Može se raspolagati svim mogućim stručnim obrazloženjima i tri godine ih uporno podastirati, no bez snažnog zaleđa ni najjača argumentacija nema dovoljnu snagu, što su iskusili hrvatski stručnjaci noseći se s neodgovarajućim kvotama iz Kyoto protokola.
Hrvatska je zatražila pomoć i potporu Europske unije kako bi s UN-om dogovorila povišenje kvota emisije stakleničkih plinova. Hrvatska je argumentacija snažna, odobrene se kvote odnose na vrijeme prije 14 godina i izračunate su drugačijom situacijom u energetici, dijelom i stoga što su aplicirane za stanje nekadašnje Jugoslavije. Promjenom državnih granica promijenili su se i izvori emisije plinova a s njima i kvote od države do države, što znači da određene kvote ne odgovaraju realitetima.
Hrvatska je detaljno obrazloženje svoga traženja proslijedila članicama EU početkom travnja. Pomoć EU kao zajednice i bloka država formalno je zatražena na prvom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU – Hrvatska, održanom prije tjedan dana u Luxembourgu.
Brzina Unijnog odgovora vrijedna je pažnje, sedam dana nakon što je otvoreno ovo pitanje državni tajnik za okoliš dr Nikola Ružinski sa suradnicima pozvan je na sastanak s predstavnicima EU kako bi na stručnoj razini razradio zahtev za potporom pokrenut na prvom političkom sastaku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Slijedi još sastanak u Komisijinoj Općoj uporavi za okoliš čime bi se traženja Zagreba elaboriralo među stručnjacima.
Ovaj primjer ukazuje načine komunikacije dvaju partnera, Unije i Hrvatske – s tim da s potporom Unije svi argumenti Hrvatske osim postojeće stručne podloge, jednake prije tri godine i danas, dobivaju onaj bitan element, potporu 25 članica Unije, da bi taj trogodišnji uzaludan trud uvjeravanja konačno dao rezultata. UN-ova Okvirna konvencija o klimatskim promjenama, UNFCCC svojim člankom 4.6 dozvoljava izmjene u odobrenim kvotama.
