Najnovije
Bijela kuća uvodi alat za provjeru klimatske pravde bez rasnog faktora
Bidenova administracija objavila je alat za provjeru kako bi olakšala identifikovanje ugroženih zajednica koje su dugo bile izložene štetnim uticajima na životnu sredinu, ali rasa kao faktor neće biti uključena u to gdje će resursi biti usmjereni.
Zvaničnici administracije rekli su novinarima u petak da će isključivanje rasnog faktora smanjiti vjerovatnoću da projekti budu izloženi pravnim izazovima i da će ih biti lakše braniti, iako su priznali da je rasa bila glavni faktor u pogledu toga ko je iskusio ekološku nepravdu.
Odluku su oštro osporili članovi zajednice za zaštitu životne sredine.
"To je veliko razočaranje i velik nedostatak u pokušaju identifikovanja onih zajednica koje su najteže pogođene zagađenjem", rekao je Robert Bullard, profesor urbanog planiranja i politike zaštite životne sredine na Univerzitetu Texas Southern u Houstonu i član Savjetodavnog vijeća za ekološku pravdu Bijele kuće.
Predsjednik Joe Biden stavio je borbu protiv klimatskih promjena kao prioritet svoje administracije, a u sveobuhvatnoj izvršnoj naredbi obećao je da će "ostvariti ekološku pravdu u zajednicama širom Amerike".
Cilj naredbe, koju je potpisao tokom prve sedmice na dužnosti, je da 40% ukupnih koristi od ulaganja u klimu i životnu sredinu ide zajednicama u nepovoljnom položaju. Alat je ključna komponenta za provođenje te inicijative nazvane Justice40.
Brenda Mallory, predsjednica Vijeća za kvalitetu okoliša Bijele kuće, rekla je da će alat pomoći u usmjeravanju federalnih ulaganja u klimu, čistu energiju i poboljšanja životne sredine u zajednicama "koje su predugo bile izostavljene i zaostavljene".
Catherine Coleman Flowers, članica savjetodavnog vijeća koja je učestvovala u radnoj grupi koja je Bidenu dala preporuke za alat, rekla je da se slaže s potezom da se rasa isključi kao pokazatelj.
Rekla je da je ovaj alat dobar početak i da se nada da će se vremenom poboljšati, te da je bolji od kreiranja alata koji uključuje rasu kao faktor, a zatim bude odbijen od strane Vrhovnog suda. Rekla je, "rasa je faktor, ali rasa nije jedini faktor."
"Biti marginalizovan na druge načine je faktor", rekla je.
Alat za provjeru koristi 21 faktor, uključujući onečišćenje zraka, zdravstvene ishode i ekonomski status, kako bi identifikovao zajednice koje su najosjetljivije na ekološku i ekonomsku nepravdu.
Međutim, izostavljanje rase kao faktora u suprotnosti je sa ozbiljnim naučnim istraživanjima koja pokazuju da je rasa najveća odrednica kada je riječ o tome ko doživljava štetne uticaje na životnu sredinu, naglasili su stručnjaci za ekološku pravdu.
"Ovo je bila politička odluka", rekao je Sacoby Wilson, vanredni profesor u Školi javnog zdravlja na Univerzitetu Maryland. "Ovo nije bila naučna odluka ili odluka temeljena na podacima."
Wilson je proučavao distribuciju zagađivača životne sredine i pomogao je u razvoju alata za mapiranje, poput onog koji je Vijeće za kvalitetu životne sredine objavilo u petak.
Ovo nije prvi takav alat koji postoji u Sjedinjenim Državama, pa čak ni u federalnoj vladi. Kalifornija, Maryland, Michigan i New Jersey godinama imaju ovakve alate. I Agencija za zaštitu životne sredine ima sličan alat, EJ Screen. Mnogi od tih alata za provjeru uključuju neke informacije o rasnom sastavu zajednica zajedno s podacima o životnoj sredini i zdravlju.
Javnost ima 60 dana za korištenje alata i davanje povratnih informacija. Vijeće za kvalitetu životne sredine u petak je, takođe, objavilo da Nacionalne akademije nauke, inženjerstva i medicine rade na pokretanju studije o postojećim alatima.
See all News Updates of the Day
RS: Firme ugašene zbog američkih sankcija njavljuju tužbe. Opozicija traži da polože račune za poslove sa vladom
Banke u RS-u su zbog američkih sankcija ugasile račune firme Prointer i Invictus Tehnology čije se poslovanje povezuje sa porodicom Dodik. Iz firmi najavljuju tužbe protiv svih koji su uticali na njihovo gašenje, dok opozicija traži da firme polože račune za poslove od stotina miliona maraka.
Nove evropske kritike za Orbana
Evropske kritike rastu na račun dugogodišnjeg mađarskog lidera Viktora Orbana, kao i pitanja o budućoj ulozi njegove zemlje u Evropi. Mađarska predsjedava EU do kraja ove godine, a članovi sve veće mađarske opozicije optužuju Orbana da radi na potkopavanju sigurnosti i jedinstva Evrope.
Zapadne zemlje preispituju veze s Gruzijom nakon spornih izbora
Sjedinjene Države, Kanada i Švedska izrazile su kritike nakon parlamentarnih izbora u Gruziji, za koje proruska vladajuća stranka Gruzijski san tvrdi da je pobijedila dok stižu izvještaji o nepravilnostima i masovnim protestima opozicije koja kaže da je Moskva lažirala i manipulirala glasanjem.
Američki senator Ben Cardin (Demokrat iz Marylanda), predsjednik moćnog Odbora za vanjske poslove Senata, rekao je da su prijavljene nepravilnosti "zabrinjavajuće i razočaravajuće" i da su došle nakon što su Evropa i Sjedinjene Države "opetovano upozoravali" na demokratsko nazadovanje Gruzije.
"Nastaviću pomno pratiti postizborno okruženje i raditi s Biden-Harris administracijom kako bismo utvrdili odgovarajući odgovor u okviru američko-gruzijskom odnosu", rekao je Cardin u izjavi.
Kanada i Švedska najavile su konkretne poteze protiv sadašnje gruzijske vlade.
Švedska je objavila da prekida bilo kakvu direktnu saradnj s vladom Gruzije, dok je Kanada rekla da preispituje svoje veze s vlastima u Tbilisiju.
Benjamin Dousa, švedski ministar za razvojnu saradnju i vanjsku trgovinu, rekao je da je Štokholm već duže zabrinut zbog "alarmantnog" političkog razvoja u Gruziji i da su nepravilnosti o kojima su izvijestili zapadni posmatrači potvrdile tu zabrinutost.
"Stoga vlada obustavlja direktnu švedsko-gruzijsku saradnju, koja je u toku, uključujući i gruzijsku poreznu upravu", rekao je Dousa i naveo da će istovremeno Švedska izdvojiti ekvivalent od oko 2,3 miliona dolara za civilno društvo Gruzije.
U međuvremenu je kanadsko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo zabrinutost zbog onog što je nazvalo "raširenim aktima zastrašivanja glasača, kupovine glasova i drugih nepravilnosti na dan izbora" o kojima su izvijestili međunarodni posmatrači koji su pratili glasanje.
"U saradnji s našim G7 i evropskim partnerima, te u svjetlu provedbe i rezultata ovih izbora, Kanada će ponovno procijeniti svoj odnos s gruzijskim vodstvom. Kanada ostaje otvorena za saradnju s Gruzijom, sve dok gruzijsko vodstvo poštuje demokratiju, ljudska prava, vladavinu zakona i bavi se nedavnim demokratskim nazadovanjem", stoji u saopštenju Ministarstva.
Upozorenja Zapada uslijedila su nakon što su desetine hiljada Gruzijaca izašli na ulice 28. oktobra pošto je predsjednica Salome Zurabishvili, koja je u sukobu s Gruzijskim snom, optužila vladajuću stranku u zemlji da koristi taktiku u ruskom stilu i odbila priznati rezultate.
Službeni rezultati izbora održanih 26. oktobra dali su vladajućoj stranci Gruzijski san više od 54 posto glasova, dovoljno da zadrži kontrolu nad vladom.
"Niste izgubili izbore," rekla je Zurabishvili hiljadama demonstranata naveče 28. oktobra. "Ukrali su vam glas i pokušali ukrasti vašu budućnost, ali niko nema pravo to učiniti i nećete nikome dopustiti da to učini!"
Pozivajući na proteste, Zurabishvili je rekla da su službeni rezultati dokaz "ruske specijalne operacije -- jednog od novih oblika hibridnog ratovanja koji se provodi protiv našeg naroda, naše zemlje".
Zapad izražava sve veću zabrinutost zbog demokratskog nazadovanja vlade Gruzije, zemlje kandidata za članstvo u EU s aspiracijama za članstvo u NATO-u, ali koja je nedavno donijela kontroverzni zakon o "stranom uticaju" sličan ruskom "zakonu o stranim agentima".
Washington i Brisel oštro su kritikovali taj potez koji je podstaknuo višesedmične masovne proteste ranije ove godine.
Bivši američki marinac osuđen na 7 godina zatvora zbog zavjere bijelaca
Bivši američki marinac osuđen je u ponedjeljak na sedam godina zatvora zbog svoje uloge u zavjeri bijelaca za uništavanje energetskih objekata.
Jordan Duncan, 29, priznao je krivicu u Sjevernoj Karolini u junu za pomaganje u proizvodnji vatrenog oružja.
Duncan i još četvorica muškaraca, uključujući dva druga bivša marinca, uhapšeni su 2020. godine u vezi s onim što su vlasti opisali kao neonacističku zavjeru za sijanje haosa ciljanjem na električnu mrežu.
"Sada smo priveli pravdi svu petoricu optuženih koji su bili uključeni u samoopisani 'moderni SS', koji su se urotili, pripremali i obučavali da napadnu američku električnu mrežu u ime nasilne ideologije supremacizma bijele rase", rekao je državni tužilac Merrick Garland navodi se u saopštenju.
Direktor FBI-ja Christopher Wray rekao je da je grupa "inspirirana rasno motiviranim nasilnim ekstremizmom".
"Da su optuženi bili u mogućnosti da izvedu napad, to bi moglo uzrokovati patnju hiljadama američkih građana", rekao je Wray.
Ostala četvorica optuženih su ranije osuđena na zatvorske kazne od 21 mjeseca do 10 godina.
Prema sudskim dokumentima, dva člana grupe bila su aktivna na "Gvozdenom maršu", neonacističkom online forumu, sve dok nije zatvoren 2017. Oni su takođe regrutovali preostale tri osobe.
Grupa je nagomilala vatreno oružje i napravila video trening gađanja uživo u pustinji u blizini Boisea, Ajdaho, koji je završio frazom "Vrati se kući bijelče" kao završnim kadrom.
Komponente električne mreže na sjeverozapadu Sjedinjenih Država navedene su kao potencijalne mete u rukopisnim bilješkama pronađenim u posjedu jednog od zavjerenika.
Ko je šeik Naim Qassem, novi lider Hezbollaha?
Zamjenik generalnog sekretara Hezbollaha šeik Naim Qassem, izabran u utorak za čelnika libanske oružane grupe, viši je po rangu u pokretu koji podržava Iran, a aktivan je više od 30 godina.
Govoreći ispred zavjesa sa nepoznate lokacije 8. oktobra, Qassem je rekao da je sukob između Hezbollaha i Izraela rat oko toga ko prvi plače, a Hezbollah neće prvi plakati. Sposobnosti grupe bile su netaknute uprkos "bolnim udarcima" Izraela.
Ali dodao je da grupa podržava napore predsjednika parlamenta Nabiha Berrija - saveznika Hezbollaha - da osigura prekid vatre, po prvi put izostavljajući bilo kakvo spominjanje sporazuma o primirju u Gazi kao preduvjetu za zaustavljanje vatre grupe na Izrael.
Njegovo 30-minutno televizijsko obraćanje uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što se smatralo da je visoki oficir Hezbollaha Hashem Safieddine bio meta izraelskog napada i 11 dana nakon ubistva generalnog sekretara Hezbollaha Sayyed Hassana Nasrallaha.
Safieddineovo ubistvo potvrdio je Hezbolah 23. oktobra.
Qassem je 1991. godine imenovan za zamjenika šefa od strane tadašnjeg generalnog sekretara oružane grupe Abbasa al-Musawija, koji je ubijen u napadu izraelskog helikoptera sljedeće godine.
Qassem je ostao u svojoj ulozi kada je Nasrallah postao vođa, i dugo je bio jedan od vodećih glasnogovornika Hezbollaha, dajući intervjue sa stranim medijima, uključujući i o prekograničnim neprijateljstvima s Izraelom koja su bjesnila tokom prošle godine.
Njegovo televizijsko obraćanje 8. oktobra bilo je drugo od intenziviranja neprijateljstava između Izraela i Hezbollaha u septembru.
On je bio prvi član najvišeg rukovodstva Hezbollaha koji je dao televizijske izjave nakon Nasrallahovog ubistva u izraelskom vazdušnom napadu na južna predgrađa Bejruta 27. septembra.
Govoreći 30. septembra, Qassem je rekao da će Hezbollah izabrati nasljednika svog ubijenog generalnog sekretara "prvom prilikom" i da će nastaviti da se bori protiv Izraela u znak solidarnosti s Palestincima.
"Ono što radimo je minimum... Znamo da bi bitka mogla biti duga", rekao je on u 19-minutnom govoru.
Rođen je 1953. godine u Bejrutu u porodici sa juga Libana, njegov politički aktivizam započeo je sa libanskim šiitskim pokretom Amal.
Napustio je grupu 1979. godine nakon iranske islamske revolucije, koja je oblikovala političko razmišljanje mnogih mladih libanskih šiitskih aktivista.
Qassem je učestvovao na sastancima koji su doveli do formiranja Hezbollaha, osnovanog uz podršku iranske Revolucionarne garde kao odgovor na izraelsku invaziju na Liban 1982. godine.
On je generalni koordinator Hezbollahovih parlamentarnih izbornih kampanja od kada se grupa prvi put takmičila 1992. godine.
Godine 2005. napisao je istoriju Hezbollaha koja se smatra rijetkim "insajderskim pogledom" u organizaciju.
Qassem nosi bijeli turban za razliku od Nasrallaha i Safieddina, čiji su crni turbani označavali njihov status potomaka proroka Muhameda.