Linkovi

Izdvojeno

Šta trebate znati o novom izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima u BiH

U.S. Department of State logo

U posljednjem izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini navodi se kako je u izvještavanju značajne količine medija nerijetko dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristrasnost, što je često podsticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju.

State Department objavio je izvještaj o praksama iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu na osnovu relevantnih izvještaja o ljudskim pravima. Oni su se odnosili, između ostalog, na ozbiljne probleme sa nezavisnošću pravosuđa, ograničenja slobode izražavanja i medija, korupciju u vladi, zločine motivisane antisemitizmom, kao i one koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene ka pripadnicima etničkih manjinskih grupa i LGBTQI zajednice.

Evo šta trebate znati o ovogodišnjem izvještaju State Departmenta.

BiH još uvijek bez optužnica i presuda za negiranje genocida i drugih zločina

Izvještaj je podsjetio da bosanskohercegovački zakoni zabranjuju izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući “govor mržnje”, ali da vlasti provode ta ograničenja samo povremeno.

Iako je u julu prošle godine bivši visoki predstavnik u BiH izmijenio Krivični zakon kako bi se sankcionisalo poricanje genocida, veličanje ratnih zločina i izazivanje rasne, vjerske ili etničke mržnje i nasilja, State Department naglašava da do novembra nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za ova djela.

Tokom godine član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i visoki funkcioneri njegove političke stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te drugi zvaničnici i lideri Republike Srpske nastavili su negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995., uprkos nalazima više domaćih i međunarodnih sudova, ističe se u izvještaju.

State Department se u više navrata osvrnuo na Dodikovo istupanje u javnosti, zabilježivši, između ostalog, da je više puta vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja s kojima se ne slaže.

Zabilježeno ozbiljno zastrašivanje novinara

Govoreći o medijima u BiH, State Department ističe kako je u izvještavanju značajne količine medija često dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristrasnost, što je često podsticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju.

Iako zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući i štampu, State Department smatra kako je vladino poštivanje ovog prava ostalo slabo tokom godine.

“Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću novinarima i medijima, nastavljeno je tokom godine. Udruženje ‘BH novinari’ napominje da pasivni stav institucija, prije svega pravosuđa i tužilaštva, ostavlja prostor za prijetnje i pritiske da se nastave i pojačaju”, stoji u izvještaju.

Uznemiravanje i diskriminacija manjina u BiH

State Department se osvrnuo i na zločine počinjene iz mržnje, kazavši da je nastavljeno uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina u cijeloj zemlji, iako ne tako često kao prethodnih godina.

“Nasilje i činovi zastrašivanja etničkih manjina povremeno su bili fokusirani na simbole i građevine dominantne religije te manjine”, stoji u izvještaju. Međureligijsko vijeće BiH je, kako se navodi, izvijestilo o 17 napada na vjerske objekte tokom 2020. godine.

Prema izvještaju, pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju u zapošljavanju i obrazovanju u državnom i privatnom sektoru.

“Vlasti su često diskriminisale Rome, posebno Romkinje, koje su i dalje bile najranjivije i najviše su izložene diskriminaciji od bilo koje druge grupe u zemlji”, smatra State Department.

Bosanskohercegovačke vlasti, kako stoji u izvještaju, nisu u potpunosti sprovodile ni državni Zakon o zabrani diskriminacije na osnovu spolne orijentacije.

“Govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBTQI+ pojedincima su bili rasprostranjeni (…) Procesuiranje napada i drugih zločina počinjenih nad LGBTQI+ pojedincima ostaje odgođeno i neadekvatno”, navodi State Department.

Također se pojašnjava kako je Sarajevski otvoreni centar (SOC) tokom 2020. godine dokumentovao i dva slučaja govora mržnje i pozivanja na nasilje i mržnju, kao i 14 slučajeva zločina i incidenata motivisanih seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom.

Tokom godine porast antisemitskih incidenata zabilježila je, kako se navodi, i Jevrejska zajednica u BiH.

“Prema praćenju antisemitskog online govora iz 2018.–2021. godine od strane organizacije ‘La Benevolencija’, zvanična web stranica sarajevskog Fudbalskog kluba ‘Željezničar’ je sadržavala brojne antisemitske postove kada je ‘Željezničar’ igrao protiv izraelskih fudbalskih klubova, uključujući antisemitske uvrede i razne teorije zavjere”, stoji u izvještaju.

Kontinuirani problem nedovoljnog procesuiranja ratnih zločina

Ovaj izvještaj je, između ostalog, ukazao i na problem neefektivnog procesuiranja ratnih zločina, kazavši da su tokom godine vlasti ostvarile ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema.

Prema njemu, nekažnjivost za neke zločine počinjene tokom 1992.–1995. godine je i dalje predstavljalo problem, posebno za one koji su odgovorni za hiljade ubijenih u genocidu u Srebrenici i za otprilike 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba. Vlasti također nisu uspjele procesuirati većinu od više od 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodili tokom rata.

“Nedostatak resursa, uključujući nedovoljna finansijska sredstva i osoblje, političke prepreke, loša regionalna saradnja i izazovi u vođenju starih predmeta zbog nedostatka dokaza i nedostupnosti svjedoka i osumnjičenih doveli su do zatvaranja predmeta i poteškoća u rješavanju značajnog zaostatka”, ističe se u izvještaju.

Visoka korupcija se još uvijek ne procesuira u BiH

State Department je naveo kako je tokom godine bilo brojnih prijava korupcije, kao i da sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou, dok su u većini okončanih predmeta izrečene uslovne osude.

Zvaničnici su često bili uključeni, kako se navodi, u koruptivne radnje bez da su bili kažnjeni, a korupcija je i dalje preovladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama.

“Korupcija je posebno bila rasprostranjena u sektoru zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi”, navodi se u izvještaju.

Dok je javnost korupciju smatrala endemskom u javnoj sferi, stoji u izvještaju, bilo je malo javnog zahtijevanja za procesuiranjem korumpiranih službenika. Postojale su indicije da je pravosuđe bilo pod političkim uticajem i da imenovanja u pravosuđu nisu bila zasnovana na zaslugama.

“Odgovornost sudija i tužilaca je bila niska, a imenovanja često nisu bila zasnovana na zaslugama. Također se smatralo da su krivična gonjenja generalno neefikasna i predmet političke manipulacije, što je često rezultiralo uslovnim kaznama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni”, naglašava State Department.

Također se poziva na izvještaj Transparency Internationala, prema kojem se broj istraga o korupciji smanjio – posebno u entitetima, Federaciji i RS-u – u posljednjih pet godina.

“U izvještaju se ističe da je posebno zabrinjavajuće to što više od polovine krivičnih prijava za korupciju završi odlukama o neprovođenju istrage. Transparency je naveo da to ukazuje na neadekvatnu saradnju između tužilaštava i agencija za provođenje zakona”, ističe State Department.

See all News Updates of the Day

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Predsjednik Joe Biden je pozvao sve Amerikance da odbace otrovnu ideologiju koja promovoria superiornost bijelaca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG