U Sjedinjenim Državama ulične bande postoje već dugo, prvenstveno u gradovima. U proteklih nekoliko godina, međutim, bande su proširile svoje aktivnosti i u manje gradove i ruralna područja.
Nedavno uhićenje 103 osumnjičenih pripadnika ulične bande Mara Salvatrucha, poznate pod skraćenicom MS-13, podsjetilo je javnost na opasnosti od domaćeg terora. Vlasti su povezale pripadnike ove bande - mahom doseljenike iz Salvadora - s ubojstvima, iznuđivanjem, pljačkama, provalama, silovanjima i osakaćivanjem. MS-13 napada nedužne civile, pripadnike drugih bandi, pa čak i policajce.
Iako je prije Mara Salvatrucha operirala uglavnom u Los Angelesu, gdje je i osnovana tijekom osamdesetih, najnovije masovno uhićenje njenih pripadnika izvedeno je na drugom kraju zemlje – na Istočnoj obali. Edward Cohn, izvršni direktor privatne neprofitne Nacionalne radne skupine za ulične bande, sa sjedištem u Indianapolisu, kaže da su se bande proširile diljem Sjedinjenih Država: "Bande se šire u prigradska i ruralna područja. Ima ih sve više i u manjim gradovima. Njihovi pripadnici nisu više nužno iz najnižih društvenih slojeva. Ima ih i iz dobrih obitelji."
Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, u Sjedinjenim Državama danas operira oko 30 tisuća bandi s oko 800 tisuća pripadnika. Neke su manje, a neke su izrasle u multinacionalne organizacije koje operiraju diljem zemlje. Bande su se počele munjevito širiti zemljom tijekom osamdesetih godina, kada su Sjedinjene Države postale prvi svjetski potrošač nezakonitih droga.
Iako je stopa kriminala tijekom devedesetih pala, broj pripadnika uličnih bandi nastavio je rasti. David Brotherton, profesor sociologije na Koledžu za kazneno pravosuđe John Jay u New Yorku, kažu da u bande često ulaze djeca ilegalnih imigranata: "Ta djeca su vrlo daleko od 'američkog sna', pa im bande služe kao izvor podrške, jer su ta djeca izuzetno marginalizirana."
Ulične bande obično su se organizirale u siromašnim etničkim i manjinskim četvrtima. No, Edward Cohn kaže da se to mijenja: "Danas se ulične bande sve više poistovjećuju s biznisom, s novcem. Mladi ne ulaze u bande da bi se na neki način socijalizirali, ili zato jer su iz istih etničkih ili manjinskih skupina. Ulaze u bande, jer su bande – biznis."
Louis Kontos, profesor sociologije na Sveučilištu Long Islanda u New Yorku, ne slaže se s tom ocjenom. Kako kaže, bande se često uspostavljaju zbog društvenih razloga, a ne nužno da bi se bavile kriminalom. Mladi ulaze u bande jer su u njima njihovi rođaci ili prijatelji. Profesor Kontos dodaje da je, iako većina pripadnika bandi krši zakon, ipak vrlo važno razlikovati bande koje nisu opasne za društvo od nasilnih zločinačkih lanaca, kao što je MS-13.
Edward Cohn iz Nacionalne radne skupine za ulične bande priznaje da su američki zatvori puni članova kriminalnih bandi: "U svim zatvorima diljem Sjedinjenih Država ima članova najmanje 1.625 različitih bandi."
Mnogi mladi, koji su proveli godine iza rešetaka s pripadnicima bandi, vraćaju se na ulice kao iskusni kriminalci. Većina analitičara smatra da će nasilja bandi biti sve više, ukoliko se mladima ne ponude alternative životu na ulici.
