Linkovi

Rekonstrukcija i stabilizacija neuspjelih država  - prioritet američke vanjske politike


Propale ili neuspješne države, kao i one koje se tek oporavljaju od rata ili gradjanskog sukoba, danas predstavljaju najveću prijetnju sigurnosti svijeta; one su izvorište i sklonište terorizmu, kriminalu, trgovini ljudima, i humanitarnim katastrofama, i u ogromnoj mjeri mogu destabilizirati cijeli okolni region. Upravo zato prvenstveno preventiva, a potom i liječenje posljedica unutrašnjih sukoba neke zemlje, su postali dijelom najvažnijih odrednica vanjske politike Sjedinjenih Država danas.

U tom smislu u washingtonskom Institutu za mir danas je održana cjelodnevna konferencija na temu: rekonstrukcija i stabilizacija ratom razorenih država i izazovi koji stoje pred nama. Razgovaralo se o Afghanistanu, Iraku i Balkanu kao o do sada najvećim misijama post ratne konstrukcije koje je poduzela Amerika.

Upravo zbog opasnosti koje ratom razorene države, i one koje su u tranziciji i stoga najčešće u stanju odredjenog kaosa, predstavljaju za sigurnosti svijeta danas, administracija predsjednika Busha je u augustu prošle godine otvorila novu vladinu agenciju, Ured za koordiniranje napora ka stabilizaciji i rekonstrukciji, čiji je glavni ciljvodjenje, koordiniranje i insti-tu-cio-naliziranje civilnih kapaciteta američke vlade u cilju spriječavanja konflikata, ili pak pripremanja jednog post-konfliktnog terena da spremno prihvati i svrsishodno upotrijebi američku pomoć u cilju stabilizacije i rekonstrukcije. Na čelu ovog novog ureda za čiji je budžet u dvije hiljade šestoj predsjednik Bush zatražio iznos od 124 milijarde dolara, je ambasador Carlos Pascual, bivši američki diplomata u Ukrajini, a potom i glavni koordinato američke vlade za pomoć istočnoj Evropi i euro-aziji.

Novi pomoćnik američkog državnog sekretara za politička pitanja, a bivši ambasador Washingtona u NATO savezu, Nicholas Burns, je na ovaj način opisao misiju nove agencije američke vlade:

BURNS: Dio onoga što Carlos Pascual ima pred sobom kao zadatak je ne samo povezati institucije unutar američke vlade na zadatku rekonstrukcije, nego i premostiti jaz izmedju vlade i nevladinih grupa, jer gdje god da idemo, i gdje god da smo vojno prisutni danas u svijetu, bilo da je to Bosna, Kosovo, Makedonija, Afghanistan, ili Irak, moramo efikasno suradjivati sa zajednicom nevladinih organizacija koja djeluju na post-konfliktnom terenu. Hvatanje u koštac sa izazovom rekonstrukcije i stabilizacije post ratnog terena postalo je danas jednim od prioriteta vanjske politike američke vlade. I sam predsjednik, i državni sekretar Condi Rice su mnogo puta naglasili koliko je ta naša misija važna; ona na neki način predstavlja križanje rata protiv terorizma s našim odgovornom na tzv neuspjele države i post ratne države u tranziciji koje su postale izvorištem mnogih od svjetskih problema danas, izvorištem tako reći mračne strane globalizacije, naglasio je ambasador Burns dodajući kako su se vremena toliko promijenila da se više ne trebamo brinuti samo za moćne sile nasuprot Americi, već za one slabe, propale države u tranziciji ili čak kaosu, od kojih može doći velika opasnost, kao što je, kaže Burns, najgori napad na Ameriku od Pearl Harboura došao od, po američkim standardima, jedne od najsiromašnijih zemalja na svijetu - Afghanistana.

Govoreći o lekcijama naučenim od ranije, Nicholas Burns se ponovno pozvao na Bosnu i Kosovo:

BURNS: Svakako smo baš na Balkanu naučili, U Bosni, na Kosovu, i u Makedoniji, da se diplomacija ponekad jednostavno mora kombinirati s prijetnjom vojnom silom, ili s konkretnom mogućnošću da se vojna sila i upotrijebi - a po meni je to dalo dobre rezultate u BiH i na Kosovu, kako bismo bili efikasni kako bismo uopće započeli proces rekonstrukcije društva i njegove stabilizacije.

Ambasadora Pascuala, kao čelnog čovjeka agencije i time odgovornog za raspodjelu spomenutih 124 milijarde dolara za ovu godinu, smo upitali kako će se Agencija, kojoj su prioriteti Irak i Afghanistan, odnositi prema Balkanu, i konkretno BiH:

PASCUAL: Ogromna zasluga pripada narodu Bosne i Hercegovine zbog hrabrosti koju su iskazali prolazeći kroz težak sukob koji je jednostavno pocijepao zemlju, a oni je nastoje sada ponovno izgraditi. Ono što je čak važnije za zemlju kao BiH jest da ima priliku sada da se približi Evropskoj zajednici; ukoliko bude uporna u nastavku provodjenja reformi, ukoliko bude uporna u postizanju napretka, i procesa izmirenja koji je odavno započet, BiH ne samo da će izrasti u zbilja jedinstvenu državu, nego će i postati i dijelom jedinstvene Evrope, što će narodu BiH dati šansu za prosperitet kakav nikada ne bi mogla postići kao izolirana država. To je nešto mnogo veće nego što moja agencija pože ponuditi, a Sjedinjene države će nastaviti u partnerstvu s Evropskom unijom, Evropskom komisijom i drugim medjunarodnim institucijama, maksimalno podržavati taj proces u BIH koji će narod BiH na kraju potpuno uvesti u Evropu.

Ambasadora Pascuala smo upitali kako lekcije iz BIH i Balkana uopće služe naporima stabiliziranja Iraka:

PASCUAL: Ima lekcija s Balkana od kojih smo svi mi, i ja osbno, imali velike koristi, i to ne samo u Iraku. Jedna od najvažnijih stvari je koliko je ključno uvesti vladavinu zakona; naučili smo da ako niste u stanju promovirati vladavinu zakona, kriminal počinje vladati, i automatski je mnogo teže uspostaviti legalne ekonomske aktivnosti i ljudi gube vjeru u tu državu. Dakle, upravo na Balkanu smo naučili koliko je važno goniti ne samo ratne zločince, nego i druge kriminalce i slomiti ih, Kao drugo, naučili smo da je ekonomska obnova usko vezana za proces izmirenja i razvoj države kao društva; stvari koje smo činili u BiH, kao na primjer podrška lokalnom razvoja, od dna naviše, lokalnoj trgovini, podrška lokalnoj zajednici da uspostavi osnovne službe za jedno društvo, kao što su škole i slično - dakle, ta je podrška od ogromne važnosti, jer ako svaka mala lokalna zajednica osjeti da ima odredjenu odgovornost i moć, onda narod smatra da ima pravne države, i da je i njihova riječ važna u toj državi.Sve te i druge lekcije mi sada pokušavamo iskoristiti u Iraku.

Što se tiče konrektnih resursa, i s obzirom da su očigledni prioriteti Irak, te Afghanistan, upitali smo postoje li unutar planova agencije resursi odredjeni za nastavak pomoći Bi H, i uopće Balkanu?

PASCUAL: Mogu vam reći da Sjedinjene Države i dalje uračunavaju u trošak resurse koji se koriste za pomoć isključivo zemljama u tranziciji; i tijekom mog ranijeg mandata koordinatora za istočnu Evropu i Rusiju, jedan od najviših prioriteta bili su fondovi za pomoć zemljama Balkana. Konsistentno radimo s američkim Kngresom na tome da se osiguraju, posebno za BIH, za njen težak proces tranzicije, resursi da bi se nastavila izgradnja države. Takodjer, za recimo Kosovo, obezbjedjujemo fondove koji će mu pomoći da postigne ispunjenje standarda koji će konačno narodu Kosova omogućiti da izaberu svoju budućnost.

XS
SM
MD
LG