Tokom govora u srijedu u Chicagu u cilju promoviranja ekonomske vizije koju je Bijela kuća nazvala „Bidenomikom”, predsjednik je rekao kako se radi o najvećem ekonomskom rastu među vodećim svjetskim ekonomijama od pandemije.
„Otvorili smo preko 13 miliona radnih mjesta, više poslova za dvije godine nego bilo koji predsjednik u četverogodišnjem mandatu”, rekao je. „I ljudi, to nije slučajno. To je 'Bidenomika' na djelu.”
Sažeo je svoju ekonomsku agendu u tri stuba: pametno ulaganje u Ameriku, obrazovanje i osnaživanje američkih radnika za razvoj srednje klase i promicanje konkurencije za smanjenje troškova i pomoć malim preduzećima.
Uoči njegovog govora, njegovi saradnici su promovirali taj termin, ističući usporavanje inflacije i stopu nezaposlenosti koja je ostala ispod 4 posto od februara ove godine.
„Udio radno sposobnih Amerikanaca u radnoj snazi sada je veći nego što je bio 15 godina”, rekla je Lael Brainard, direktorica Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, u utorak tokom brifinga za novinare. „Iako imamo još posla, inflacija se smanjuje već 11 mjeseci zaredom.”
Nedavni ekonomski pokazatelji daju administraciji razloge za nadu. Iako inflacija i dalje predstavlja izazov, poslodavci nastavljaju da zapošljavaju, a potrošačke cijene su u maju rasle sporijim tempom u odnosu na prethodnu godinu.
Ali do sada većina Amerikanaca ne dijeli optimizam administracije. Ekonomija je i dalje glavna briga, a većina je bila pesimistična u pogledu pravca zemlje, što su republikanci željno naglasili.
„Iskreno, zaprepašćujuće me je da predsjednik i dalje ima smjelosti da kaže stvari poput 'vrijedne porodice ubiru plodove'”, rekao je ranije ovog mjeseca republikanac u Senatu John Thune. „Vrijedne porodice sigurno ubiru nešto od politike predsjednika, ali to nisu nagrade.”
Bivši predsjednik Donald Trump, koji je proglasio još jednu trku 2024, kritikovao je „Bidenomiku” kao „visoke poreze, poremećene propise, rušilačku inflaciju, rat protiv američke energije, rastuće cijene energije, globalističke međunarodne sporazume poput Pariškog klimatskog sporazuma koji ubijaju posao i totalnu ekonomsku predanost Kini i drugim stranim zemljama. Amerika prva ekonomija vs, Amerika posljednja.
Prekinite vezu s podacima
Nepovezanost između ekonomskih podataka i načina na koji ljudi osjećaju svoje finansijsko blagostanje može se pripisati činjenici da Amerikanci ne probavljaju dobre vijesti, rekao je glasnogovornik Ipsosa Chris Jackson. Ukazao je na anketu koja mjeri upoznatost Amerikanaca s pozitivnim ekonomskim razvojima kao što su niska nezaposlenost i opadajuća inflacija u odnosu na loše vijesti kao što su problemi u lancu opskrbe i visoka inflacija.
„Loše vijesti, svi znaju za njih. Dobre vijesti, veoma mali broj Amerikanaca zna njih”, rekao je za Glas Amerike. „U takvom okruženju, teško je uvjerljivo tvrditi da radite dobar posao, kada niko ne zna ništa što je dobro.”
Bidenov govor dio je tronedjeljnog napora u kojem će najviši zvaničnici putovati širom zemlje kako bi tvrdili da zakon za koji se zalaže predsjednik daje rezultate za Amerikance. To uključuje ogromna ulaganja u skladu sa zakonom o infrastrukturi, paketom pomoći za COVID-19 i Zakonom o CHIPS-u i nauci u koju se ubrizgava više od 52 milijarde dolara u istraživanje, razvoj, proizvodnju i razvoj radne snage u oblasti poluvodiča.
Republikanci tvrde da su neke politike administracije preskupe i doprinose visokoj inflaciji. Kažu da su većina novih radnih mjesta od 2021. bila jednostavno poslovi koji su se oporavili od pandemije, a ne otvaranje novih radnih mjesta.
Odluka da se bogatstvo zemlje obilježi predsjednikovim imenom odražava uvjerenje administracije da je putanja uzlazna i da ekonomija neće pasti u recesiju – barem prije novembra 2024. kada će se održati predsjednički izbori.
Činilo se da se Biden donekle distancirao od tog termina, rekavši da ga je skovala štampa.
„Nikad to nisam nazvao 'Bidenomika'”, rekao je dok je u srijedu odlazio iz Bijele kuće u Chicago. „Ne idem okolo i udaram se u grudi, 'Bidenomika'.”
Prošle sedmice, Federalne rezerve su zaustavile svoju agresivnu kampanju povećanja kamatnih stopa po prvi put u 18 mjeseci, ali su signalizirale da bitka protiv inflacije nije gotova. Vjerovatna su još povećanja kamatnih stopa, čak i već u julu.
„Bidenomika” je također pokušaj razlikovanja programa predsjednika i demokrata od programa republikanaca, koji favoriziraju smanjenje poreza i državne potrošnje.
Biden je ponovio svoje kritike na račun bivšeg republikanskog predsjednika Ronalda Reagana o smanjenju poreznih stopa, deregulaciji i smanjenju potrošnje na vladine programe. Od poticanja „Reaganomike” u 1980-ima, republikanci su niskim porezima pripisivali povećanje profita firmi i na kraju svih radnika i stanovništva općenito – teoriju koju neki nazivaju „ekonomijom curenja prema dolje”.
Ekonomija propuštanja prema dolje uvijek iznova nije uspjela, povećala je nejednakost i dovela je do odlaska poslova u inozemstvo, a gradova do uništenja, rekao je Biden. Dodao je da je 40 godina takve politike ograničilo američki san „osim za one na vrhu”.
Porezna politika samo je jedno područje u kojem se Biden suočava s intenzivnim protivljenjem. Prije samo dvije sedmice, republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa predstavili su niz novih poreznih olakšica usmjerenih na firme i porodice, prijedlog koji bi poništio neke od njegovih zakonodavnih pobjeda.
