Dvije godine nakon invazije Iraka, medunarodna koalicija koja je svrgnula s vlasti Saddama Husseina spala je na nešto preko 20 clanova. Medu njima, Ukrajina i Nizozemska pocinju s postupnim povlacenjem, dok Poljska i nekoliko drugih zemalja smanjuju broj svojih vojnika u Iraku.Premda se koalicija smanjuje, šira medunarodna zajednica podržava napore da se pomogne u stabilizaciji Iraka.
Nedavne slucajne pogibije talijanskog obavještajnog agenta i bugarskoj vojnika u americkoj vatri u Iraku dovele su u pitanje koheziju i jedinstvo medunarodne koalicije. Koalicijske se snage vec dvije godine nose s valovima teroristickih i pobunjenickih napada, te s nepovjerenjem, a ponegdje i otvorenim neprijateljstvom lokalnog stanovništva. Predsjednik Bush je prošli tjedan odao pocast koalicijskim snagama i njihovim žrtvama. "Danas smo sigurniji jer Poljska u Iraku predvodi multinacionalnu diviziju u kojoj sudjeluje 15 zemalja i zato što su vojnici iz 23 zemlje položili svoje živote u borbi protiv terorista i pobunjenika u Afganistanu i Iraku. Naši saveznici u ratu protiv terora donose teške odluke i preuzimaju rizike i gube vojnike. Te zemlje su se pokazale pouzdanim prijateljima i saveznicima," izjavio je Bush.
No, koalicija se smanjuje. Ukrajina i Nizozemska povuci ce zajedno 3.300 vojnika. To je nezgodan trend, kaže vojni i vanjskopoliticki analiticar Michael O'Hanlon iz washingtonskog Instituta Brookings. "U ovom trenutku željeli bismo vecu koaliciju, vecu stranu nazocnost u Iraku. Izgubili smo sposobnost da izazovemo taj pozitivan zamah," istice O'Hanlon.
Australija je, za razliku od drugih, odlucila povecati broj svojih vojnika u Iraku – dijelom kao kompenzaciju za nizozemsko povlacenje. Australski veleposlanik u Sjedinjenim Državam Michael Thawley izjavio je da je njegova vlada više nego ikada predana misiji u Iraku, pogotovo nakon prošlomjesecnih izbora. "Ti izbori su bili prava inspiracija. Nitko tko je vidio Iracane kako izlaze na birališta, uz sve poteškoce kojima su izloženi, nije mogao ne biti impresioniran njihovom predanošcu i osjecajem da ce po prvi put doista moci odlucivati o vlastitoj sudbini. Mislim da je to drugim zemalja u koaliciji pokazalo do kakvih je promjena došlo i kako je zapravo odluka o odlasku u Irak bila ispravna," kaže Thawley.
Najviše se prašine do sada podiglo zbog povlacenja Španjolske iz Iraka, nakon prošlogodišnjih teroristickih napada u Madridu. Tada Washington nije skrivao svoje nezadovoljstvo zbog španjolske odluke. Danas, medutim, španjolski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Carlos Westendorp kaže da su odnosi izmedu dvije zemlje znatno bolji. "Sada smo ujedinjeni u istim stavovima. Svi moramo pomoci da bi se Irak stabilizirao i demokratizirao, te da bi se šira regija demokratizirala. Doista odlucno podržavamo americku politiku prema širem Srednjem istoku," smatra Westendorp.
Španjolska je u meduvremenu otpisala dio irackog duga. To ponovno angažiranje Madrida bi, kažu strucnjaci, moglo biti znak da šira medunarodna zajednica želi igrati vecu ulogu u razvoju demokracije u Iraku. Tako misli i Anthony Cordesman, analiticar iz washingtonskog Centra za strateške i medunarodne studije. "Rat u Iraku nije popularan rat. U vecini zemalja koje imaju snage u Iraku, stanovništvo se tom jednostavno protivi. S druge strane, svi razumiju koliko je Irak strateški važan i koliko je važna stabilnost tog podrucja i njegova nafta, kao i konacna pobjeda nad širokom ideologijom islamskog ekstremizma," kaže Cordesman, dodajuci da zemlje koje nisu željele uputiti svoje vojnike u Irak mogu uciniti nešto podjednako važno – mogu pomoci u jacanju irackog gospodarstva i sudjelovati u obnovi i razvoju.
