Linkovi

Izdvojeno

Biden poziva na nacionalno jedinstvo nakon rasno motivisane pucnjave u Buffalu

Predsjednik Joe Biden govori tokom Memorijalne službe nacionalnih mirovnih oficira na zapadnom frontu Capitola u Washingtonu, u nedjelju, odajući počast policajcima koji su izgubili živote na dužnosti 2021. (AP Photo/ Manuel Balce Ceneta)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je 15. maja, nakon pucnjave u Buffalu u kojoj je poginulo deset ljudi, pozvao na nacionalno jedinstvo kao lijek za "mržnju koja ostaje mrlja na duši Amerike".

Vlasti države New York, u kojoj se pucnjava dogodila, apelovali su na akciju vlasti u Washingtonu.

Biden je na ceremoniji u Capitolu, održanoj u čast policajcima koji su poginuli na dužnosti tokom 2021. godine, osudio zločin u Buffalu kojeg je Ninistarstvo pravde opisalo kao "kao zločin iz mržnje i čin rasno motivisanog nasilnog ekstremizma".

Policija je saopštila da je bijeli naoružani 18-godišnji napadač otvorio vatru na kupce i radnike u supermarketu u subotu, ubivši 10 ljudi, uključujući penzionisanog policajca iz Buffala, i ranivši još troje. Većina žrtava su bili crnci.

"Usamljeni revolveraš, naoružan ratnim oružjem i dušom punom mržnje, hladnokrvno je ubio 10 nevinih ljudi", rekao je Biden na 41. godišnjoj komemoraciji pripadnicima Nacionalne mirovne službe.

"Moramo svi zajedno da radimo, kako bismo suzbili mržnju koja predstavlja mrlju na duši Amerike", rekao je Biden.

Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.
Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.

Američki predsjednik u svom govoru, kako prenosi agencija AP, nije komentarisao pozive guvernerke New Yorka i gradonačelnika Buffala da, nakon posljednjeg čina masovnog nasilja, federalne vlasti snažnije podrže kontrolu oružja.

"Vidjeli smo mnoge masovne pucnjave širom zemlje iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec. I uvijek je isti obrazac. Ljudi izražavaju saučešće i šalju molitve. Zakonodavci u Washingtonu kažu da nešto mora da se uradi", rekao je gradonačelnik Buffala Byron Brown za NBC, prenosi AP.

"A onda postoje neki... koji sprječavaju da se bilo šta uradi. Čini se da ima onih koji vjeruju da je posjedovanje pištolja dragocijenije od svetosti ljudskog života. Tako da mislim da ljudi širom ove zemlje moraju da ustanu. Moraju glasnije i jasnije da govore da u ovoj zemlji mora postojati kontrola oružja. Ovo je jedinstven američki fenomen. Ove masovne pucnjave se ne dešavaju u drugim zemljama širom svijeta", rekao je on.

Brown je rekao da bi volio da vidi "razumnu kontrolu oružja".

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da su strožije mjere oružja "veliki prioritet" za demokrate i Bijelu kuću.

Ona je ukazala da je napredak ka usvajanju zakona otežao potreban broj od 60 glasova u Senatu, u kojem su trenutno demokrate i republikanci izjednačeni sa po 50 mjesta, ali je za CNN rekla da "neće otići dok se posao ne završi".

See all News Updates of the Day

RS ne namjerava poštovati odluke Ustavnog suda BiH najavio Dodik

Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS

Odluka Ustavnog suda BiH ne znači ništa a Republika Srpska (RS) "ima ustavno pravo na sve te nadležnosti", rekao je 28. juna Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), te najavio da će RS nastaviti ka istom cilju.

"To što sudije Ustavnog suda BiH, jedan Njemac, jedan Albanac, i ne znam ko je treći jedan stranac, plus dva muslimana donose odluke protiv RS-a to treba smatrati pomalo i komično. A evo ja im javno kažem da im to donošenje oko deklaracije ništa ne znači", poručio je Dodik.

Dodik je ovo izjavio komentarišući Odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju pojedinih zaključaka i deklaracije Narodne skupštine RS-a, kojim je ovaj entitet pokušao sebi vratiti nadležnosti za odbranu, indirektne poreze i pravosuđe sa državnog nivoa.

Ustavni sud BiH je o svojoj odluci 26. maja obavijestio juče 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosiocima zahtjeva Ustavnom sudu da riješi spor između BiH i Republike Srpske, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta.

"Suština toga što Bosni ne daju kandidatski status jeste to – kad joj ga daju, onda više nema sudija Ustavnog suda i visokog predstavnika (Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, op.aut.) koji pokušava da donese neke mjere. Ni jednu mu neće provoditi RS”, poručio je u današnjoj reakciji Milorad Dodik.

"Ukoliko nastavimo, a vjerujem da hoćemo, to će biti provedeno, pažljivo birajući vrijeme u kojem ćemo neke stvari dovesti", izjavio je Dodik navodeći da vlasti RS-taktiziraju sa tajmingom prenošenja nadležnosti i da od ideje nisu odustali.

Milorad Dodik je pod američkim i britanskim sankcijama zbog ugrožavanja mira i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.

G-7: Podrška Ukrajini, sankcije Rusiji, suprostavljanje Kini

G-7: Podrška Ukrajini, sankcije Rusiji, suprostavljanje Kini
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Summit je u teško vrijeme, sa ratom u Ukrajini koji ne posustaje, i sa ambicijama Kine proširenim cijelom zemaljskom kuglom. Bijela kuća kaže da odgovara na te izazove sa paketom za infrastrukturu vrijednim 600 milijardi dolara, odgovorom na kinesku infrastrukturnu inicijativu Pojas i Put

Kako je turska ekstremistička organizacija “Sivi vukovi” gradila ogranak u BiH

Grey Wolfs illustration, Foto: Birn BiH

Ekstremistička organizacija iz Turske koju neke zemlje žele proglasiti terorističkom, skoro deset godina stvara svoj ogranak u Bosni i Hercegovini, koji sada želi i zvanično da registruje, otkriva po prvi put istraživanje BIRN-a.

Pod krinkom humanitarnih akcija, organizacija “Ülkü Ocaklari” (Sivi vukovi) djeluje kao produžena ruka turske politike u BiH s vlastitom ulogom u progonu “gulenista” iz BiH, a susrete su imali s funkcionerima najmanje dvije bosanskohercegovačke političke partije.

Stotinama kilometara udaljen od Bosne i Hercegovine, Hüseyin Çakalli i dalje je autoritet za članove organizacije koju je prije skoro deset godina osnovao u državi gdje je došao da studira.

Ovaj vođa još uvijek neformalnog ogranka turske organizacije “Ülkü Ocaklari” (Sivi vukovi), čiji pojedini članovi flertuju s neofašizmom, pristao se s novinarima Balkanske istraživačke mreže (BIRN) sresti samo u Şanlıurfi, gradu na krajnjem jugoistoku Turske, u blizini granice sa Sirijom. U dvomilionski grad s velikim brojem sirijskih izbjeglica i jedan od najstarijih u Turskoj, ulazi se prolaskom pored postavljenih policijskih barikada.

Bivši student arhitekture u BiH, Çakalli je u ovom gradu osnovao firmu i hvali se radovima na novoj lokalnoj bolnici. Na njegovim društvenim mrežama fotografije ističu tri stvari – brak s Bošnjakinjom, aktivnosti “Sivih vukova” u BiH te bliskost s gradonačelnikom Urfe, kako i dalje zovu grad poznat po tradicionalnoj turskoj kuhinji, uzgoju pistacija i 12.000 godina starom hramu.

Pretražujući stotine fotografija na društvenim mrežama, BIRN je prije intervjua uspio da identifikuje nekoliko članova organizacije, njihove aktivnosti te dio strukture “Sivih vukova” u BiH.

Istraživanje BIRN-a pokazuje da misiju koju je započeo Çakalli ostvarujući kontakte s pripadnicima Stranke demokratske akcije (SDA), danas nastavljaju mladi ljudi čiji rad kontroliše. Prilikom nedavne posjete gradonačelnice Sarajeva Şanlıurfi, dobrodošlicu joj je uputio i Çakalli.

Hüseyin Çakalli. Foto: BIRN BiH
Hüseyin Çakalli. Foto: BIRN BiH

On je izgledao pomalo iznenađeno što zaista vidi novinare iz BiH ispred hotela u kojem je dogovorio susret u Urfi i gdje se činilo da ga osoblje dobro poznaje. Dok se na tečnom bosanskom jeziku izvinjavao za kašnjenje i objašnjavao da se to desilo zbog zadržavanja na gradilištu koje nadgleda, on je novinare pozvao na razgovor u lokalni ured Stranke nacionalističkog pokreta (MHP). Ova ultranacionalistička stranka ima značajan broj predstavnika u turskom parlamentu koji podržavaju vladajuću Stranku pravde i razvoja Recepa Tayyipa Erdoğana.

Sjedište stranke nedaleko je od gužve i buke glavne ulice. U razgovoru tokom kratkog hoda, Çakalli, čovjek blijedog lica i rijetke brade, želio je ostaviti utisak dobrog domaćina, ali i saznati zašto je novinarima bilo dovoljno važno doletjeti iz Sarajeva zbog jednog intervjua.

Mala prostorija na trećem spratu zgrade u kojoj je sjedište lokalnog ogranka stranke, ukrašena je zastavama partije, ali i “Ülkü Ocaklarija” (Sivih vukova), omladinske organizacije MHP-a poznate po nasilju i ekstremističkim stavovima svojih članova, zbog čega je nekoliko zemalja želi staviti na listu terorističkih. To je jedino pitanje zbog kojeg Çakalli podiže svoj inače blag i ujednačen glas i s bosanskog prelazi na turski jezik i obraćanje s novinarke usmjerava prema prevodiocu.

On smatra nepravednim zabrane djelovanja u Francuskoj i korištenja znakova “Sivih vukova” u Austriji, oštre reakcije Nizozemske i Njemačke na djelovanje ove organizacije te razmišljanja u SAD-u i Evropi da se oni uvrste na listu terorističkih organizacija.

Vidno razočaran takvim odnosom, Çakalli navodi kako se “uvijek suočavamo s optužbama država u EU, a Gülen ne”.

“Mislim da zapadne vlasti nas guraju jer mi volimo našu državu”, kaže on.

Njegovo lice mijenja izraz i mršti se kada govori o sljedbenicima Fethullaha Gülena, nekadašnjeg Erdoğanovog saradnika, koji od 1999. živi u SAD-u i koga turske vlasti sumnjiče za organiziranje neuspjelog državnog udara u Turskoj u julu 2016. godine.

Aktivisti i vlade zemalja Zapadne Evrope kritikovali su turske vlasti navodeći da su prekomjerno i često neopravdano koristile izgovor neuspjelog puča da se obračunaju sa opozicionim aktivistima i novinarima. Ali Çakalli ponosno ističe da je i sam učestvovao u progonu “gulenista” u BiH. On to smatra prirodnim jer rad “Sivih vukova” vidi kao produženu ruku turske zvanične politike.

U intervjuu za BIRN on je po prvi put otkrio način na koji je osnovana i djeluje organizacija “Sivih vukova” u BiH, tvrdi da je za rad ogranka saglasnost dala centrala u Ankari i Ambasada Turske u Sarajevu, ali i otkriva planove za zvaničnu registraciju.

Pojašnjava kako od srednje škole kroz organizaciju “Ülkü Ocaklari” teži ostvarenju turskog sna i borbi za pravedno društvo. Pristaje govoriti na bosanskom jeziku, koji skoro tečno govori, ali povremeno zastajkuje. Strahujući da će reći nešto pogrešno, povremeno traži pomoć turskog novinara koji je s BIRN-om prisustvovao razgovoru.

Izbor bratske zemlje na Balkanu za Çakallija nije bio slučajan nego logičan slijed praćenja turskog djelovanja, koje on kroz organizaciju osnovanu u BiH želi ostvariti.

“Naša baza je Turska. Ako je Turska u Bosni, mi smo tamo. Ako je Azerbejdžan, mi smo tamo. Što ne idemo na Siciliju? Nema [turske] države tamo”, priča on dok navodi humanitarne akcije za koje mu je trebala saglasnost centrale “Ülkü Ocaklarija” u Ankari.

S nekoliko kolega, on 2013. godine u BiH neformalno osniva “Ülkü Ocaklari”, organizaciju “Idealnih srca” poznatiju kao “Sivi vukovi”. Iako više ne živi u BiH, povratak kući u Tursku želi iskoristiti za stvaranje kontakata i pomoć organizaciji koja i dalje funkcionira.

Pripadnici bh. organka “Sivi vukovi” u Sarajevu. Foto: Facebook, screenshot
Pripadnici bh. organka “Sivi vukovi” u Sarajevu. Foto: Facebook, screenshot

Çakalli kaže kako nije imao namjeru osnovati bh. ogranak organizacije “Ülkü Ocaklari”, osnovane 60-ih godina prošlog vijeka, koja se danas smatra glavnom organizacijom koja brani i širi krajnje desničarsku ideologiju utemeljenu na vjeri u superiornost turske nacije.

Po dolasku u BiH on je želio putovati i vidjeti sve što ova zemlja nudi.

“Otišao sam u Mostar, u Blagaj na tekiju (…) Vidim pet momaka kako se lijepo ponašaju, čitaju, pričaju… Sviđa ti se što ih vidiš”, prepričava on svoje iskustvo, navodeći kako ga je to podsjetilo na organizaciju u kojoj je član od srednje škole.

Tada je pozvao centralnu organizaciju, koju je zanimalo da li će jedan ovakav ogranak biti “državni problem”.

“Rekli: ‘Ako neće biti problem državni i nacionalni, možeš se baviti.’ Pričao s Ambasadom, rekli: ‘Bavi se’”, priča Çakalli osvrćući se na period u kome se, prema člancima i fotografijama objavljenim na internetu, i tadašnji bh. konzul Hrvoje Kanta u Istanbulu sreo s predstavnicima ove organizacije.

BIRN nije mogao dobiti komentar konzula o ovom susretu.

Iz Ambasade Turske u BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upite o organiziranju bh. ogranka i sastanku održanom u Istanbulu. Çakalli navodi kako ga je Ankara imenovala za predsjednika neregistriranog bh. ogranka 2014. godine.

Iako članovi ne skrivaju djelovanje u BiH, njihovo postojanje i rad nisu bili poznati široj javnosti. Na stranici ovog ogranka na Facebooku se izvještavalo od njegovog osnivanja, a ima više od 5.000 pratilaca. Posljednju objavu na Facebooku ogranak je imao 2018. godine. U njoj se obavještava kako je predsjednik Devlet Bahçeli odobrio provođenje humanitarne akcije u BiH.

Bahçeli je osnivač “Ülkü Ocaklarija”, te predsjednik Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), koji je na izborima 2018. godine bio u koaliciji sa Strankom pravde i razvoja (AKP), koju predvodi Recep Tayyip Erdoğan.

Erdoğanu je Bahçeli prošle godine poklonio “Mapu turskog svijeta”, čiji se krak proteže sve do sjevernih dijelova BiH.

Akcija klanja kurbana u BiH. Foto: Instagram, screenshot
Akcija klanja kurbana u BiH. Foto: Instagram, screenshot

Objave na Instragram stranici s nazivom ogranka u BiH prestale su 2018. godine, ali je napravljena nova istog naziva “Bosna-Hersek Ülkü Ocaklari” [Sivi vukovi Bosna i Hercegovina]. Objave su na njoj počele 2020. godine i nastavljaju se do danas. U jednoj od objava iz jula prošle godine Çakalli drži baner s natpisom o klanju kurbana tokom Bajrama u BiH.

To je, kako on priča, bila tradicija tokom devet godina koju je ova organizacija provodila u BiH.

“Devet Bajrama sam bio tamo, 160 ovaca totalno sam zaklao, sedam bikova, i to dijelio po čitavoj Bosni, ne samo gdje su muslimani”, priča Çakalli.

Za svaku od njih mu je, kako kaže, trebalo odobrenje centralnog ogranka organizacije iz Ankare.

“Mi zovemo Ankaru, centar, ako imaju da šalju. Ako ne, pravi se reklama, ‘Ülkü Ocaklari’ u svijetu. Na internetu izađemo mi i kažemo: ‘Dijelimo kurban cijelom svijetu’”, pojašnjava Çakalli, navodeći kako se i ostale akcije provode na sličan način.

Takva okrenutost ogranka ove organizacije ka Turskoj može ukazivati na veću razinu pripadnosti u odnosu na druge ogranke, smatra izvršni direktor organizacije “Counter Extremism Project” (CEP) David Ibsen.

On navodi kako turski nacionalisti na poraz Osmanlija u Balkanskim ratovima gledaju kao na veliku tragediju koju ne mogu prihvatiti, zbog čega učvršćuju svoj interes za ovu regiju.

“Turska također ulaže u obnovu džamija i povijesnih građevina iz osmanskog razdoblja na Balkanu, što se može promatrati kao dio ekspanzije meke moći neoosmanizma”, navodi Ibsen, dodajući kako su aktivnosti “Ülkü Ocaklarija” vjerovatno dio ove političke agende.

U publikaciji Ülkü Ocaklari: Tursko-islamistički ekstremno desni ekstremizam profesor Hüseyin Çiçek opisuje kako je u središtu turske percepcije i ideologije vjerovanje da su turski narodi izvorno živjeli u Aziji i počeli se seliti prema modernom Balkanu.

“Moglo bi se pretjerati i reći da se domovina turskog naroda proteže od južnih granica bivše Jugoslavije do Xinjianga”, navodi se.

Akcija organiziranja iftara. Foto: Instagram, screenshot
Akcija organiziranja iftara. Foto: Instagram, screenshot

Praćenje “gulenista” kao neslužbeni zadatak

Bratski odnos s BiH vlast u Ankari željela je iskoristiti tokom 2018. i 2019. godine potražujući takozvane “guleniste”.

Izručenja koja je Erdoğan očekivao iz BiH zaustavio je Državni sud, koji je ove zahtjeve odbijao navodeći kako Ujedinjene nacije (UN) pokret Gülena nisu zvanično proglasile terorističkim, što je uslov da ih i BiH smatra takvima.

Turski državljani koje je vlast proglasila “gulenistima” od straha su bježali iz BiH, ne znajući koliki bi pritisak mogao biti u budućnosti.

Razočaran odlukom Suda, koju smatra nepravednom, Çakalli navodi kako je odnos prema “gulenovcima” drugačiji u odnosu na “Ülkü Ocaklari”.

“U BiH sam prijavljivao ‘gulenovce’. Zvao sam lokalnu policiju. Oni dođu i pitaju ko je. Neću u Bosni lagati policiju”, prisjeća se Çakalli i dodaje da bi volio da su tada “gulenovce” zatvorili.

“Ako je izdao moju državu, sutra će i tebe”, kaže on.

U Ministarstvu vanjskih poslova Turske smatraju Gülenov pokret zaslužnim za to što se u State Departmentu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) došlo do zaključka kako se treba sačiniti izvještaj o “Sivim vukovima” kako bi se potom odlučilo da li će se ona označiti kao teroristička.

Predstavnik “Sivih vukova” u SAD-u naveo je da su osobe koje se mogu povezati s vođom FETO-a, kako turske vlasti nazivaju “gulenovce”, Fethullahom Gülenom bile na sastanku s demokratskom zastupnicom koja je predstavila ovaj zahtjev.

Dok Çakalli “gulenovce” smatra izdajnicima, neke države Evrope organizaciju koju on predvodi u BiH žele da zabrane.

Tokom 2020. godine Francuska je zabranila djelovanje “Ülkü Ocaklarija” zbog govora mržnje i političkog nasilja. Njeni članovi su učestvovali u sukobima s Armencima koji pozivaju da se ubistva njihovih predaka priznaju kao genocid, što Turska odbacuje.

U Nizozemskoj i Njemačkoj postoji inicijativa za zabranu ovih organizacija, dok je Evropski parlament pozvao države članice Evropske unije da je proglase terorističkom grupom.

“Mi smo za njih barbari. Svijet je veliki, može svako doći, gledati ko smo, šta smo, tako da je isto; oni nama kažu ‘vi ste loši’, ali mi kažemo ‘šta smo radili dosad, sve je tu’. Nemaju argumente da nam kažu da smo loši. Mi imamo podršku naše države, mogu raditi šta god hoće i pričati”, kaže Çakalli, koji sebe i druge pripadnike ove organizacije ne smatra nacionalistima.

On za BIRN potvrđuje kako i danas sarađuje sa ovim ograncima organizacije u evropskim zemljama gdje je njihovo djelovanje kritikovano.

Prema Çakallijevoj objavi na Facebooku iz 2017. godine, akciju prikupljanja odjeće za djecu pomogla je upravo organizacija iz Njemačke.

Çakalli se prisjeća da su iz Njemačke drugom prilikom poslali novac da se kupi krevetić za djecu. On djelovanje organizacija, kako u Njemačkoj, tako i drugim zemljama u kojima se poziva na njihovo zatvaranje, smatra legitimnim sve dok se ne zatvore. Kaže kako države koje ih označavaju ekstremnima nemaju nikakve argumente. Jedini razlog zbog kojeg bi, prema njegovom mišljenju, saradnja bila prekinuta jeste da ih Turska proglasi neprijateljem.

“Sivi vukovi” su tokom 2020. godine izazvali nerede na mirnom skupu ženske kurdske organizacije u Beču kojim se željelo ukazati na sve veći broj ubistava žena u Turskoj i Austriji.

U Rezoluciji Evropskog parlamenta o izvještajima Evropske komisije o Turskoj za 2019. i 2020. godinu navodi se kako se rasistički desni ekstremistički pokret poznat kao “Sivi vukovi” širi u državama članicama EU, te kako je potrebno pomno pratiti njihove aktivnosti i suprotstaviti se njihovom utjecaju.

“On je posebno opasan za osobe kurdskog, armenskog ili grčkog porijekla, ali i za sve one koje ova grupa smatra protivnikom”, stoji u Rezoluciji.

Navodeći kako su “Sivi vukovi” organizacija zabranjena zbog ekstremističke prirode i sposobnosti poticanja nasilja, David Ibsen dodaje kako je doktrina ove organizacije evoluirala s vremenom, od idealiziranja Turaka do idealiziranja “turskih muslimana”.

“‘Sivi vukovi’ su međunarodna fašistička, turska nacionalistička i panturska organizacija i pokret”, navodi Ibsen.

Bitnost političkog povezivanja

Organizacija “Ülkü Ocaklari” zvanično je registrirana u Njemačkoj. Bosanskohercegovački ogranak to, prema dostupnim registrima udruženja i riječima Çakallija, nikada nije uradio.

Çakalli kaže da to nije urađeno jer je bilo teško ispuniti birokratske stvari, ali da je postojalo odobrenje Ankare. Çakalliju je važno da sve što radi u BiH bude shvaćeno kao da poštuju propise pa moli turskog novinara da prenese kako nije bilo ilegalnog djelovanja, te da se organizacija bavila humanitarnim radom.

Ali, prema zakonima u BiH, za humanitarno djelovanje i skupljanje novca mora postojati registrovano udruženje te priznanice o prijemu i isplati novca.

Ibsen pojašnjava kako se ova organizacija integrira u siromašnije zajednice kroz društveni i humanitarni rad.

“To im omogućava da regrutiraju ili se u najmanju ruku dodvore lokalnom stanovništvu, koje će onda podržati njihovo postojanje i misiju”, zaključuje on.

Čak i bez registracije, Çakalli se nada da će novi članovi u BiH preuzeti buduće akcije pomoći.

Nekoliko članova se, s gestom spojenih prstiju, početkom godine fotografiralo u Travniku, navodeći kako ispunjavaju zadatke predsjednika Çakallija.

Ovaj gest je austrijska vlada zabranila 2018. godine. On podrazumijeva podignut mali prst i kažiprst, te stisnut palac, srednji prst i prstenjak. Osim gesta, zabranjen je i simbol “Sivih vukova”, koji, kako pojašnjava Zeki Velidi Togan, važni “Ülkü Ocaklari” intelektualac, predstavlja vuka – ženku ili mužjaka koji slijede različite tradicije.

Novi članovi bh. “Ülkü Ocaklarija” će biti dužni o svakom koraku tražiti saglasnost Çakallija.

Članovi “Sivih vukova” u Travniku. Foto: Instagram, screenshot
Članovi “Sivih vukova” u Travniku. Foto: Instagram, screenshot

Kad su ga novinari BIRN-a pitali za kontakte u BiH, Çakalli je kazao kako je organizacija samostalno djelovala, dodavši kako je za ostvarivanje bilo kakvih većih ciljeva potrebna saradnja s političarima.

“Ako otvorimo školu, ko će pomoći – političar. Ne mogu sam s ministrom pričati, moram prvo projekat, argument. Idem svom političaru, kažem: ‘Mi hoćemo to raditi.’ Da ja sam idem, ministar će reći: ‘Ko si ti?’ Politika zato ide, treba povezati”, navodi on.

Bekira Şengöza roditelji su 2010. godine poslali na studije u BiH, što su prenijeli turski mediji. Četiri godine kasnije, Şengöz je prisustvovao sastancima ogranka “Ülkü Ocaklarija”. Iza zatvorenih profila na društvenim mrežama, Şengöz i dalje odobrava objave ove organizacije.

On je sin dugogodišnjeg člana MHP-a Metina Şengöza, koji je osnovao fondaciju za prihvat studenata koji se sele iz jednog mjesta u drugo kako bi se školovali.

Kako se, prema natpisima na stranici “Vukova”, dâ naslutiti, Çakallijev zamjenik trebao bi biti Şamil Duman, prvak Turske u kickboxu.

Duman, koji je ranije pristao da razgovara s novinarima BIRN-a, prestao je odgovarati na upite na broj telefona preko kojeg je ranije komunicirao.

Upoznavanje Bosne, u kojoj je najmanje pola godine, započeo je kao i Çakalli, obilaskom Mostara i tekije u Blagaju, te Travnika, Zavidovića i Konjica.

Dok završava zvanični dio razgovora u kancelariji MHP-a u Urfi, Çakalli novinare moli da odu upoznati i predsjednika lokalnog ogranka partije.

Bakır Bostanci, predsjednik MHP-a u Şanlıurfi, nije želio govoriti zvanično za BIRN tada, ističući kako vjeruje da je Çakalli sve dobro predstavio i da će se ogranak koji vodi dalje širiti.

Dan nakon posjete novinara BIRN-a, na poziv gradonačelnika Şanlıurfe Zeynela Abidina Beyazgüla, delegacija Grada Sarajeva je došla u zvaničnu posjetu.

Nedugo nakon njihove posjete, Çakalli je na Twitteru objavio kako je, na poziv gradonačelnika, upoznao gradonačelnicu Benjaminu Karić, članicu Socijaldemokratske partije (SDP).

“Dobri dani su vrlo blizu za Şanlıurfu”, napisao je tom prigodom Çakalli.

Odgovarajući na upit BIRN-a o fotografiji sa članom ove ekstremističke organizacije, iz Grada Sarajeva su odgovorili da nije bilo zvaničnog sastanka.

“Delegacija Grada Sarajeva imala je sastanke i posjete isključivo s gradonačelnikom i predstavnicima Uprave”, naveli su u pisanom odgovoru za BIRN.

Razgovori s predstavnicima vlasti upravo su ono što Çakalli očekuje da bude ključni segment u razvoju organizacije “Ülkü Ocaklari” u BiH. Na taj način će moći raditi projekte, otvarati škole i produbiti djelovanje ove organizacije.

Dok je vodio bh. ogranak, sarađivao je i sa Rizvanom Halilovićem, koji je bio predsjednik Udruženja bosansko-tursko prijateljstvo Bosfor, te član Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjednik SDA Makedonije.

Nakon njegove smrti, Çakalli je na svom profilu uputio izraze saučešća navodeći kako je on pružao podršku bosanskom ogranku “Ülkü Ocaklarija”.

“On je pomagao nama dosta, s njim smo pričali o humanitarnim akcijama. Pomogao nam je da podijelimo zekat koji je jedan čovjek iz Turske imao”, priča Çakalli, navodeći kako je Halilović bio prijatelj “našeg predsjednika”.

“On puno voli [naš] program, tako smo se i upoznali”, kaže i navodi kako iz BiH nikad nije tražio novac, već samo pomoć u podjeli prikupljenih sredstava.

Iz SDA nisu odgovorili na zahtjev za razgovor.

Objava Deniza Güzelaya iz 2017. godine. Foto: Instagram, screenshot
Objava Deniza Güzelaya iz 2017. godine. Foto: Instagram, screenshot

Želja za zvaničnom registracijom

Pomoć koju je Çakalli dijelio u BiH podržavali su trenutni i bivši predsjednik organizacije “Ülkü Ocaklari” – Ahmet Yiğit Yıldırım i Olcay Kılavuz. Kılavuz je bio predsjednik organizacije “Ülkü Ocaklari” sve do 2018. godine. On je i član MHP-a.

Akcije koje su provodili u BiH, Kılavuz je dijelio na svojim profilima. Na upit BIRN-a putem Facebooka za komentar nije odgovorio, kao ni Deniz Güzelay, koji je sa Çakallijem 2013. godine osnovao ogranak u BiH. Güzelay je danas potpredsjednik glavne organizacije u Ankari.

On na svom Instagram profilu i dalje dijeli fotografiju iz 2017. godine na kojoj ispred zastave MHP-a stoji s oružjem u ruci. U opisu navodi da je spreman za svaku borbu, citirajući izjavu Bahçelija, koji je istog dana objavio kako je “najmanje pet hiljada volontera” spremno da učestvuje u borbi, posebno u Kirkuku, gradu u Iraku.

Ogranak koji su Güzelay i Çakalli organizirali, kao i centralni u Ankari, više puta su odali počast Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku SDA i prvom predsjedniku BiH.

Predavanje o njemu i o nezavisnosti BiH, tokom 2020. godine održao je Amir Duranović, profesor historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Ovo predavanje organizirao je ogranak “Sivih vukova” iz Denizli provincije, s jugozapada Turske.

Profesor Duranović je, na upit BIRN-a, naveo kako je održao jednosatni razgovor o historiji BiH u obliku “pitanja – odgovori” sesije.

“Nije bila riječ o bilo kakvom formalnom susretu niti ugovornim obavezama”, navodi Duranović u odgovoru, pojašnjavajući da nije imao informacija o djelovanju organizacije u BiH.

Organizaciju u BiH Çakalli planira u narednom periodu registrirati. Za to će svakako trebati slaganje turskih vlasti.

Želeći predstaviti kako funkcionira registrirani ogranak, Çakalli novinarima BIRN-a pokazuje prostorije registriranog ogranka “Ülkü Ocaklari” u Şanlıurfi.

Do zgrade u kojoj je smještena organizacija dolazi se prolaskom kroz čaršiju, na drugom spratu umjesto prozora visi baner s logom sivog vuka, simbola organizacije.

U konferencijskoj sali su okačene fotografije osoba kojima odaju počast kao šehidima. Rukovodilac ovog ogranka ima striktna pravila koja bez pogovora slijede dva dječaka koja se su zatekla u prostorijama. Ne pridajući puno pažnje gostima, dozvoljava snimanje.

Tu se, kako su kazali predstavnici organizacije, drže obuke djece i održavaju sastanci o budućima aktivnostima. Zbog nekih od aktivnosti iz prošlosti, David Ibsen navodi kako je “Ülkü Ocaklari” fašistički pokret koji se počeo isticati krajem 1970-ih u Turskoj. Na svom početku, pokret “Sivih vukova” bio je antikomunistički, te ga se smatralo odgovorom na uočenu prijetnju Turske iz Sovjetskog Saveza, što se s vremenom promijenilo.

U Izvještaju o zaštiti Ustava iz 2019. godine, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke navelo je kako organizacija “Ülkü Ocaklari” djeluje pod dvije krovne organizacije, koje funkcioniraju u okviru zakona, ali da uprkos tome postoje i druge strukture unutar kojih sljedbenici ove organizacije šire svoje rasističke ideje o superiornosti, posebice putem interneta.

“Prema onome što smatraju ukupnim pozitivnim političkim razvojem u Turskoj, organizirani sljedbenici pokreta Ülkücü odlučili su da ne poduzimaju nikakve radnje vezane za političku situaciju u Turskoj koristeći imena svojih vlastitih organizacija”, navodi se u izvještaju, koji zaključuje da sukobi suparničkih ekstremističkih skupina iz Turske predstavljaju prijetnju njemačkoj sigurnosti.

“Spontani nasilni sukobi izazvani situacijom mogu se dogoditi u bilo kojem trenutku, posebno uz uključivanje mladih sljedbenika Kurdistanske radničke stranke (PKK) i turskih desničarskih ekstremista koji nisu organizirani u udrugu”, navodi se.

Domaće sigurnosne institucije u BiH nisu odgovorile na upit BIRN-a da li im je poznato djelovanje “Sivih vukova” u BiH.

BIRN je kontaktirao nekoliko drugih članova “Sivih vukova” u BiH koje je identifikovao putem društvenih mreža, ali oni nisu odgovarali na zahtjeve ili su odbili razgovor.

Dodik - Putinov surogat na Balkanu

Dodik i Putin se susreli tokom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. (Fotografija preuzeta sa Twitter naloga Milorada Dodika)

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je zabrinutost da bi Kremlj mogao da iskoristi svoje surogate na Zapadnom Balkanu i otvori novi front protiv Zapada. Krhki politički poredak u Bosni i Hercegovini, učinio je ovu zemlju lakšom metom.

Nakon odluke o abortusu u SAD bojazan od ukidanja i drugih prava

Abortion-rights activists protest outside the Supreme Court in Washington, June 25, 2022.

Odluka američkog Vrhovnog suda da ukine ustavnu garanciju prava na abortus dovela je do bojazni od mogućeg oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se tiču prava u drugim ličnim slobodama.

Radi se o pitanjima prava na kontracepciju, prava manjina ili prava na istopolni brak. Milioni Amerikanaca pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava koja su osigurale prethodne generacije, pišu svjetski mediji.

Skrivena ‘eksplozija’

Postojala je druga 'eksplozija’ skrivena u presudi Vrhovnog suda SAD od 24. juna, koja je poništila prava na abortus širom Amerike, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).

"U budućim slučajevima trebali bismo preispitati sve materijalne presedane ovog Suda u skladu sa zakonom", napisao je 74-godišnji konzervativni sudija Klarens Tomas (Clarence Thomas).

Tom jednom frazom, ukazuje londonski list, sudija Tomas je izazvao strahove liberalne Amerike da će najviši sud u zemlji preokrenuti presedane koji su uspostavili ustavna prava po sličnim principima kao u slučaju ‘Ro protiv Vejda’ (Roe v. Wade, presuda iz 1973., koja garantuje ustavnu zaštitu prava na abortus).

Tomas je naveo tri mete, navodi list dodajući da je riječ o slučajevima: ‘Grisvold protiv savezne države Konektikat’ (Griswold v. Connecticut), koji je uspostavio pravo na kontracepciju 1965.; ‘Lorens protiv Teksasa’ (Lawrence v. Texas), koji je razjasnio pravo na seksualni odnos sa osobom istog pola 2003. godine; i slučaj ‘Obergfel protiv Hodžisa’ (Obergefell v. Hodges), presuda iz 2015. koja je garantovala pristup istopolnim brakovima.

"Mi smo dužni da 'ispravimo grešku' ustanovljenu u tim presedanima", napisao je sudija Tomas, dok su drugi članovi konzervativne većine koji su srušili ‘Ro protiv Vejda’ naglasili da se slučaj abortusa ne bi trebao primjenjivati šire.

Iapk, naglašava Fajnenšl tajms, mnogi Amerikanci strahuju da njihova odluka najavljuje daljnje korake Vrhovnog suda za poništavanje višedecenijskog društvenog napretka i pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava.

Mišljenje konzervativaca

Stav sudije Tomasa podigao je izglede da će se uskoro pokrenuti novi izazovi protiv prava na korištenje kontracepcije i istopolnih brakova iako mnogi konzervativci kažu da su izgledi da Vrhovni sud preispita opšte prihvaćene odluke o pravu bračnih parova na korištenje kontracepcije i istopolne brakove male, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Mogućnost da će presuda od petka, 24. juna, imati mnogo veću primjenljivost od same zabrane abortusa je centralni argument troje liberalno orijentisanih sudija američkog Vrhovnog suda, ističe američki konzervativni list.

Sudije koje su imenovali demokrate, Stiven Brejer (Stephen Breyer), Sonia Sotomajor (Sotomayor) i Ilena Kagan (Elena) napisale su: "Današnje mišljenje će potaknuti borbu da se kontracepcija, i bilo koja druga pitanja s moralnom dimenzijom, iz 14. amandmana unesu u državna zakonodavna tijela".

Ipak, naglašava Volstrit džurnal, mnogi pravni stručnjaci smatraju da je ‘Ro protiv Vejda’ poseban slučaj.

Sara Paršal Peri (Sarah Parshall Perry), pravnica u konzervativnoj fondaciji Heritidž (Heritage) koja je radila u Trampovoj administraciji (Donald Trump), rekla je da ne vidi apetit među ostalim konzervativcima na Vrhovnom sudu (pet sudija koje su imenovali republikanci) za ponovno razmatranje prava koja su postala "prihvaćenija i ukorijenjena u američkom životu nego što je Ro ikada bio".

Peri je rekla da je ukidanje Ro oduvijek bio poseban fokus za konzervativce zbog toga što misle da je odluka bila loše obrazložena i zato što smatraju da se odnosi na pravo ne samo osobe koja je pristala, već i na pravo fetusa na život.

"Ništa u ovom mišljenju ne bi trebalo shvatiti da dovodi u sumnju presedane koji se ne tiču abortusa", napisao je u svom mišljenju konzervativni sudija Semjuel Alito (Samuel) Alito, dok je njegov kolega, sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh, napisao da "poništavanje Ro ne znači poništavanje tih presedana, i ne prijeti niti dovodi u sumnju te presedane".

Strah ljevice

Nedostatak jasnog i dosljednog odgovora među supervećinom konzervativnih sudija koji kontrolišu Vrhovni sud izazvao je strah na ljevici i bojazan da bi odluka o abortusu mogla biti samo početak oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se direktno tiču intimnih ličnih izbora, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Mišljenje sudija Vrhovnog suda od 24. juna imalo je neposredan efekat da zakoni koji zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju pristup abortusu stupe na snagu u najmanje 20 država. Međutim, ističe list, njegove implikacije na potencijalne buduće sporove oko abortusa i na mnoga druga prava koja je proglasio Vrhovni sud od druge polovine 20. vijeka takođe mogu biti duboke.

Tokom nekoliko generacija, moderni sud je postepeno donosio odluke da postoji niz nepisanih ustavnih prava koji su dio 14. amandmana, koji zabranjuje vladi da nepravedno oduzima slobodu ljudima. Osim što je proglasio pravo na abortus, sud je ukinuo prisilnu sterilizaciju i zakone koji ometaju s kim ljudi mogu odlučiti da žive ili se vjenčaju, zajedno sa dekriminalizacijom kontracepcije i istopolnih odnosa.

U oštrom, ali nemoćnom zajedničkom neslaganju oko najnovije odluke Vrhovnog suda kojom se ukida pravo na abortus, troje sudija koje su imenovali demokrate smatraju da će odluka od 24. juna primorati Vrhovni sud da se dalje bavi žestoko spornim moralnim i filozofskim pitanjima, navodeći desetak primjera novih pitanja.

Ona uključuju pitanja da li i kada država mora dozvoliti iznimke za život i zdravlje žene, šta bi ta presuda značila za vantjelesnu oplodnju i upravljanje abortusom, da li država može zabraniti reklamiranje abortusa izvan države ili pomoći ženama da izbjegnu klinike izvan države i da li bi to moglo zabraniti ženama da putuju van države ili da primaju lijekove za abortus koje šalju apoteke izvan države.

‘Kao nepoznata zemlja’

Kako su implikacije sudske odluke o abortusu nastavile odjekivati širom SAD, mnogi su izrazili zabrinutost da bi ona neće jednostavno ograničiti pristup abortusu već bi mogla značiti prekretnicu za ukidanje niza drugih zaštita - za rasne i etničke manjine, homoseksualce i druge, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Mišljenje većine sudija Vrhovnog suda, koje je napisao sudija Semjuel Alito, počivalo je na stavu da individualne slobode zagarantovane 14. amandmanom štite samo prava koja su imala "duboke korijene" u državama kada je ratifikovan 1868. godine – u vrijeme kada je abortus bio zabranjen u mnogim državama.

U suprotnom mišljenju, ističe list, troje liberalnih sudija su napomenuli su da zakoni iz 19. vijeka također nisu štitili prava na međurasne brakove ili da se ne sterilišu bez pristanka koje je priznao Vrhovni sud. Napisali su da "ne mogu razumjeti kako neko može biti uvjeren da će današnje mišljenje biti posljednje takve vrste".

Tu zabrinutost ponovili su i pravni stručnjaci, koji su rekli da bi odluka mogla ugroziti druge prošle presude koje se zasnivaju na zaštiti slobode pojedinca i srodnim pravima na privatnost koja priznaje sud. Smatraju da bi presuda čak mogla ugroziti pravo na međurasne brakove, koje je Vrhovni sud priznao u svojoj odluci iz 1967.

Opisujući mogući razvoj situacije nakon sudske odluke, mnogi Amerikanci smatraju da je država, ponosna na svoju teško stečenu ekspanziju zaštite građana, počela djelovati više kao nepoznata zemlja u kojoj se uspostavljena prava mogu istopiti na njenom najvišem sudu. Izgledi su još više uznemirujući, tvrde pojedini, jer su ankete pokazale da većina Amerikanaca podržava prava na abortus i istopolne brakove.

"Kao da smo se probudili u 1950-im", rekla je 26-godišnja Medison Dejvid (Madison David) iz Viskonsina, rekavši da joj je presuda potvrdila potrebu da se pripremi za borbu za prava - čak i ona za koja se činilo da su ih prethodne generacije osigurale.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG