Linkovi

Evropa sumnja na sabotažu nakon što je tajanstveno curenje plina pogodilo ruske plinovode


Russia Oil
Russia Oil

Evropa se u utorak utrkivala u istraživanju moguće sabotaže iza iznenadnih i neobjašnjivih curenja u dva ruska plinovoda ispod Baltičkog mora, infrastrukturi u srcu energetske krize otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da je curenje izazvano sabotažom, dok su danski premijer i Rusija, koja je srezala svoje isporuke plina Europi nakon zapadnih sankcija, rekli da se to ne može isključiti. Ali ko bi mogao stajati iza bilo kakve lažne igre, ako se dokaže, i motiv nisu bili jasni.

Švedska pomorska uprava izdala je upozorenje o dva curenja u plinovodu Sjeverni tok 1, dan nakon što je otkriveno curenje na obližnjem plinovodu Sjeverni tok 2, što je natjeralo Dansku da ograniči brodarstvo i uvede malu zonu zabrane leta.

Oba plinovoda bila su žarišta u eskalirajućem energetskom ratu između evropskih prijestolnica i Moskve koji je oštetio velika zapadna gospodarstva, doveo do skoka cijena plina i potaknuo potragu za opskrbom alternativnom energijom.

"Danas smo se suočili s činom sabotaže, ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da je to čin sabotaže, povezan sa sljedećim korakom eskalacije situacije u Ukrajini", rekao je Mateusz Morawiecki tijekom otvaranje novog plinovoda između Norveške i Poljske.

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da se sabotaža ne može isključiti. "Govorimo o tri curenja s određenim razmakom između njih i zato je teško zamisliti da se radi o slučajnosti", rekla je.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su curenja utjecala na energetsku sigurnost cijelog kontinenta.

Niti jedan plinovod nije pumpao plin u Europu u vrijeme kada su pronađena curenja usred spora oko rata u Ukrajini, ali incidenti će poništiti sva preostala očekivanja da bi Evropa mogla dobiti plin preko Sjevernog toka 1 prije zime.

"Uništenje koje se istog dana dogodilo istovremeno na tri niza plinovoda u moru u sustavu Nord Stream je bez presedana", rekao je mrežni operater Nord Stream AG.

Iako nijedan nije bio u funkciji, oba su plinovoda još uvijek sadržavala plin pod pritiskom.

Gazprom, firma pod kontrolom Kremlja koja ima monopol na izvoz ruskog plina plinovodom, odbila je komentirati.

"Postoje neke naznake da se radi o namjernoj šteti", rekao je europski sigurnosni izvor, dodavši da je još prerano donositi zaključke. "Morate se zapitati: Ko bi profitirao?"

Drugi evropski izvor, upitan postoje li određeni obavještajni podaci koji upućuju na sabotažu, rekao je: "Još ne konkretno, ali čini se da se ovaj pad tlaka može dogoditi samo kada je cijev potpuno prerezana. Što uglavnom govori sve."

Rusija je smanjila isporuke plina Europi preko Sjevernog toka 1 prije nego što je potpuno obustavila protok u kolovozu, okrivljujući zapadne sankcije za izazivanje tehničkih poteškoća. Europski političari kažu da je to bio izgovor za prestanak isporuke plina.

Novi plinovod Sjeverni tok 2 tek je trebao ući u komercijalne operacije. Njemačka je odustala od plana da ga koristi za opskrbu plinom nekoliko dana prije nego što je Rusija poslala trupe u Ukrajinu u februaru.

U bilješci Eurasia Group stoji da su neplanirana curenja u podvodne cjevovode rijetka.

"Višestruka podmorska curenja znače da niti jedan plinovod vjerovatno neće isporučivati plin u EU tokom nadolazeće zime, bez obzira na politički razvoj u ratu u Ukrajini", rečeno je. "Ovisno o razmjerima štete, curenje bi čak moglo značiti trajno zatvaranje obiju linija."

KVAR ILI SABOTAŽA?

Europske cijene plina porasle su sa vijestima o curenju plina, s referentnom nizozemskom oktobarskom cijenom u utorak za gotovo 10%. Cijene su još uvijek ispod ovogodišnjih stratosferskih vrhova, ali ostaju više od 200% više nego početkom septembra 2021.

"Zabrinjavajući je sigurnosni aspekt cjevovoda diljem EU, jer se čini da je ovo sabotaža... i samo će pogoršati zabrinutost za opskrbu za nadolazeću zimu", rekao je analitičar Refinitiva Timothy Crump.

Do curenja je došlo neposredno prije svečanog puštanja u utorak Baltičkog plinovoda koji prenosi plin iz Norveške u Poljsku, što je središnji dio napora Varšave da diverzificira opskrbu iz Rusije.

Norveška uprava za sigurnost nafte (PSA) također je u ponedjeljak pozvala naftne kompanije da budu oprezne u vezi s neidentificiranim bespilotnim letjelicama viđenim kako lete u blizini norveških naftnih i plinskih platformi, upozoravajući na moguće napade.

Glasnogovornik švedske pomorske uprave (SMA) rekao je da je došlo do dva curenja na Sjevernom toku 1, jedno u švedskoj gospodarskoj zoni i drugo u danskoj zoni, dodajući da su oba bila u području sjeveroistočno od danskog otoka Bornholma.

"Motrimo dodatno kako bismo osigurali da nijedan brod ne priđe preblizu mjestu", rekao je drugi glasnogovornik SMA-a.

Plovila bi mogla izgubiti plovnost ako uđu u to područje, a mogao bi postojati rizik od zapaljenja ispuštenog plina iznad vode i u zraku, rekla je Danska energetska agencija, dodajući da nema rizika povezanih s curenjem izvan zabranjene zone.

Curenje bi utjecalo samo na okoliš u području u kojem se nalazi oblak plina u vodenom stupcu, navodi se, dodajući da bi ispuštanje stakleničkog plina metana imalo štetan utjecaj na klimu.

Danske vlasti zatražile su da se razina pripravnosti u danskom sektoru električne energije i plina podigne nakon curenja, što je korak koji bi zahtijevao pojačane sigurnosne postupke za energetske instalacije i postrojenja.

XS
SM
MD
LG