Najnovije
Bijela kuća uvodi alat za provjeru klimatske pravde bez rasnog faktora
Bidenova administracija objavila je alat za provjeru kako bi olakšala identifikovanje ugroženih zajednica koje su dugo bile izložene štetnim uticajima na životnu sredinu, ali rasa kao faktor neće biti uključena u to gdje će resursi biti usmjereni.
Zvaničnici administracije rekli su novinarima u petak da će isključivanje rasnog faktora smanjiti vjerovatnoću da projekti budu izloženi pravnim izazovima i da će ih biti lakše braniti, iako su priznali da je rasa bila glavni faktor u pogledu toga ko je iskusio ekološku nepravdu.
Odluku su oštro osporili članovi zajednice za zaštitu životne sredine.
"To je veliko razočaranje i velik nedostatak u pokušaju identifikovanja onih zajednica koje su najteže pogođene zagađenjem", rekao je Robert Bullard, profesor urbanog planiranja i politike zaštite životne sredine na Univerzitetu Texas Southern u Houstonu i član Savjetodavnog vijeća za ekološku pravdu Bijele kuće.
Predsjednik Joe Biden stavio je borbu protiv klimatskih promjena kao prioritet svoje administracije, a u sveobuhvatnoj izvršnoj naredbi obećao je da će "ostvariti ekološku pravdu u zajednicama širom Amerike".
Cilj naredbe, koju je potpisao tokom prve sedmice na dužnosti, je da 40% ukupnih koristi od ulaganja u klimu i životnu sredinu ide zajednicama u nepovoljnom položaju. Alat je ključna komponenta za provođenje te inicijative nazvane Justice40.
Brenda Mallory, predsjednica Vijeća za kvalitetu okoliša Bijele kuće, rekla je da će alat pomoći u usmjeravanju federalnih ulaganja u klimu, čistu energiju i poboljšanja životne sredine u zajednicama "koje su predugo bile izostavljene i zaostavljene".
Catherine Coleman Flowers, članica savjetodavnog vijeća koja je učestvovala u radnoj grupi koja je Bidenu dala preporuke za alat, rekla je da se slaže s potezom da se rasa isključi kao pokazatelj.
Rekla je da je ovaj alat dobar početak i da se nada da će se vremenom poboljšati, te da je bolji od kreiranja alata koji uključuje rasu kao faktor, a zatim bude odbijen od strane Vrhovnog suda. Rekla je, "rasa je faktor, ali rasa nije jedini faktor."
"Biti marginalizovan na druge načine je faktor", rekla je.
Alat za provjeru koristi 21 faktor, uključujući onečišćenje zraka, zdravstvene ishode i ekonomski status, kako bi identifikovao zajednice koje su najosjetljivije na ekološku i ekonomsku nepravdu.
Međutim, izostavljanje rase kao faktora u suprotnosti je sa ozbiljnim naučnim istraživanjima koja pokazuju da je rasa najveća odrednica kada je riječ o tome ko doživljava štetne uticaje na životnu sredinu, naglasili su stručnjaci za ekološku pravdu.
"Ovo je bila politička odluka", rekao je Sacoby Wilson, vanredni profesor u Školi javnog zdravlja na Univerzitetu Maryland. "Ovo nije bila naučna odluka ili odluka temeljena na podacima."
Wilson je proučavao distribuciju zagađivača životne sredine i pomogao je u razvoju alata za mapiranje, poput onog koji je Vijeće za kvalitetu životne sredine objavilo u petak.
Ovo nije prvi takav alat koji postoji u Sjedinjenim Državama, pa čak ni u federalnoj vladi. Kalifornija, Maryland, Michigan i New Jersey godinama imaju ovakve alate. I Agencija za zaštitu životne sredine ima sličan alat, EJ Screen. Mnogi od tih alata za provjeru uključuju neke informacije o rasnom sastavu zajednica zajedno s podacima o životnoj sredini i zdravlju.
Javnost ima 60 dana za korištenje alata i davanje povratnih informacija. Vijeće za kvalitetu životne sredine u petak je, takođe, objavilo da Nacionalne akademije nauke, inženjerstva i medicine rade na pokretanju studije o postojećim alatima.
See all News Updates of the Day
Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji, HDZ bio protiv
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva bh. entiteta, usvojio je u četvrtak navečer, 12. decembra Zakon o Južnoj interkonekciji, gasovodu čijom izgradnjom bi se BiH riješila ovisnosti o ruskom gasu.
Da bi zakon postao važeći, potrebno je da ga usvoji i entitetski Dom naroda.
Protiv zakona su glasali poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH).
Južna interkonekcija je gasovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krku, a samim tim i evropskim gasovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje BiH.
Planirani gasovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara.
Trenutno, BiH sav gas dobija iz Rusije preko gasovoda Turski tok, koji u zemlju ulazi kod Zvornika na granici sa Srbijom.
Uoči sjednice, Ambasada SAD u BiH je poručila da zakonodavci imaju jasan izbor, između podrške građanima BiH i njihovom budućem napretku, ili glasanje za Rusiju i njene interese.
Ranije je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, američki ambasador u BiH Michael Murphy optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, najjače političke stranke sa hrvatskim predznakom u zemlji, da "ne želi" da ovaj zakon bude usvojen.
Šta se moglo čuti tokom rasprave?
O zakonu se raspravljalo po hitnoj proceduri, na prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA).
Mirsad Zaimović, poslanik SDA, u ime predlagača je podsjetio da je zakon usvojen još 2020. godine, ali da kasnije nije prošao u Domu naroda.
On je istakao da se mora što prije krenuti u izgradnju Južne interkonekcije zbog pronalaženja alternativnih izvora gasa.
"Svjedoci smo situacije iz avgusta kada smo odlukom vlasti u Republici Srpskoj, odnosno Dodikovih kadova, imali uskraćen gas nekoliko dana, Sarajevo i ostatak BiH, i osim što smo ovisni o jednom kanalu snabdijevanja plinom, osim što je to ruski plin, mi smo ovisni i o dobroj volji predsjednika susjednog entiteta", kazao je Zaimović.
On je dodao i da se od ljeta desila još jedna situacija koja "zabrinjava", kada se ruska Gazprom banka – preko koje sa plaća gas – našla na udaru američkih sankcija.
Kroz raspravu, zakon je, uglavnom, naišao na podršku poslanika, iako su poslanici iz stranaka sa hrvatskim predznakom iskazali skepsu po određenim pitanjima.
Admir Čavalić, šef Kluba Stranke za BiH je rekao da oni od početka mandata lobiraju za ovaj zakon, te zatražio da federalni Dom naroda zakaže sjednicu što ranije.
Naglasio je da oni podržavaju da ovaj posao radi "BH gas", te su protiv osnivanja drugog preduzeća za te potrebe.
Marijan Marjanović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH je upozorio da ovo preduzeće ima značajne dugove, te da je "činjenica je da su u BH Gasu sve Bošnjaci, od rukovodećih pozicija do danas i da su Bošnjaci rukovali njime oduvijek".
Na to je odgovorio poslanik SDA, Salko Zildžić, rekavši da po pitanju javnih preduzeća treba biti sporno ako su tamo nestručni ljudi, a ne da im se "broje krvna zrnca".
"U zakonu o Južnoj interkonekciji ne postoji ništa sem tehničkih rješenja kako da se ovaj projekat sprovede na brži i efikasniji način. Ovdje nema priče o tome da li je neko Bošnjak, Srbin, Hrvat, da li prolazi kroz ne znam kakvu teritoriju", istakao je Zildžić.
Slaven Raguž iz Hrvatske republikanske stranke je ocijenio da je problem što su niži nivoi vlasti, kantoni i lokalne zajednice, isključeni iz procesa odlučivanja, i zaobilaženje Zakona o eksproprijaciji zemljišta.
HDZ-u je poručio da je sporno što "ventil drži Sarajevo" a ne oni.
"Usvajanjem ovog zakona omogućavamo, teoretski, da mi dođe pred zgradu, proglasi javni interes moju ulicu, i krene kopati plinovod. Ja imam problem s tim, bilo da je u pitanju BH gas, ili plinovod Dragan Čović & Friends d.o.o", istakao je Raguž.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokratske partije, Damir Mašić, rekao je da se radi o "tehničkom zakonu", koliko god ga neko pokušao "gurati u politiku".
"BiH bez ikakve dileme, ali hitno treba alternativni dotok plina, ne jedan, nego više njih, i što se nas tiče kao SDP-a, mi ćemo podržati svaku inicijativu koja će za početak smanjiti ovisnost o bilo kome, a pogotovo o ruskom malignom uticaju u BiH", rekao je on.
Donald Trump - ličnost godine magazina Time
Novoizabrani predsjednik Donald Trump otvorio je udarcem u zvono u četvrtak dan na Njujorškoj berzi nakon što ga je magazin Time drugi put proglasio za ličnost godine.
Počast magazina za biznismena i kasnije političara pokazatelj je kako je Trump, izopšteni bivši predsjednik koji je odbacivao izborni poraz prije četiri godine, ponovo postao izabrani predsjednik - odlučno osvojivši mandat u Bijeloj kući.
Prije nego što je udarcem u zvono otvorio berzu u 9:30 ujutru, što mu je prvi put u životu, Trump je u govoru to označio ogromnom čašću.
„Mislim da se časopisu Time, koji mi to priznanje dodjeljujue drugi put, to ovoga puta više dopada”, rekao je on.
Sam Jacobs, glavni urednik Timea, je uz objavu da je Trump Ličnost godine magazina, da je osoba koja je imala najveći utjecaj na vijesti u 2024 - kakvo god ko imao mišljenje o njemu.
„Radi se o nekome ko je ostvario historijski povratak, preoblikovao američko predsjedništvo i preuredio američku politiku. Teško je pobiti činjenicu da je osoba koja se useljava u Ovalnu sobu najutjecajnija osoba u vijestima”, rekao je Jacobs.
Dodao je da u magazinu uvijek ima oštrih debata o toj počasti, iako je dodao da je u 2024. odluku bilo lakše donijeti nego 2023.
U intervjuu magazinu objavljenom u četvrtak, Trump je govorio o posljednjoj kampanji i pobjedi na izborima.
„Nazvao sam to '72 dana bijesa. Pogodili smo nerv države. Zemlja je bila ljuta”, rekao je Trump.
Trump je bio na Wall Streetu da obilježi ceremonijalni početak trgovanja. Naslovnica časopisa Time na kojoj je on bio je projektovana na zid na berzi, okružen američkim zastavama.
Trumpa je magazin Time proglasio ličnošću godine i 2016, kada je prvi put izabran za predsjednika.
U konkurenciji ovogodišnje nagrade bio je među finalistima poput američke potpredsjednice i njegove protivkanditakinje Kamale Harris, bogatog preduzetnika Elona Muska, izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i Kate Middleton.
Biden za dan smanjio rekordnih 1.500 kazni i pomilovao 39 ljudi
Odlazeći američki predsjednik Joe Biden odlučio je da smanji kazne za oko 1.500 ljudi koji su tokom pandemije koronavirusa oslobođeni iz zatvora i nalaze se u kućnom pritvoru, kao i da pomiluje 39 Amerikanaca koji su osuđeni za nenasilna krivična djela.
Riječ je o najvećem broju smanjenih kazni i pomilovanja za jedan dan u modernoj američkoj historiji.
Kazne su smanjene ljudima koji su najmanje godinu bili u kućnom pritvoru nakon što su pušteni iz zatvora. Tokom pandemije, virus se brzo širio u zatvorima i neki zatvorenici su pušteni u kućni pritvor, dijelom da bi se zaustavilo širenje zaraze. U jednom trenutku, svaki peti zatvorenik imao je Covid 19, prema podacima AP-a.
Biden je najavio da će narednih nedjelja preduzeti više koraka i da će nastaviti da razmatra zahtjeve za smanjenje kazni i za pomilovanje. Prethodno je bivši predsjednik Barack Obama držao rekord kada je riječ o broju smanjenih kazni i pomilovanja za jedan dan - 330. Odluku o tome je kao i Biden donio neposredno prije nego što je 2017. godine napustio položaj.
"Amerika je izgrađena na mogućnostima i drugim šansama. Kao predsjednik imam veliku privilegiju da pomilujem ljude koji su se pokajali i rehabilitovali, što im je omogućilo da učestvuju u svakodnevnom životu i doprinose svojim zajednicama, kao i da preduzmem korake da ukinem nejednake kazne za nenasilne prestupnike, naročito one osuđene za krivična djela vezana za narkotike", naveo je Biden u saopštenju.
Biden je prethodno pomilovao sina Huntera, koji je krivično gonjen za djela vezana za oružje i utaju poreza.
Odlazeći predsjednik bio je pod pritiskom aktivista da pomiluje veliki broj ljudi, uključujući i one kojima je izrečena smrtna kazna na federalnom nivou, prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme položaj.
Biden također razmatra da li da preventivno pomiluje zvaničnike koji su istraživali Trumpove napore da poništi rezultate izbora 2020. godine i koji se zbog toga suočavaju sa mogućom odmazdom kada nova administracija preuzme vlast.
Među pomilovanima u četvrtak su ljudi koji su osuđeni za nenasilna krivična djela kao što je posjedovanje narkotika i koji su uspjeli da promijene svoje živote, rekli su advokati Bijele kuće. Među njima je žena koja je tokom prirodnih katastrofa predvodila timove za vanredne situacije, zatim sveštenik koji je radio kao savjetnik za bolesti zavisnosti, doktorant molekularne bionauke, te odlikovani vojni veteran.
Biden je prethodno smanjio 122 kazne i pomilovao 21 osobu. Također je pomilovao one koji su osuđeni za upotrebu i posjedovanje marihuane na federalnoj zemlji i u prijestolnici Washingtonu, kao i bivšeg vojnika koji je osuđen za kršenje vojne zabrane seksualnog odnosa među homoseksualcima, koja je kasnije ukinuta.
Američki predsjednici imaju pravo na pomilovanja, što osobe oslobađa krivice i kazne, ili da smanje izrečene kazne, što međutim ne znači da je neko oslobođen odgovornosti za krivično djelo. U Americi je uobičajeno da predsjednicu donose odluke o pomilovanjima i skraćenju kazne na kraju mandata.
Prije nego što je pomilovao sina, Biden je više puta govorio da to neće uraditi. U saopštenju, u kojem je objašnjavao zašto je promijenio stav, naveo je da je sudstvo zatrovano politikom. Međutim, taj potez nije bio veoma popularan - podržalo ga je samo oko 20 odsto Amerikanaca, prema anketi AP-a i Centra za istraživanje javnog mnijenja NORC.
SAD vide Assadov pad kao šansu da unište sirijski hemijski arsenal "jednom zauvijek"
Sjedinjene Države vide pad Bashara al-Assada kao izvanrednu šansu da se Sirija "jednom zauvijek" oslobode hemijskog oružja koje je ubilo ili povrijedilo hiljade ljudi u njenom građanskom ratu, rekao je u četvrtak visoka američka zvaničnica.
Washington će snažno podržati napore globalnog nadzornog tijela za hemijsko oružje da eliminiše sirijski hemijski arsenal, rekla je Reutersu Nicole Shampaine, američka ambasadorica pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OPCW), uoči zatvorene sjednice OPCW o Siriji u Hagu.
Na sastanku se očekuje da će šef OPCW-a tražiti odobrenje od ključnih država članica za finansiranje i tehničku pomoć za implementaciju dugotrajnog procesa neširenja hemijskog oružja u Siriji.
Sirija se pridružila OPCW-u 2013. prema američko-ruskom sporazumu i pristala da eliminiše svoj hemijski arsenal. Ali nakon više od decenije inspekcija, Sirija još uvijek posjeduje zabranjenu municiju, a istražitelji su otkrili da su takvo oružje više puta koristile snage predsjednika Assada tokom 13-godišnjeg građanskog rata.
"Želimo da završimo posao i to je zaista prilika za novo rukovodstvo Sirije da sarađuje sa međunarodnom zajednicom, radi sa OPCW-om kako bi posao bio obavljen jednom zauvijek", rekla je Shampaine.
Sirija kojom je vladao Assad i njen vojni saveznik Rusija uvijek su poricali korištenje hemijskog oružja u razornom građanskom ratu.
Tri istrage - zajednički mehanizam UN-a i OPCW, tim za istragu i identifikaciju OPCW-a i istraga UN-a za ratne zločine - zaključile su da su sirijske vladine snage koristile nervni agens sarin i bačvaste bombe sa hlorom u dugotrajnom sukobu s opozicionim snagama.
S obzirom da je Sirija još uvijek u neredu s bezbrojnim naoružanim grupama širom razbijene zemlje, OPCW će nastojati da brzo djeluje kako bi spriječio da bilo kakvo hemijsko oružje padne u pogrešne ruke.
Neposredni prioriteti, rekli su diplomatski izvori, uključuju lociranje i osiguranje lokacija za hemijsko oružje, popisivanje preostalih hemikalija i municije i određivanje kako i gdje ih bezbjedno uništiti.
2024: Demokratija testirana u istočnoj Evropi usred optužbi za rusko uplitanje
Ove godine vodila se bitka za utjecaj u istočnoj Evropi između Zapada i Rusije dok su održavani izbori u nekoliko država koje su nekada bile pod sovjetskom vlašću.
Moskva je naširoko optužena za miješanje u evropsku demokratiju usred tenzija koje su porasle od ruske invazije na Ukrajinu 2022
Gruzija
U aprilu je desetine hiljada Gruzijaca organiziralo demonstracije u Tbilisiju protiv vladinog zakona o takozvanom "stranim agentima", koji zahtijeva da se sve organizacije koje primaju više od 20% svojih sredstava iz inostranstva registruju i podvrgnu detaljnoj istrazi.
Protivnici su taj zakon nazvali "ruskim zakonom", nakon što je slične zakone dugo koristila vlada predsjednika Vladimira Putina da ušutka političku opoziciju i slobodne medije.
Protesti su prerasli u bitku za budućnost Gruzije: da bude u skladu sa Zapadom ili Rusijom. To je borba koja se nastavlja i danas na ulicama Tbilisija.
Gruzijske opozicione stranke polagale su nade u svrgavanje vlade na općim izborima u oktobru. Međutim, pobijedila je vladajuća partija Gruzijski san sa više od 53% glasova.
Izborni posmatrači optužili su Gruzijski san da nadgleda široko rasprostranjeno namještanje glasanja.
Gruzijski san je insistirao na pobjedi na poštenim izborima. Vlada je prekinula pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Sjedinjene Države su zauzvrat suspendovale svoje strateško partnerstvo sa Gruzijom.
Mnogi Gruzijci strahuju da su njihove nade u budućnost vezane za Zapad izgubljene. Demonstranti su se vratili na ulice u novembru, tražeći još jedno glasanje.
"Samo želim da gledamo prema Evropi, a ne nazad u rupu iz koje smo upravo izašli", rekla je studentica Salome Bakhtadze.
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze nije se pokajao. "Apsolutno smo posvećeni potpunoj neutralizaciji radikalne opozicije", rekao je on na konferenciji za novinare 6. decembra.
Moldavija
Moldavija, još jedna bivša sovjetska republika, održala je u oktobru predsjedničke izbore.
Uprkos široko rasprostranjenim dokazima o miješanju Moskve, koje je ona negirala, proevropska aktuelna predsjednica Maia Sandu pobijedila je u novembru u drugom krugu glasanja nakon što su Moldavci sa malom razlikom glasali za željom za članstvom u EU u ustav nacije.
"Danas ste, dragi Moldavci, održali lekciju iz demokratije", rekla je ona poslije pobjede.
Rumunija
U susjednoj Rumuniji, kandidat krajnje desnice Calin Georgescu, koji se protivi pomoći Zapada Ukrajini, postigao je šokantnu pobjedu u prvom krugu na predsjedničkim izborima u novembru sa 23% glasova.
Rumunski najviši sud poništio je rezultat nakon što su službe sigurnosti otkrile navodnu kampanju dezinformacija za promoviranje Georgescua na društvenim mrežama, za koju se uveliko okrivljavala Rusija. Moskva je ponovo negirala da se mešala u glasanje.
"Kampanju ovog kandidata podržala je država koja je strana u interesima Rumunije", rekao je sadašnji predsjednik Rumunije Klaus Iohannis u televizijskom obraćanju 6. decembra. Zemlja tek treba da izabere novi datum za ponovne izbore.
Miješanje u izbore
Rusija vodi kampanju miješanja u evropsku demokratiju - ali slika je složena, tvrdi Costin Ciobanu, politički analitičar sa Univerziteta Aarhus u Danskoj.
"Postoje dokazi da je Rusija pokušala da iskoristi svoje alate da favorizuje Georgescua, ali još ne znamo da li je postojala direktna koordinacija između Georgescuove kampanje i Rusije", rekao je Ciobanu za Glas Amerike.
"Rusija iskorištava ranjivost unutar naših demokratija. Oni koriste način na koji društvene mreže funkcionišu u današnjim demokratijama. Ali ne bih rekao da se sve što se dešava u našim društvima, da su sve pritužbe i bijes koje vidimo rezultat toga što Rusija koristi svoje tehnike hibridnog ratovanja."
"Uvijek bih isticao lokalne slabosti, činjenicu da ponekad imate ovakav jaz između elite i stanovništva. A ponekad Rusija samo pokušava da proširi te praznine", rekao je Ciobanu.
