Izdvojeno
Šta trebate znati o novom izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima u BiH
U posljednjem izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini navodi se kako je u izvještavanju značajne količine medija nerijetko dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristrasnost, što je često podsticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju.
State Department objavio je izvještaj o praksama iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu na osnovu relevantnih izvještaja o ljudskim pravima. Oni su se odnosili, između ostalog, na ozbiljne probleme sa nezavisnošću pravosuđa, ograničenja slobode izražavanja i medija, korupciju u vladi, zločine motivisane antisemitizmom, kao i one koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene ka pripadnicima etničkih manjinskih grupa i LGBTQI zajednice.
Evo šta trebate znati o ovogodišnjem izvještaju State Departmenta.
BiH još uvijek bez optužnica i presuda za negiranje genocida i drugih zločina
Izvještaj je podsjetio da bosanskohercegovački zakoni zabranjuju izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući “govor mržnje”, ali da vlasti provode ta ograničenja samo povremeno.
Iako je u julu prošle godine bivši visoki predstavnik u BiH izmijenio Krivični zakon kako bi se sankcionisalo poricanje genocida, veličanje ratnih zločina i izazivanje rasne, vjerske ili etničke mržnje i nasilja, State Department naglašava da do novembra nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za ova djela.
Tokom godine član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i visoki funkcioneri njegove političke stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te drugi zvaničnici i lideri Republike Srpske nastavili su negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995., uprkos nalazima više domaćih i međunarodnih sudova, ističe se u izvještaju.
State Department se u više navrata osvrnuo na Dodikovo istupanje u javnosti, zabilježivši, između ostalog, da je više puta vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja s kojima se ne slaže.
Zabilježeno ozbiljno zastrašivanje novinara
Govoreći o medijima u BiH, State Department ističe kako je u izvještavanju značajne količine medija često dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristrasnost, što je često podsticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju.
Iako zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući i štampu, State Department smatra kako je vladino poštivanje ovog prava ostalo slabo tokom godine.
“Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću novinarima i medijima, nastavljeno je tokom godine. Udruženje ‘BH novinari’ napominje da pasivni stav institucija, prije svega pravosuđa i tužilaštva, ostavlja prostor za prijetnje i pritiske da se nastave i pojačaju”, stoji u izvještaju.
Uznemiravanje i diskriminacija manjina u BiH
State Department se osvrnuo i na zločine počinjene iz mržnje, kazavši da je nastavljeno uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina u cijeloj zemlji, iako ne tako često kao prethodnih godina.
“Nasilje i činovi zastrašivanja etničkih manjina povremeno su bili fokusirani na simbole i građevine dominantne religije te manjine”, stoji u izvještaju. Međureligijsko vijeće BiH je, kako se navodi, izvijestilo o 17 napada na vjerske objekte tokom 2020. godine.
Prema izvještaju, pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju u zapošljavanju i obrazovanju u državnom i privatnom sektoru.
“Vlasti su često diskriminisale Rome, posebno Romkinje, koje su i dalje bile najranjivije i najviše su izložene diskriminaciji od bilo koje druge grupe u zemlji”, smatra State Department.
Bosanskohercegovačke vlasti, kako stoji u izvještaju, nisu u potpunosti sprovodile ni državni Zakon o zabrani diskriminacije na osnovu spolne orijentacije.
“Govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBTQI+ pojedincima su bili rasprostranjeni (…) Procesuiranje napada i drugih zločina počinjenih nad LGBTQI+ pojedincima ostaje odgođeno i neadekvatno”, navodi State Department.
Također se pojašnjava kako je Sarajevski otvoreni centar (SOC) tokom 2020. godine dokumentovao i dva slučaja govora mržnje i pozivanja na nasilje i mržnju, kao i 14 slučajeva zločina i incidenata motivisanih seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom.
Tokom godine porast antisemitskih incidenata zabilježila je, kako se navodi, i Jevrejska zajednica u BiH.
“Prema praćenju antisemitskog online govora iz 2018.–2021. godine od strane organizacije ‘La Benevolencija’, zvanična web stranica sarajevskog Fudbalskog kluba ‘Željezničar’ je sadržavala brojne antisemitske postove kada je ‘Željezničar’ igrao protiv izraelskih fudbalskih klubova, uključujući antisemitske uvrede i razne teorije zavjere”, stoji u izvještaju.
Kontinuirani problem nedovoljnog procesuiranja ratnih zločina
Ovaj izvještaj je, između ostalog, ukazao i na problem neefektivnog procesuiranja ratnih zločina, kazavši da su tokom godine vlasti ostvarile ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema.
Prema njemu, nekažnjivost za neke zločine počinjene tokom 1992.–1995. godine je i dalje predstavljalo problem, posebno za one koji su odgovorni za hiljade ubijenih u genocidu u Srebrenici i za otprilike 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba. Vlasti također nisu uspjele procesuirati većinu od više od 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodili tokom rata.
“Nedostatak resursa, uključujući nedovoljna finansijska sredstva i osoblje, političke prepreke, loša regionalna saradnja i izazovi u vođenju starih predmeta zbog nedostatka dokaza i nedostupnosti svjedoka i osumnjičenih doveli su do zatvaranja predmeta i poteškoća u rješavanju značajnog zaostatka”, ističe se u izvještaju.
Visoka korupcija se još uvijek ne procesuira u BiH
State Department je naveo kako je tokom godine bilo brojnih prijava korupcije, kao i da sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou, dok su u većini okončanih predmeta izrečene uslovne osude.
Zvaničnici su često bili uključeni, kako se navodi, u koruptivne radnje bez da su bili kažnjeni, a korupcija je i dalje preovladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama.
“Korupcija je posebno bila rasprostranjena u sektoru zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi”, navodi se u izvještaju.
Dok je javnost korupciju smatrala endemskom u javnoj sferi, stoji u izvještaju, bilo je malo javnog zahtijevanja za procesuiranjem korumpiranih službenika. Postojale su indicije da je pravosuđe bilo pod političkim uticajem i da imenovanja u pravosuđu nisu bila zasnovana na zaslugama.
“Odgovornost sudija i tužilaca je bila niska, a imenovanja često nisu bila zasnovana na zaslugama. Također se smatralo da su krivična gonjenja generalno neefikasna i predmet političke manipulacije, što je često rezultiralo uslovnim kaznama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni”, naglašava State Department.
Također se poziva na izvještaj Transparency Internationala, prema kojem se broj istraga o korupciji smanjio – posebno u entitetima, Federaciji i RS-u – u posljednjih pet godina.
“U izvještaju se ističe da je posebno zabrinjavajuće to što više od polovine krivičnih prijava za korupciju završi odlukama o neprovođenju istrage. Transparency je naveo da to ukazuje na neadekvatnu saradnju između tužilaštava i agencija za provođenje zakona”, ističe State Department.
See all News Updates of the Day
Blinken: SAD osuđuju nasilne napade na kosovsku policiju, Srbija i Kosovo da ne dižu tenzije
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
"Počinioci ovog zločina moraju odgovarati u transparentnom istražnom procesu. Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se suzdrže od bilo kakve akcije ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije i da odmah rade u koordinaciji sa međunarodnim partnerima na deeskalaciji situacije, obezbeđivanju bezbjednosti i vladavine prava i povratku dijalogu pod okriljem EU", kaže se u Blinkenovoj izjavi koju je objavio State Department.
Američki državni sekretar dalje navodi da kosovska policija ima "punu odgovornost za sprovođenje vladavine prava u Republici Kosovo. Sjedinjene Države priznaju i poštuju ulogu kosovske policije kao one koja prva reaguje u vanrednim i kriznim situacijama".
"Sjedinjene Države cijene blisku koordinaciju kosovske policije sa misijom EU za vladavinu prava na Kosovu ( EULEX) i sa snagama NATO na Kosovu, posebno u obezbjeđivanju bezbjednosti civila na licu mjesta", naveo je Blinken poručujući da će SAD nastaviti da prate situaciju i koordiniraju se sa svima koji su uključeni.
Šef Pentagona u posjeti Africi s fokusom na pitanja odbrane
Američki ministar odbrane Lloyd Austin sastao se u nedjelju u Džibutiju s čelnicima Džibutija i predsjednikom Somalije. To je njegovo prvo putovanje u Afriku kao ministra odbrane usred nasilja u regionu. Kasnije tokom sedmice, otputovaće u Keniju i Angolu.
Džibuti je dom glavne baze američke vojske na kontinentu, a Austin je rekao da je Camp Lemonnier "ključan" za "suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu i podršku sigurnosti u cijelom regionu".
Dodao je da su SAD ponosne na partnerstvo sa snagama Džibutija i snagama Afričke unije u podršci susjednoj Somaliji, gdje su militanti Al-Shababa sve otporniji usred tekućih vojnih operacija protiv te grupe.
Al-Shabab je glavni ogranak Al-Qaide na kontinentu.
Somalija se suočila sa nedavnim neuspjesima u borbi protiv al-Shababa nakon smrtonosnog napada na grad Cowsweyne 26. augusta. Incident je ostavio na desetine mrtvih vladinih vojnika i rezultirao užurbanim povlačenjem s linija fronta i gradova koji su prethodno bili zarobljeni od militantne grupe.
Neuspjeh je bio jedan od razloga zbog kojih je Somalija zatražila "tehničku pauzu" povlačenja snaga Afričke unije iz Somalije. Povlačenjem, koje je počelo prošle sedmice, planirano je da 3.000 vojnika Afričke unije prebace svoje isturene operativne baze somalijskim vojnicima do kraja ovog mjeseca.
Zvaničnik američke odbrane opisao je al-Shabab kao "težak izazov" i "koji neće prestati preko noći".
Američka vojska godinama je "savjetovala i pomagala" somalijske snage u borbi protiv al-Shababa, uključujući obuku specijalnih snaga i izvođenje zračnih napada na grupu.
U nedjelju je visoki zvaničnik američke odbrane rekao da AFRICOM nije izveo zračni napad 22. septembra 2023. Grupa al-Shabab je putem telegramske poruke tvrdila da je u napadu AFRICOM-a ubijeno osam članova iste porodice, uključujući šestoro djece. Somalijska vlada je izvijestila da su viši komandant al-Shababa identificiran kao Isaaq Abdullahi, koji je bio odgovoran za operacije grupe u regiji Bakool, i sedam "tjelohranitelja" ubijeni u ciljanom zračnom napadu.
U međuvremenu, zvaničnik američke odbrane potvrdio je da su američki izvođač radova i član partnerskih snaga povrijeđeni nakon što su militanti Al-Shababa u petak pucali na bazu u kojoj su bile snage kenijske odbrane. Al-Shabab tvrdi da su u napadu povrijeđena četiri američka vojnika i devet kenijskih vojnika. Zvaničnik američke odbrane rekao je da je tvrdnja al-Shababa "prenapuhana".
Hiljade kenijskih vojnika nalaze se u Somaliji i služe kao dio Tranzicione misije Afričke unije, ATMIS. Kenija se također suočavala s ponovljenim napadima al-Shababa, uključujući napad visokog profila na Westgate Mall u Nairobiju prije 10 godina u kojem je ubijeno 67 ljudi.
Austin će kasnije tokom sedmice otputovati u Keniju i Angolu. Prema riječima visokog američkog zvaničnika odbrane, ovo će biti prvi put da je američki ministar odbrane ikada otputovao u Angolu i prvi put od 1976. da je američki šef odbrane posjetio Keniju.
Na sjeveru Kosova ubijeni policajac i trojica napadača, naoružana grupa napustila manastir Banjska
Grupa od oko 30 "teško naoružanih" ljudi napalo je kosovsku policiju na sjeveru Kosova rano u nedelju, ubivši jednog pripadnika i ranivši dvojicu, a potom su upali u obližnji srpski pravoslavni manastir.
U akciji policije ubijena su trojica napadača, koji su bili maskirani i uniformisani, a šest osoba je uhapšena, potvrdile su vlasti u Prištini.
Poslije napada na policiju, grupa naoružanih i maskiranih napadača je upala u obližnji pravoslavni manastir Banjska.
U nedjelju uveče, eparhija raško-prizrenska saopštila je da su naoružana lica, koja su provalila kapiju, napustila manastir, a da će vjernici koji su se zatekli u Banjskoj u ponedjeljak, uz legitimisanje biti otpraćeni do granice.
Kurti: "Kriminalci koje sponzoriše Srbija"
Kosovski premijer Aljbin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Dželal Svećlja okrivili su za napad na policiju u selu i za upad u manastir "kriminalce koje sponzoriše Srbija".
Kurti je na konferenciji za novinare je naveo i da je naoružana grupa ljudi trenutno pod opsadom policije u okolini manastira Banjska.
Eparhija raško-prizrenska u saopštenju u kojem je osudila napad na policiju, potvrdila je da je grupa naoružanih, maskiranih ljudi, upala blindiranim vozilom u sam manastir, pri čemu su provalili manastirsku kapiju.
"Profesionalni napadači u značajnom broju, maskirani i uniformisani u različitim uniformama, naoružani teškim naoružanjem, granatama, vojnim oruđem (zoljama), oklopnim vozilima, koriste različite prostore i privatne objekte, uključujući u i okolinu manastira u Banjskoj", navodi u saopštenju Kosovske policije.
Kurti je napad nazvao terorističkim, ističući da organizirani kriminal uz "političku, financijsku i logističku podršku službenog Beograda napada našu zemlju".
Vučić krivca vidi u Kurtiju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu, ali da je za ono što se dogodilo na Kosovu jedini krivac premijer Aljbin Kurti.
Vučić je u vanrednom obraćanju rekao da je noćas oko 2.46 grupa Srba s Kosova postavila dva kamiona kao barikade u Banjskoj. On je naveo da je zatim došla kosovska policija i pokušala da ukloni te barikade.
"Dolazi do sukoba i u tom sukobu je ubijen kosovski policajac i ranjeno je još jedno lice", naveo je Vučić.
Vučić je naveo da su se Srbi sa Kosova "pobunili ne želeći da više trpe Kurtijev teror".
On je rekao da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu.
Vučić je za to što se dogodilo na Kosovu kao jedinog krivca označio Kurtija.
"Njegova je životna želja da nas uvuče u rat sa NATO", rekao je Vučić.
On je pozvao Srbe na mir i uzdržanost.
Napad na policiju
Policija Kosova saopćila je da su jedinice za brzu reakciju u nedjelju u 2:34 sati primijetile da se na mostu, na ulazu u selo Banjska, nalaze dva kamiona bez registarskih oznaka i blokiraju prolaz.
"Dežurne jedinice policijske stanice Zvečan stigle su u blizinu mjesta gdje je prijavljena blokada, gdje su naišle na otpor. S više različitih pozicija pucano je iz vatrenog oružja, uključujući ručne granate i ručne bombe", saopćila je policija.
Iz policije navode da su reagirali u samoodbrani i uspjeli da odbiju početni napad kako bi stvorili uvjete za pružanje pomoći i povlačenje ustrijeljenih policajaca.
"Na terenu su aktivirane sve relevantne policijske jedinice koje su s vremena na vreme napadnute sa različitih položaja, od organizovanih i naoružanih grupa", kaže se u saopćenju.
Predsjednica Kosova: Destabilizirajuća moć krminalnih bande koju je organizovala Srbija
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da su ubistvo na sjeveru "planirale, orkestrirale i izvršile srpske kriminalne skupine".
"Ovi napadi još jednom dokazuju destabilizirajuću moć kriminalnih bandi, organiziranih od Srbije, koje već duže vrijeme, što je dokazano i napadima na pripadnike KFOR-a, novinare i građane, imaju za cilj destabilizirati Kosovo i regiju", navela je Osmani na društvenim mrežama.
Tenzije na sjeveru Kosova traju od maja, kada u općinama, naseljenim većinom srpskim stanovništvom, nisu prihvatili nove albanske načelnike izabrane na izborima koje su bojkotirali.
Situacija je povremeno eskalirala u nasilje. Međunarodna zajednica zatražila je od Kosova da koordinira idući korake i radi na smirivanju tenzija.
Demokratski senator Menendez i njegova supruga optuženi za primanje mita
Američki senator Robert Menendez, demokrata iz New Jerseyja, i njegova supruga optuženi su za krivična djela primanja mita u vezi sa njihovom vezom sa trojicom biznismena iz te države, saopštili su u petak savezni tužioci.
Kancelarija američkog tužioca na Manhattanu optužila je Menendeza i suprugu da su primili hiljade dolara mita u zamjenu za korištenje njegove moći i uticaja kao senatora kako bi zaštitili i pomogli biznismenima da se obogate, kao i da omoguće korist Vladi Egipta.
Tužioci su saopštili da je mito obuhvatao gotovinu, zlato, uplate za hipoteku za kuću, nadoknadu za posao sa minimalnim zahtjevima, luksuzno vozilo i druge stvari od finansijske vrednosti.
Senator i njegova supruga Nadin Menendez suočavaju se sa po tri krivične tačke optužnice. Kancelarija senatora nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Menendez, predsjedavajući uticajnog odbora američkog Senata za spoljne odnose, ranije je optužen u New Jerseyja za prihvatanje privatnih letova, priloga za kampanju i drugih vrsta mita od bogatog pokrovitelja u zamjenu za zvanične usluge, ali suđenje se završilo 2017. godine bez odluke porote.
Menendez je u Senatu od 2006. godine.
Menendez i njegova supruga suočeni su sljedećim tačkama optužnice: zavjera zbog podmićivanja, zavjera zbog izvršenja prevare i zavjera da se počini iznuda pod okriljem službenog prava.
Tužioci traže da se Menendezu oduzme imovina, među kojom su njegova kuća u New Jerseyju, automobil Mercedes-Benz iz 2019. i oko 566.000 dolara u gotovini, zlatnim polugama i sredstvima sa bankovnog računa.
Široj javnosti na Balkanu Menendez je postao poznat u augustu, kada je zajedno sa Michaelom Rothom, predsjedavajućim njemačkog Bundestaga i još 56 poslanika Evropskog parlamenta poslao pismo Antonyju Blinkenu, američkom državnom sekretaru i britanskom ministru spoljnih poslova Jamesu Cleverlyju i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu tražeći od zvaničnog Zapada da promijeni aktuelnu politiku prema Srbiji u vezi sa pitanjem Kosova.
SAD objavile finansijki program za podršku novim demokratijama
Sjedinjene Države su ove sedmice objavile program vrijedan 255 miliona dolara za koji kažu da će podržati demokratije u nastajanju.
Kao dio napora, američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj daje zajam do 100 miliona dolara Siddhartha banci kako bi olakšala kredite malim i srednjim preduzećima u Nepalu.
Američki državni sekretar Antony Blinken i administratorica američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power objavili su finansiranje na marginama Generalne skupštine UN-a.
USAID daje 23 miliona dolara za projekte u Malaviju, Zambiji, Nepalu i Ekvadoru, koji će biti usmjereni na stabilizaciju demokratije, promoviranje većeg broja radnih mjesta i pokretanje investicija.
Još jedan projekat u Tanzaniji ima za cilj razvoj digitalnog portala za smanjenje korupcije u javnim nabavkama.
Inicijativa također uključuje 110 miliona dolara od kompanija i dobrotvornih organizacija za projekte kao što su razvoj sistema za skladištenje baterija u Malaviju, projekti elektrifikacije u Zambiji, jačanje sigurnosti hrane u Malaviju i unapređenje cyber sigurnosti u Moldaviji.
"Svaka transparentnija vladina institucija pomaže ljudima da imaju povjerenje da njihova vlada radi za njih i da zapravo može zadovoljiti njihove potrebe", rekao je Blinken. "A sve se to spaja u izgradnju podrške i izgradnju moći demokratija koje zapravo daju konkretne rezultate."
