Linkovi

Izdvojeno

Biden poziva na nacionalno jedinstvo nakon rasno motivisane pucnjave u Buffalu

Predsjednik Joe Biden govori tokom Memorijalne službe nacionalnih mirovnih oficira na zapadnom frontu Capitola u Washingtonu, u nedjelju, odajući počast policajcima koji su izgubili živote na dužnosti 2021. (AP Photo/ Manuel Balce Ceneta)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je 15. maja, nakon pucnjave u Buffalu u kojoj je poginulo deset ljudi, pozvao na nacionalno jedinstvo kao lijek za "mržnju koja ostaje mrlja na duši Amerike".

Vlasti države New York, u kojoj se pucnjava dogodila, apelovali su na akciju vlasti u Washingtonu.

Biden je na ceremoniji u Capitolu, održanoj u čast policajcima koji su poginuli na dužnosti tokom 2021. godine, osudio zločin u Buffalu kojeg je Ninistarstvo pravde opisalo kao "kao zločin iz mržnje i čin rasno motivisanog nasilnog ekstremizma".

Policija je saopštila da je bijeli naoružani 18-godišnji napadač otvorio vatru na kupce i radnike u supermarketu u subotu, ubivši 10 ljudi, uključujući penzionisanog policajca iz Buffala, i ranivši još troje. Većina žrtava su bili crnci.

"Usamljeni revolveraš, naoružan ratnim oružjem i dušom punom mržnje, hladnokrvno je ubio 10 nevinih ljudi", rekao je Biden na 41. godišnjoj komemoraciji pripadnicima Nacionalne mirovne službe.

"Moramo svi zajedno da radimo, kako bismo suzbili mržnju koja predstavlja mrlju na duši Amerike", rekao je Biden.

Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.
Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.

Američki predsjednik u svom govoru, kako prenosi agencija AP, nije komentarisao pozive guvernerke New Yorka i gradonačelnika Buffala da, nakon posljednjeg čina masovnog nasilja, federalne vlasti snažnije podrže kontrolu oružja.

"Vidjeli smo mnoge masovne pucnjave širom zemlje iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec. I uvijek je isti obrazac. Ljudi izražavaju saučešće i šalju molitve. Zakonodavci u Washingtonu kažu da nešto mora da se uradi", rekao je gradonačelnik Buffala Byron Brown za NBC, prenosi AP.

"A onda postoje neki... koji sprječavaju da se bilo šta uradi. Čini se da ima onih koji vjeruju da je posjedovanje pištolja dragocijenije od svetosti ljudskog života. Tako da mislim da ljudi širom ove zemlje moraju da ustanu. Moraju glasnije i jasnije da govore da u ovoj zemlji mora postojati kontrola oružja. Ovo je jedinstven američki fenomen. Ove masovne pucnjave se ne dešavaju u drugim zemljama širom svijeta", rekao je on.

Brown je rekao da bi volio da vidi "razumnu kontrolu oružja".

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da su strožije mjere oružja "veliki prioritet" za demokrate i Bijelu kuću.

Ona je ukazala da je napredak ka usvajanju zakona otežao potreban broj od 60 glasova u Senatu, u kojem su trenutno demokrate i republikanci izjednačeni sa po 50 mjesta, ali je za CNN rekla da "neće otići dok se posao ne završi".

See all News Updates of the Day

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:26 0:00

Stotine aktivista, zvaničnika i stručnjaka okupilo se u Washingtonu kako bi istražili načine za okončanje hronične korupcije u vladama, institucijama i sistemima širom svijeta. Jedan od učesnika Foruma je i naš gost, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.

Trumpova organizacija proglašena krivom za poresku prevaru

FILE - Trump Tower is pictured in New York, Aug. 9, 2022. The FBI search of Donald Trump's Mar-a-Lago estate marked a dramatic and unprecedented escalation of the law enforcement scrutiny of the former president, but the Florida operation was just one par

Kompanija bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u utorak je proglašena krivom za utaju poreza, u slučaju koji je pokrenuo okružni tužilac Menhetna. Riječ je o značajnoj osudi finansijske prakse Trumpovog biznisa, prenosi agencija AP.

Porota je dva korporativna entiteta Trumpove organizacije - koja upravlja hotelima, golf terenima i drugim nekretninama širom svijeta - proglasila krivim po svih 17 tačaka optužnice, uključujući optužbe za zavjeru i falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Odluka je donesena drugog dana vijećanja, posle suđenja na kojem je Trampova organizacija bila optužena da je bila saučesnik u planu direktora da izbjegnu plaćanje poreza na prihod, na stanove i luksuzne automobile.

Trampovi advokati su najavili da će uložiti žalbu.

Njujorški tužioci su tri godine istraživali bivšeg predsjednika i njegove biznise, mada se ne očekuje da će kazne biti dovoljno velike da ugroze budućnost Trumpove kompanije.

Trumpova organizacija mogla bi da bude novčano kažnjena sa do 1,6 miliona dolara - što je relativno mala suma za kompaniju te veličine, ali bi presuda mogla da iskomplikuje sklapanje poslovnih dogovora u budućnosti.

Trump, koji je nedavno objavio da se ponovo kandiduje za predsjednika, prethodno je tvrdio da je slučaj protiv njegove kompanije dio politički motivisanog "lova na vještice" koji protiv njega vode demokrate.

Samom Trumpu nije suđeno, ali su tužioci tvrdili da je "tačno znao šta se događalo, mada su on i advokati njegove kompanije to negirali.

Slučaj protiv kompanije uglavnom se zasnivao na svjedočenju bivšeg finansijskog direktora Trumpove organizacije Alena Vajselberga, koji se prethodno izjasio krivim po optužbama za krivotvorenje poslovnih podataka i svojih prihoda da bi nelegalno smanjio sebi porez.

Tužioci su pokušavali da ubijede porotnike da su Vajselberg i njegovi saradnici djelovali u ime kompanije i da je ona profitirala od toga, dok su advokati Trumpove organizacije ponavljali da je finansijski direktor djelovao u svoju korist, da se odmetnuo i iznevjerio povjerenje. Tvrdili su da niko u Trampovoj porodici ili kompaniji nije kriv.

Iako je bio svjedok optužbe, Vajselberg je tokom svjedočenja takođe pokušavao da preuzme odgovornost, ističući da niko u Trampovoj porodici nije znao za njegove postupke i da ga je do "ovoga dovela lična pohlepa".

Vajselberg, koji je imao najviše koristi od prevare, i kome je kompanija plaćala stan, automobile, i školarinu njegovih unuka, pristao je da svjedoči protiv kompanije u zamjenu za petomjesečnu kaznu zatvora. Vajselbergov sin i još jedan direktor Tramp organizacije takođe su optuženi da su dobijali kompenzacije koje nisu zvanično zavedene i prijavljene poreskim vlastima.

Tokom završne riječi, tužilac je pokušavao da ospori tvrdnje da Trump nije ništa znao o prevari. Porotnicima je pokazao Trampov potpis na dokument o izdavanju stana koji je Vajselbergu plaćala kompanija, te papir sa inicijalima bivšeg predsjednika kojim se odobrava smanjenje plate za još jednog direktora koji je dobio povlastice od Trampove organizacije.

"Gospodin Trump je eksplicitno odobrio utaju poreza", tvrdio je tužilac.

Odlukom nije okončan Trumpov spor sa okružnim tužiocem Menhetna, demokratom Alvinom Bregom koji je u januaru preuzeo položaj.

Breg je rekao da je u toku povezana istraga Trumpa, koja je počela za vrijeme njegovog prethodnika. U okviru te istrage, istražitelji ispituju da li je Trump obmanjivao banke i druge u pogledu stvarne vrijednosti nekretnina koje posjeduje - što su optužbe na koje je fokusirana optužnica državne tužiteljke Njujorka Letiše Džejms protiv bivšeg predsjednika i njegove kompanije.

Kancelarija okružnog tužioca takođe istražuje da li su prekršeni državni zakoni kada su Trumpovi saradnici isplatili novac dvjema ženama koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom prije više godina.

"Samit u Tirani jasan signal da region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini"

Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Edi Rama na završnoj konferenciji za novinare u Tirani

U glavnom gradu Albanije održan je samit 27 članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, prvi put van neke članice EU.

Lideri su na kraju samita ugaslasili deklaraciju, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje perspektiva za članstvo zapadnobalkanskih država i pozivaju zemlje kandidati da usklade spoljnu politiku sa Briselom i uvedu sankcije Rusiji.

Na samitu je potpisan sporazum o nižim cijenama rominga između država Zapadnog Balkana i EU, koji stupa na snagu u oktobru 2023. godine, a EU je najavila i milijardu eura pomoći regionu u oblasti energetike. Naim Leo Beširi iz Insituta za evropske poslove ocjenjuje da ovaj samit jasno ukazuje da "region pripada Evropi, a ne Kini ili Rusiji", ali da članstvo neće biti moguće bez ispunjenja određenih uslova.

Na završnoj konferenciji za novinare, čelnici EU istakli su da je "istorijski" to što se samit prvi put održava u zemlji koja nije članica EU i da je potvrda evropske perspektive balkanskih zemalja.

“Budućnost EU će biti bezbjednija sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom, i zato je proces integracija ključan. Obje strane će morati da se potrude, zemlje kandidati da napreduju u vladavini prava, borbi protiv korupcije, a sa strane EU je potrebno posvetiti se integraciji Zapadnog Balkana. Dogovor o romingu je korak ka tome", izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Domaćin samita, albanski premijer Edi Rama, kazao je da je održavanje sastanka u Tirani pokazatelj da je "Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan, koliko je i Zapadnom Balkanu potrebna EU".

Šta piše u Deklaraciji iz Tirane?

Na kraju samita, kako se navodi na sajtu Evropskog savjeta, usaglašena je zajednička Deklaracija u kojoj se iskazuje podrška perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pristupanja. Konstatuje se da rat u Ukrajini ugrožava globalni i evropski mir i ističe se važnost strateškog partnerstva EU i zapadnobalkanskih zemalja.

U Deklaraciji se ponovo pozivaju zemlje da se usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU po pitanju sankcija Rusiji. Zemlje kandidati se pozivaju da nastave sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava, te da pronađu trajna rešenja za bilateralne sporove i otvorena pitanja.

Posebno se ističe podrška dijalogu Beograda i Prištine i naglašava očekivanje da se napreduje na putu ka pravno obavezujjućem sporazumu o normalizaciji odnosa.

“Ponovo naglašavamo naše jako očekivanje da će se svi prošli sporazumi potpuno poštovati i sprovesti bez odlaganja. Apelujemo na obje strane da se angažuju u konstruktivnom rješavanju svojih sporova i da se uzdrže od jednostranog i/ili provokativnog djelovanja koje bi moglo dovesti do napetosti i nasilja, kao i do retorike koja nije pogodna za dijalog”.

Navodi se da će paket pomoći EU od milijardu eura za države Zapadnog Balkana pomoći u saniranju posljedica energetske krize i pospješiti tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.

Zemlje se pozivaju da usklade viznu politiku sa EU u cilju boljeg upravljanja migracijama, i da ojačaju zajedničku borbu protiv terozirma i organizovanog kriminala.

Pred početak samita telekomunikacioni operateri iz balkanskih i EU zemalja potpisali su deklaraciju o smanjenju cijena u romingu od 1. oktobra 2023. godine.

Evropska unija pripremila je paket podrške u sektoru energetike za zemlje Zapadnog Balkana vrijedan milijardu eura, od kojih je 500 miliona eura za hitne potrebe, dok će ostatak novca biti raspoređen u vidu kratkoročnih i srednjoročnih mjera, prenosi FoNet.

Od 500 miliona eura, Srbija može da računa na budžetsku podršku od 165 miliona evra, Severna Makedonija i Albanija na po 80 miliona eura, Kosovo 75 miliona eura, Bosna i Hercegovina 70 miliona eura, a Crna Gora na 30 miliona eura.

Beširi: Članstvo uz dva "ali"

Direktor beogradskog Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi izjavio je za Glas Amerike da je samitom u Tirani balkanskim zemljama poslata poruka da ih EU želi kao članice, a da je skup bio i signal skeptičnim zemljama unutar EU.

"Jasna je poruka, geopolitička i strateška, da ovaj region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini ili nekom trećem".

Ipak, kaže Beširi, tu se javljaju dva "ali".

"Jedno "ali"je da će zemlje postati članice EU kada ispune uslove za to. Drugim rečima, neće se žmuriti na nesprovođenje reformi. Džaba što ste uveli sankcije ako na terenu imate užasan problem u pravosuđu. Drugo "ali" je da se ne može očekivati od EU da non stop daje sredstva za ključne kapitalne projekte, a da sa druge strane neka zemlja radi protiv EU. Ako to ogolimo, videćemo da je to pitanje upućeno Srbiji koja jedina nije uvela sankcije Rusiji".

Vladimir Bilčik o uvođenju sankcija Rusiji, dijalogu sa Kosovom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Direktor Insituta za evropske poslove napominje i da se iz Beograda ne vidi da od "24. februara ove godine Srbija ima sve manje prijatelja u Evropi koji su spremni da slušaju izgovore Beograda zašto se ne usaglašava sa EU".

Podsjeća da su 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, baltičke zemlje bile rezervisane prema Srbiji koja to nije osudila.

"I od tada baltičke zemlje blokiraju otvaranje Poglavlja 31 u pregovorima sa Srbijom, koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku, a sada im se pridružuju i druge zemlje u toj blokadi. Biće teško da Srbija objasni jednoj Poljskoj zašto ne uvodi sankcije Rusiji, dok u toj Poljskoj ima dva miliona ukrajinskih izbjeglica", zaključuje Beširi.

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

U Sjedinjenim Državama predstavljen je novi stelt nuklearni bombarder poslije višegodišnje proizvodnje koja je držana u tajnosti. B-21 Rejder je prvi novi američki bombarder poslije više od 30 godina.

Blinken: Zapadne sankcije Rusiji uzimaju danak

FILE - U.S. Secretary of State Antony Blinken gestures during a press conference held as part of a NATO foreign ministers meeting in Bucharest, Romania, Nov. 30, 2022.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju da cijena zapadnih sankcija Rusiji raste iz dana u dan, što Moskvi otežava obnavljanje svog oružja kako bi napredovala u svom tekućem ratu s Ukrajinom.

Uz trgovinske kontrole koje su nametnule Sjedinjene Države i njihovi saveznici, Blinken je rekao da Rusija ne može uvoziti dijelove koji su joj potrebni za izradu više oružja kako bi zamijenili ono koje je uništeno na ratištima u Ukrajini ili ponekad napušteno kada su se snage Moskve povlačile pred ukrajinskim napretkom.

Prvi američki diplomat rekao je za CNN-ovu emisiju “Stanje Unije”: “Troškovi se gomilaju svaki dan. Teret na Rusiji svakim je danom sve teži.”

Rekao je da zapadni saveznici "konstantno traže" različite načine za dodatno pooštravanje sankcija kako bi potkopali rusku ekonomiju i njene ratne napore.

Blinken je optužio Rusiju da "pokušava pretvoriti zimu u oružje" svojim baražnim zračnim napadima posljednjih sedmica ciljajući na ukrajinske opskrbe strujom i vodom kako bi potkopala moral ukrajinskog naroda. “Ovo je doista barbarski.”

Britansko ministarstvo odbrane kaže da nedavna anketa pokazuje da potpora ruske javnosti ratu opada.

U nedjeljnom jutarnjem ažuriranju obavještajnih podataka, ministarstvo je reklo da je nezavisna ruska medijska kuća tvrdila da pristup podacima koje je prikupila ruska Federalna služba za zaštitu pokazuje da 55% Rusa podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok samo 25% kaže da podržava nastavak rata. U aprilu je objavljeno da oko 80% Rusa podupire invaziju na Ukrajinu.

U međuvremenu, šef ruske energetike, zamjenik premijera Alexander Novak, izjavio je u nedjelju da Moskva neće prodavati naftu koja podliježe zapadnom ograničenju cijena čak i ako bude morala smanjiti proizvodnju.

Novak je gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su u petak uvele Grupa sedam vodećih industrijaliziranih zemalja i Australija nazvao velikim uplitanjem u svjetsku trgovinu energijom, radnjom koja bi mogla dovesti do manjka opskrbe.

"Radimo na mehanizmima zabrane korištenja instrumenta price cap-a, bez obzira na postavljenu razinu, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište", rekao je Novak.

"Naftu i naftne derivate prodavat ćemo samo onim zemljama koje će s nama raditi pod tržišnim uvjetima, čak i ako moramo malo smanjiti proizvodnju", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nazvao je ograničenje cijena premalim, ali SAD su ga braniole

"Mislimo da je broj od 60 dolara po barelu prikladan" kako bi se uravnotežilo ograničavanje mogućnosti Moskve da profitira i osiguranje da ponuda zadovoljava potražnju, rekao je u petak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da se gornja granica može prilagoditi.

Ograničenje koje je predložila američka ministrica financija Janet Yellen ima za cilj smanjiti zaradu Rusije od nafte, koja podržava njezinu vojsku i invaziju na Ukrajinu.

Ograničenje cijena stupa na snagu u ponedjeljak, što se podudara s embargom Europske unije na većinu ruskih isporuka nafte. Neizvjesno je kako će sve to utjecati na tržišta nafte, koja se kreću između straha od gubitka ruske ponude i slabljenja potražnje uzrokovane zaostajanjem globalne ekonomije. Rusija bi mogla uzvratiti zaustavljanjem isporuka, a Evropa bi se mogla boriti da zamijeni uvoz ruskog dizelskog goriva.

OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, sastala se u nedjelju kako bi razmotrila svoje proizvodne ciljeve. Novinska agencija Reuters kaže da su joj četiri izvora iz OPEC+ rekla da neće biti promjena u planiranim isporukama nafte.

Sa svoje strane, Rusija je odbacila ograničenje cijena i zaprijetila da će isključiti naftni priključak koaliciji zapadnih zemalja koje su prihvatile ograničenje.

Ruska ambasada u Washingtonu saopćila je u subotu da će nastaviti pronalaziti kupce za svoju naftu, unatoč onome što je nazvalo "opasnim" pokušajima Zapada da uvede ograničenje cijena na izvoz svoje nafte.

"Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem viših troškova za sirovine potrošačima", navodi se.

Neke informacije u ovom izvještaju došle su od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG