli izvoza".
Mnoge američke kompanije moraju stoga biti vrlo pažljive i štititi se od špijunaže, dok pokušavaju plasirati svoju robu i prodrijeti na nova tržišta. Između ostaloga, posebna opasnost vreba od insajdera, koji su spremni prodati tajne kompanije drugima. Ukoliko to ne ide, kaže Tom Langer, uvijek postoji Internet. "Prema procjenama, u kompjutor koji priključite na Internet bez adekvatne zaštite, u roku od 40 minuta provale hackeri. Oni 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu pretražuju Internet, tragajući za slabim točkama i kradu sve informacije do kojih dođu.
Unatoč nastojanjima kompanija da se bolje zaštite, industrijska špijunaža neće uskoro nestati – kaže profesor Elias Carayannis sa Sveučilišta Geoge Washington. " Mislim da je špijunaža općenito dio ljudske prirode. Mi smo se, kao vrsta, održali zato jer smo znatiželjni. Zato mislim da je špijunaža neizbježna. Samo je pitanje – kako se od nje zaštititi".
A to je pitanje sve važnije i o njemu će se sigurno još mnogo raspravljati u godinama koje dolaze.
