Linkovi

Izdvojeno

EUFOR saopštio da je pojačanje raspoređeno širom BiH

Ilustracija 

Širom Bosne i Hercegovine (BiH) raspoređeno je 500 vojnika koji su pristigli u okviru pojačanja Evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea). Potvrdila je to Misija EUFOR Althea u BiH na svom zvaničnom Twitter profilu u ponedjeljak.

"EUFOR može potvrditi da je svih 500 rezervi sada raspoređeno širom BiH. Raspoređivanje rezervi i njihove opreme, uključujući laka oklopna vozila, je mjera predostrožnosti i proporcionalna mjera koja pokazuje odlučnost EUFOR-a da podrži naše partnere iz BiH u održavanju SASE (Safe and Secure Environment)", navodi se u objavi.

Iz EUFOR-a je 24. februara najavljeno kako dodatne snage stižu, jer bi "pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH".

EUFOR je 4. marta saopštio da je pojačanje stiglo. Dodatni vojnici dolaze iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke dok traje invazija Rusije na Ukrajinu.

Dodatnih 500 vojnika EUFOR-a će biti raspoređeni u dijelove BiH u kojima su u proteklom periodu zabilježeni ekscesi, posebno u povratničkim naseljima, prema najavama šefa delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johana Sattlera.

Pripadnici EUFOR-a u ponedjeljak su prošetali i ulicama Sarajeva, glavnog grada BiH.

Od ponedjeljka, 7. marta, pa u narednih nekoliko sedmica biće izvedeno nekoliko trenažnih letova mlaznih aviona u okviru operativne obuke Francuske, saopšteno je iz EUFOR-a.

"Komandant operacije ‘Althea’ prihvatio je dobrovoljnu ponudu države Francuske da se iznad Bosne i Hercegovine u narednim sedmicama izvede nekoliko trenažnih letova mlaznih aviona", istakli su iz Evropske vojne misije u BiH.

Slanje dodatnih snaga je pozdravio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

See all News Updates of the Day

Blinken odložio posjetu Kini zbog špijunskog balona u vazdušnom prostoru SAD

Američki državni sekretar Antony Blinken odložio je posjetu Kini, saopštio je State Department. Za sada nije poznato koji bi mogao biti termin odložene posjete.

Odluka je donijeta pošto je, kako američke vlasti tvrde, u vazdušnom prostoru te zemlje uočen kineski špijunski balon.

Blinken je u narednim danima trebalo da otputuje u Peking gdje su bili planirani susreti sa kineskim predsjednikom Ši Đinpingom i drugim zvaničnicima te zemlje.

Kina tvrdi da je balon meteorološki

Peking je demantovao navode Washingtona da je balon snimljen iznad savezne države Montane, na zapadu SAD, bio špijunski.

Kineske vlasti su saopštile da se radi o civilnom, meteorološkom balonu koji se koristi u naučne svrhe kao i da, kako je navedeno, žali što je letjelica ušla u američki vazdušni prostor".

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova je navelo i da nastavlja komunikaciju sa SAD kako bi se riješila ova situacija.

Pentagon je ranije saopštio da kineski špijunski balon već nekoliko dana leti iznad Amerike.

Borbeni avioni su mobilisani, ali su vojni lideri savjetovali predsednika Joe Bidena da ne obara balon, iz straha da bi krhotine mogle predstavljati pretnju po bezbednost.

Neimenovani zvaničnik je rekao da će trenutna putanja leta prenijeti balon preko brojnih osjetljivih lokacija, ali nije naveo detalje.

SAD: Najopsežniji izvještaj o kriminalu i oružju u proteklih 20 godina

Ilustracija: Puške izložene u trgovini oružja u gradu Oceanside u Kaliforniji, 12. aprila 2021. godine (Reuters/Bing Guan)

Najopsežniji izvještaj o oružju i kriminalu na nivou SAD u protekle dvije decenije pokazuje da je sve kraći period između vremena u kojem je oružje kupljeno i vremena u kojem je pronađeno na mjestu zločina. To je pokazatelj da se legalno kupljeno oružje sve brže koristi u zločinima širom zemlje.

Izvještaj takođe dokumentuje porast u korištenju konvertora koji čine da poluautomatsko oružje funkcioniše kao automatsko oružje, poput mitraljeza. Sve je više i zapljena takozvanog fantomskog oružja privatne proizvodnje, kojem je teško ući u trag.

Izvještaj Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive, koji obuhvata period od 2017. do 2021. godine, objavljen je u trenutku kada se nacija suočava sa porastom nasilnog kriminala, prevashodno kriminala uz upotrebu vatrenog oružja.

Veliki dio prikupljenih podataka do sada nije bio široko dostupan, a njegovo objavljivanje ima za cilj pomoć policiji i kreatorima politika da smanje nasilje oružjem, izjavio je Stiv Detelbah, direktor Biroa.

Informacije su moć”, rekao je Detelbah. „Izvještaj pruža više informacija o američkom oružju u kriminalu, nego je ikada ranije bilo prikupljeno u jednoj publikaciji.“

Prema podacima iz izvještaja, 54% oružja koje je policija pronašla na mjestima zločina 2021. godine, kupljeno je u roku od tri godine unazad, što je dvocifren porast u odnosu na 2019. godinu. To može ukazivati na ilegalnu trgovinu oružjem ili da neko ko može legalno kupiti oružje to učini samo kako bi ga prodao drugoj osobi koja ne može legalno posjedovati oružje. Do porasta je uglavnom došlo zbog oružja kupljenog u periodu od godinu dana prije pisanja izvještaja.

To je takođe vrijeme u kojem je ukupan broj novog kupljenog oružja u SAD značajno porastao - prodaja oružja rušila je rekorde tokom pandemije koronavirusa.

Većina oružja korištenog u zločinima promijenila je vlasnika u odnosu na originalnog kupca, navodi se u izvještaju. Takođe je utvrđeno ono što je zamjenica glavnog državnog tužioca Liza Monako nazvala epidemijom ukradenog oružja: više od 1,07 miliona komada vatrenog oružja prijavljeno je kao ukradeno između 2017. i 2021. Gotovo svo to oružje – 96% - bilo je u privatnom vlasništvu.

Kriminalci u SAD sve češće pretvaraju pištolje u automatsko oružje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Izvještaj je takođe dokumentovao više od petostrukog povećanja broja uređaja koji pretvaraju legalno poluautomatsko oružje u ilegalno automatsko. Između 2012. i 2016. Biro za vatreno oružje je pronašao 814 takvih konvertera, ali je broj porastao na 5.414 tokom petogodišnjeg perioda koji je obuhvaćen izvještajem.

Primjerice, jedan takav konverter je upotrijebljen prilikom masovne pucnjave u Sakrementu prošlog aprila, kada je šest ljudi ubijeno, a 12 ranjeno, u sukobu koji policija opisuje kao obračun rivalskih bandi.

Kada je riječ o takozvanom fantomskom oružju, biro je u 2021. pronašao više od 19.000 komada oružja privatne proizvodnje, duplo više nego godinu ranije. Riječ je o privatno proizvedenom vatrenom oružju bez serijskih brojeva koje se sve češće pojavljuje na mjestima zločina.

Do ovog porasta je djelimično došlo i jer su iz biroa podsticali policiju da im pošalje oružje, kako bi mu se lakše moglo ući u trag, iako ono obično nije davalo toliko informacija kao uobičajeno vatreno oružje. Ipak, ovakvo oružje ima jedinstvenu balistiku i druge karakteristike koje mogu biti korisne istražiteljima.

Izvještaj je napisan nakon što je glavni državni tužilac Merik Garland naložio birou da napravi prvu sveobuhvatnu studiju kriminalne trgovine oružjem u više od 20 godina.

Penzionisani general SAD: Rusko nuklearno oružje više efikasno kao propaganda

Snimak koji je Ruska služba za štampu objavila 26. oktobra 2022, Interkontinentalni balistički projektil je ispaljen kao dio ruskih nuklearnih vježbi na sjeverozapadu Rusije. (Foto: AP)

Rusija, čije trupe intenzirivaju ofanzivu na istoku Ukrajine, sve više primjenjuje strategiju vazdušnih napada na ukrajinska manja mjesta i gradove, čiji cilj je da se iscrpi zemlja, ekonomski i moralno.

Kao dio hibridnog rata, Kremlj je zaoštrio retoriku protiv SAD i Ukrajine, koju pojačavaju ruski mediji u inostranstvu.

Jedan od najdjelotvornijih propagandnih narativa Kremlja je prijetnja nuklearnim oružjem ako Zapad nastavi da pomaže Ukrajini.

Prošle nedelje, nakon što su Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka i Poljska saopštile da će poslati borbene tenkove u Ukrajinu, Rusija je ponovo pribjegla nuklearnim prijetnjama, a bivši predsjednik Dmitrij Medvedev predvidio je Treći svjetski rat i sukob nuklearnih sila iz kojeg nijedna nacija neće izaći živa.

Penzionisani vojni general Ben Hodžis, bivši komandant snaga SAD-a u Evropi, ocjenjuje da je vjerovatnoća da Rusija upotrebi nuklearno oružje vrlo mala.

Snimak iz intervjua Glasa Amerike sa penzionisanim generalom Benom Hodžisom, Frankfurt, Nemačka, 24. januar 2023.
Snimak iz intervjua Glasa Amerike sa penzionisanim generalom Benom Hodžisom, Frankfurt, Nemačka, 24. januar 2023.

Glas Amerike: Kakvu ulogu imaju dezinformacije i propaganda u ruskom ratu protiv Ukrajine?

Hodžis: Rusi su uvijek koristili dezinformacije. I shvatili su da smo mi na Zapadu veoma ranjivi na dezinformacije i čak teorije zavjere, jer je toliko ljudi ovde izgubilo povjerenje u vladu i naše institucije. Mi, Zapad, nismo uspjeli da ispunimo sopstvene ciljeve. Mislim, sjedili smo i ništa nismo radili jer nismo mogli da vjerujemo da bi bilo koja prosječna osoba vjerovala glupostima koje dolaze od kremaljskih kriminalaca. To je apsurdno i očigledno lažno. Nismo reagovali i nismo ih smatrali odgovornim. Takođe zato što smo bili spremni da nastavimo da koristimo jeftin ruski gas.

Glas Amerike: Jedna od tema o kojima se najviše razgovaralo u vezi sa pomoći koju SAD i njeni saveznici pružaju Ukrajini je ruska prijetnja nuklearnom eskalacijom. Mnogi u SAD i Evropi rekli su da se plaše da je takav scenario moguć. Zašto mislite da Rusija može da koristi narativ o "mogućem nuklearnom ratu", toliko djelotvorno?

Hodžis: Godinama su prijetili da će upotrijebiti nuklearno oružje. I svakako, od kada je njihova takozvana specijalna vojna operacija počela prije 11 mjeseci, prijetili su nuklearnim oružjem svaki put kada bi mi nešto dali Ukrajini. Ali svaki put kada konačno donesemo odluku da idemo naprijed i obezbjedimo sljedeći nivo pomoći, Rusija ne radi ništa zato što oni ne mogu ništa da urade.

Glas Amerike: Da li bi zato trebalo da ignorišemo te prijetnje?

Hodžis: Rekao bih da ih uzmemo za ozbiljno jer imaju hiljade nuklearnih bojevih glava, i očigledno ih nije briga koliko nevinih ljudi je ubijeno. Ali vjerovatnoća da koriste nuklearno oružje, mislim, je zapravo vrlo mala. Mislim da su povjerovali predsjedniku Bidenu, kada je rekao da će biti katastrofalnih posljedica za Rusiju ako upotrijebi nuklearno oružje. Mislim da mu vjeruju, i takođe znaju da im upotreba nuklearnog oružja neće dati nikakvu prednost na bojnom polju. To neće promijeniti stvari na terenu, neće ih učiniti boljim za Rusiju. Ali ako upotrijebe nuklearno oružje, onda će biti gotovo za rusku Crnomorsku flotu i za ruske snage u Ukrajini. I mislim da ruski generalštab to zna. Njihovo oružje je korisno samo kada njime prijete, jer mogu da vide koliko nas je prestravljeno da bi oni to zaista mogli da urade.

Glas Amerike: Ranije ste pomenuli da Rusija baca sve više ljudi u mašinu za mljevenje mesa. Ima li znakova nove mobilizacije? Kako će dolazak novomobilisanih uticati na ovaj rat?

Hodžis: Mislim da je to zamjena za stvarnu strategiju za pobjedu u ratu. Oni shvataju da ne mogu da pobijede Ukrajinu, i zato pokušavaju da kupe vrijeme slanjem topovskog mesa , u nadi da će Zapad konačno izgubiti volju da i dalje podržava Ukrajinu. Lansirali su rakete na gradove i uništavali energetske mreže. To je takođe bio dio pokušaja da se produži sukob. To nije djelovalo. Ne čujete više mnogo o projektilima koji pogađaju energetske mreže.

I sada, ideja da oni mogu samo da nastave da šalju vojnike tamo čini se kao jedina strategija koju imaju. Sada pokušavaju nekako da zabrinu Ukrajince i Zapad da će Rusi pokrenuti veliku ofanzivu iz Bjelorusije. Sa čime? Ne vjerujem da imaju logistiku ili oružane snage ili čak artiljeriju koja bi mogla da podrži takvu ofanzivu.

Glas Amerike: Rusija gubi mnogo ljudstva, ali Ukrajina takođe gubi ljude. Šta Zapad može i mora da uradi da bi povećao sposobnost Ukrajine da završi taj rat?

Hodžis: U pravu ste da je Ukrajina pretrpjela mnogo žrtava, ali ni blizu gubitaka Rusije. Ukrajina na sreću još nema problema sa ljudstvom. Još uvek imaju 2 miliona ljudi koji mogu da služe u vojsci i spremni su na to. Mislim da ljudstvo neće biti problem. Ali da bi Ukrajina pobijedila, Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, mora da odluči da želi da oni pobijede. I iz nekog razloga, naše vođstvo nije bilo spremno da kaže da želimo da Ukrajina pobijedi. Čujem, "Ne želimo da Ukrajina izgubi" ili "Želimo da Ukrajina bude uspješna, ali niko ne kaže:“ Želimo da Ukrajina pobijedi i uradićemo sve što je moguće i potrebno da se to ostvari.

Glas Amerike: Kako i kada vidite da se ovaj rat završava?

Hodžis: Vjerujem da ako Zapad pruži Ukrajini ono što joj treba, a to je dalekometno precizno oružje, i nastavi da podržava ruske sankcije, onda mislim da mogu da oslobode Krim do kraja avgusta. A, onda mogu da se okrenu ostatku Donbasa. Ali Krim je odlučujući. To je najvažnije.

Glas Amerike: Zašto?

Hodžis: Zato što bez Krima, Ukrajina nikada neće biti sigurna i nikada neće moći da obnovi svoju ekonomiju. Čak i ako oslobode 100 odsto Donbasa, ako Rusija sjedi na Krimu, oni još uvijek mogu da ometaju saobraćaj koji ulazi i izlazi iz Odese i izvode vazdušne napade na ukrajinske gradove. Za par godina, opet će započeti rat. Zato je bitno da Ukrajina oslobodi Krim.

Washington do juna mora odlučiti o podizanju granice duga

Nakon upozorenja ministrice financija, predsjedavajući Kongresa će se sastati s predsjednikom Bidenom kako bi došli do dogovora koji će zaštititi američke financije.

Američko ministarstvo financija je ove nedjelje saopćilo da planira povećati granicu zaduživanja tijekom prva tri mjeseca 2023 godine, bez obzira što savezna vlada već dostiže postojeću granicu, koja ograničava zajmove na 32.4 biliona dolara.

Vlada Sjedinjenih Država naime planira uzajmiti 932 milijarde dolara u prvom kvartalu godine. To je 353 milijarde više nego iznosi projekcija od prošlog oktobra, a usljed nešto manjeg balansa gotovine, prihoda od poreza, kao i povećane potrošnje.

Veće zaduženje u prvom kvartalu se poklapa sa zahtjevima demokrata u Kongresu da se generalno poveća dozvoljeno zaduživanje na saveznom nivou. Predsjednik Biden želi da se granica zaduživanja pomakne bez ikakvih uvjeta, no republikanska većina u Kongresu je protiv toga i zahtijeva barem garanciju za smanjenje saveznih troškova ukoliko bude dogovora o većem zaduživanju.

Zvaničnici u američkom ministarstvu financija kažu da debata o maksimalnom zaduženju predstavlja rizik po američki financijski položaj uopće.

“Čak i prijetnja bez njenog ostvarenja, da Washington može biti u situaciji da ne ispuni sve financijske obaveze, može prouzročiti veliku štetu ekonomiji. To bi se moglo dogoditi jer bi kao posljedica, moglo opasti povjerenje i financijski status kućanstava i biznisa, moglo bi doći do neželjenih fluktuacija na tržištima novca , i rastom cijene kapitala, izmedjuostalioh mogućih problema. ”, kazao je Ben Harris, pomoćnik ministra financija za ekonomsku politiku.

Ministar financija Janet Yellen je u pismu kongresnim liderima prošli mjesec rekla da je njeno ministarstvo počelo posezati za, kako se izrazila, neuobičajenim mjerama, kako bi se izbjeglo nepodmirivanje svih obaveza. Gospodja Yellen je dodala da je od ključne važnosti da Kongres reagira čim prije, ili da povisi ili da posve suspendira granicu duga.

U pismu koje je upućeno i kongresmenima i senatorima, Yellen je dodala kako će akcije koje je ona poduzela kupiti nešto vremena, dok Kongres ne usvoji zakon o dugu. Ona je kazala također da nike vjerovatno da se zalihe gotovine iscrpe prije juna mjeseca.

Novi predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy se uskoro sastaje s predsjednikom upravo kako bi razgovarali o granici zaduživanja.

Predsjedavajući McCarthy je izjavio za emisiju mreže CBS “Face the Nation” da “...želim sjesti s predsjednikom Bidenom , kako bi smo razgovarali o tome kako postići sporazum o dugu, koji bi nas odveo do balansiranja gotovine i duga, a koji ne bi doveo ni u kakvu opasnost naše postojeće financijske obaveze..”

Republikanski Predstavnički dom glasao za izbacivanje demokratkinje Omar iz najvažnijeg odbora

Zastupnica Ilhan Omar (D-Minnesota) tokom konferencije za novinare u Washingtonu, 25. januara 2023.

Zastupnički dom izglasao je nakon burne debate izbacivanje demokrate Ilhan Omar iz Odbora za vanjske poslove Doma, navodeći njene antiizraelske komentare , u dramatičnoj eskalaciji nakon što su demokrate u prošlom sazivui protjerale krajnje desničarske poslanike GOP-a zbog zapaljivih primjedbi.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy uspio je učvrstiti podršku republikanaca protiv muslimanske žene rođene u Somaliji u novom Kongresu, iako su neki poslanici GOP-a izrazili rezerve. Uklanjanje poslanika iz odbora Predstavničkog doma bilo je u suštini bez presedana sve do demokratskog zbacivanja prije dvije godine tvrdo desnih republikanskih zastupnika Marjorie Taylor Greene iz Gruzije i Paula Gosara iz Arizone.

Glasanje 218-211, po stranačkoj liniji, uslijedilo je nakon burne debate u kojoj su demokrati optužili GOP da cilja na Omar na osnovu njene rase. Omar se branila na govornici Doma, pitajući da li je iko iznenađen da je na meti, "jer kada gurneš moć, moć se vraća nazad". Demokratske kolege su zagrlile svoju kolegicu tokom glasanja.

“Moj glas će postati glasniji i jači, a moje vodstvo će se slaviti širom svijeta”, rekla je Omar u završnom govoru.

Republikanci su se fokusirali na šest izjava koje je Omar dala da je „u svim okolnostima diskvalifikuju da bude u Komitetu za vanjske poslove“, rekao je predstavnik Michael Guest, R-Miss.

"Svi članovi, kako republikanci tako i demokrate, koji žele da rade u vanjskim poslovima, trebaju se pridržavati najviših standarda ponašanja zbog međunarodne osjetljivosti i zabrinutosti za nacionalnu sigurnost pod jurisdikcijom ovog komiteta", rekao je Guest.

U rezoluciji koju je predložio zastupnik Max Miller, R-Ohio, bivši dužnosnik Trumpove administracije, stoji: “Komentari Omar donijeli su sramotu u Zastupnički dom.”

Lider demokrata Hakeem Jeffries iz New Yorka rekao je da je Omar s vremena na vrijeme "pravila greške" i koristila antisemitske trikove koje su osudili demokrate u Predstavničkom domu prije četiri godine. Ali nije o tome bilo glasanje u četvrtak, rekao je on.

"Ne radi se o odgovornosti, već o političkoj osveti", rekao je Jeffries.

Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez, otišla je korak dalje, rekavši da je akcija GOP-a jedno od “odvratnih nasljeđa nakon 11. septembra”, što se odnosi na napad od 11. septembra 2001. – “ciljanje i rasizam protiv Amerikanaca muslimana širom Sjedinjenih Američkih Država. I ovo je produžetak tog naslijeđa.”

Dodala je: "Ovdje se radi o ciljanju tamnoputih žena."

Omar je jedna od prve dvije muslimanke izabrane u Kongres. Ona je također prva koja je nosila hidžab u Domu nakon što su promijenjena pravila kako bi se članovima omogućilo da nosi pokrivala za glavu iz vjerskih razloga.

Brzo je izazvala kontroverzu nakon što je ušla u Kongres 2019. godine sa par tvitova koji sugerišu da su zakonodavci koji podržavaju Izrael bili motivisani novcem.

U prvom je kritizirala Američko-izraelski komitet za javne poslove, ili AIPAC. "Sve je o Benjaminovim bebama", napisala je, pozivajući se na sleng o novčanicama od 100 dolara.

Upitana na Tviteru ko plaća članove Kongresa da podrže Izrael, Omar je odgovorila: "AIPAC!"

Komentari su izazvali javni prijekor tadašnje predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi i drugih demokrata koji su jasno stavili do znanja da je Omar pretjerala.

Ubrzo se izvinila.

"Moramo uvijek biti spremni da se povučemo i razmislimo o kritikama, baš kao što očekujem da me ljudi čuju kada me drugi napadaju zbog mog identiteta", napisao je Omar na Tviteru. “Zato se nedvosmisleno izvinjavam.”

Demokrate su se okupile u vatrenoj odbrani Omarove i iskustava koja ona donosi u Kongres.

Crni, latinoamerikanci i progresivni zastupnici posebno su govorili o njenom jedinstvenom glasu u Predstavničkom domu i kritizirali republikance zbog onoga što su nazvali rasističkim napadom.

“Rasistički gaslighting,” rekao je predstavnik Cori Bush, D-Mo. Rezolucija o osveti, rekla je predstavnica Primila Jayapal iz Washingtona, predsjedavajuća progresivnog poslaničkog kluba.

"To je tako bolno gledati", rekla je zastupnica Rashida Tlaib, D-Mich., koja se pridružila Kongresu s Omar 2019. godine, prve dvije muslimanke koje su izabrane u Dom.

“Za kongresmenku Omar, tako mi je žao što vas naša zemlja iznevjerava danas kroz ovu dvoranu”, rekla je Tlaib kroz suze. "Ti pripadaš tom komitetu."

Omarini prethodni komentari bili su među nekoliko primjedbi istaknutih u rezolucijama kojima se traži njezino smjenjivanje iz Komiteta za vanjske poslove.

Predsjedavajući komiteta, predstavnik Michael McCaul iz Teksasa, zalagao se za isključenje Omar iz panela tokom nedavnog sastanka iza zatvorenih vrata sa kolegama republikancima.

"Jednostavno je njen pogled na svijet Izraela tako dijametralno suprotan od mišljenja komiteta", rekao je McCaul novinarima opisujući svoj stav. “Ne smeta mi što postoje razlike u mišljenjima, ali ovo ide dalje od toga.”

McCarthy je već blokirao predstavnike Adama Schiffa i Erica Swalwella, obojicu kalifornijskih demokrata, da se ponovo pridruže Komitetu za obavještajne poslove Predstavničkog doma nakon što je GOP preuzela kontrolu nad komorom u januaru. Dok su imenovanja u obavještajno vijeće prerogativ govornika, akcija protiv Omar zahtijeva glasanje u Domu.

Nekoliko republikanaca koji su skeptični prema smjeni Omar željeli su "propisni postupak" za zakonodavce koji se suočavaju sa smjenom. McCarthy je rekao da im je rekao da će raditi s demokratama na stvaranju sistema dužnog procesa, ali je priznao da je to još uvijek rad u toku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG