Na pitanja senatora odgovarali su: Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, te Lisa Magno, zamjenica pomoćnice administratorice u Birou za Evropu i Evroaziju USAID-a.
Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za republikaciju na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.
Saslušanje je otvorila senatorica Jeanne Shaheen, predstavnica Demokratske stranke, predsjedavajuća Pododbora za Evropu i regionalnu sigurnosnu saradnju. U uvodnom izlaganju ona je navela da je prvi put na Zapadnom Balkanu bila 2010. godine, nakon čega se vraćala u više navrata, uključujući i odlazak u BiH povodom 20-te godišnjice genocida u Srebrenici.
Prema riječima senatorice Sheheen, region je zabilježio „značajan napredak u miru, demokratiji i ravnopravnosti“, uključujući i to što Albanija i Sjeverna Makedonija čekaju na početak pregovora sa Evropskom unijom (EU), dok su obje zemlje i Crna Gora članice NATO-a. Ipak, navela je Shaheen, postoji i niz zabrinjavajućih dešavanja, prevashodno kada je riječ o BiH.
„Zato smo i organizovali današnje saslušanje i cijenimo što su nam se svjedoci pridružili. BiH se suočava sa neizvjesnom budućnošću jer lider bosanskih Srba Milorad Dodik želi da potkopa jedinstvenu vladu zalaganjem za odvajanje Republike Srpske, uz pokušaje da se povuče iz ključnih institucija jedinstvene države“, rekla je Shaheen. „Istovremeno, političke borbe za moć onemogućavaju funkcionisanje vlasti, a korupcija koči ekonomski razvoj i tjera mlade ljude da bježe iz zemlje.“
Senator Ron Johnson, najviše rangirani član Pododbora iz reda Republikanaca, rekao je da saslušanje šalje snažnu poruku o zainteresovanosti SAD za region, bez obzira koja stranka je na vlasti u SAD i da Zapadni Balkan može računati na podršku.
Prvi se od svjedoka obratio Escobar, koji je govorio o snažnom partnerstvu SAD sa regionom:
„Evropa slobodna, cijela, prosperitetna i u miru ostaje u vitalnom interesu SAD i u srži naše politike. Zapadni Balkan je ključan za ovu viziju, iako njegov potencijal ostaje neispunjen. Bidenova administracija prepoznaje ovaj izazov i ostaje privržena ovom regionu, koji je istorijski, politički, kulturni i geografski nedeljiv deo Evrope. Naš dugogodišnji diplomatski angažman podržava punu integraciju Zapadnog Balkana u evroatlantske strukture. Jači Balkan, integrisan u jaču Evropu, čini jaču transatlantsku zajednicu.“
Kada je riječ o izazovima u BiH, Escobar je izjavio sljedeće: „Tekuća politička kriza i endemska korupcija štete njenim građanima i ugrožavaju regionalnu stabilnost, njene evroatlantske integracije i napredak postignut od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nastavljamo da jasno stavljamo do znanja svim liderima da su deeskalacija retorike i rješavanje razlika kroz ustavne procese jedini održivi putevi ka demokratiji. Zajedno sa našim evropskim partnerima, snažno smo angažirani s lokalnim akterima kako bismo pronašli puteve naprijed i napredovali na putu od Daytona do Brisela, uključujući i reforme korak po korak koje će koristiti svim građanima.“
Posljedice za korupciju i destabilizaciju
Escobar je dodao da SAD podržavaju dijalog između Srbije i Kosova pod vodstvom EU, te da sa evropskim partnerima rade na nastavku procesa evropskih integracija, prevashodno u kontekstu Sjeverne Makedonije i Albanije, koje su „napravile značajne reforme i žrtve, te obje zaslužuju da napreduju u procesu pridruživanja“. Dodao je da bi to bio dobar signal čitavom regionu da teški kompromisi omogućavaju bolju budućnost.
„U suprotnom, naše upozorenje akterima koji sudjeluju u korumpiranom, destabilizirajućem ili antidemokratskom ponašanju je jasno: bit će posljedica“, naveo je Escobar. „U decembru smo koristili ovlaštenja Global Magnitsky protiv organizovane kriminalne grupe koja djeluje u regionu. U januaru je Ministarstvo finansija sankcionisalo Milorada Dodika i tv stanicu pod njegovom kontrolom koristeći novu nadležnost za sankcije na Zapadnom Balkanu. State Department je također uveo vizna ograničenja protiv korumpiranih zvaničnika u BiH. SAD će nastaviti da koriste sve dostupne alate da pozovu na odgovornost one koji blokiraju napredak regiona radi sopstvene finansijske ili političke dobiti.“
Nakon Escobara obratila se i Lisa Magno, koja je u najvećoj mjeri govorila o načinima na koji USAID pomaže zemljama regiona, uključujući ekonomske inicijative, prekograničnu saradnju i borbu protiv korupcije. Ona je govorila i o pomoći pravosudnim institucijama, obuci zvaničnika iz pravosuđa, te pomoći nezavisnim medijma, posebno istraživačkim novinarima. Posebno je istakla rad na smanjivanju uticaja Rusije i Kine, između ostalog i borbom protiv dezinformacija.
„Tokom nedavnog putovanja Administratorice USAID-a Samanthe Power u BiH, ona je jasno stavila do znanja da mirna i prosperitetna budućnost za BiH zavisi od zajedničkog rada svih političkih lidera i građana na unapređenju reformi neophodnih da BiH postigne svoje demokratske i ekonomske aspiracije“, rekla je Magno tokom izlaganja.
U nastavku saslušanja, senatori su postavljali pitanja svjedocima, gdje se najviše diskutovalo o BiH, a pitanja su uglavnom bila usmjerena ka Gabrielu Escobaru. Njega su senatori prekidali u nekoliko navrata, pokušavajući da dobiju konkretnije, a ne samo diplomatske odgovore.
Sheheen je od Escobara tražila informacije o konkretnim strategijama SAD u regionu, a on je odgovorio da pristup SAD počiva na tri stuba. Prvi je Evropa, gdje SAD vjeruju da sve zemlje žele pristupiti EU, pošto su kulturološki, istorijski, ali i ekonomski dio Evrope. Kada je riječ o NATO-u, to se odnosi na države koje žele biti članice u ovom trenutku, iako je, rekao je Escobar, primjetan veći angažman za Alijansom i onih zemalja koje trenutno nisu zainteresovane za to, poput Srbije. Treći stub su regionalne političke i ekonomske integracije, poput inicijative „Otvoreni Balkan“ koju SAD podržavaju.
Shaheen je potom navela da podržava sankcije protiv Dodika, ali je upitala šta SAD još mogu poduzeti u kontekstu njegovog ponašanja i bolje integracije BiH.
Escobar je odgovorio da je Dodik težak akter, ali da nije jedini, te da su aktivnosti SAD usmjerene protiv njega kao pojedinca, a ne protiv Srba ili Republike Srpske. Dodao je da ključni problem u BiH nije etno-nacionalizam nego korupcija, koja je „primarni uzrok odlaska mladih, te najveća blokada za evroatlantske aspiracije zemlje“.
„Naša politika je u suštini stvaranje funkcionalnije države kroz postepene reforme, na čemu je radio moj kolega Matthew Palmer sa kolegama iz EU. Da odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji budu efikasniji u implementiranju mjera za izborni integritet, a kako bi istovremeno i centralna država bila funkcionalnija. Nadamo se da će se Srbi vratiti u centralne institucije, ali dok to ne urade, naš je cilj da kreiramo politički dijalog sa opozicijom i drugim liderima, kako bi se Srbi vratili za sto i kako bismo spriječili Dodika, političkim angažmanom ili sankcijama, da centralnim institucijama nanese još štete“, rekao je Escobar.
Pitanja o Daytonu, sankcijama i Visokom predstavniku
Naredni je govorio senator Johnson, koji je Escobaru postavio nekoliko pitanja, uključujući i to zbog čega je Daytonski mirovni sporazum i dalje osnovni dokument, dodajući da je malo ko očekivao da će BiH 27 godina nakon sporazuma biti u ovakvoj situaciji.
Escobar je odgovorio da je ideja Daytona bila da će BiH ući u EU, ali da do toga nije došlo zbog nefunkcionalnosti zemlje i zbog usporavanja procesa proširenja. Dodao je da je Daytonski sporazum važan dokument koji je održao mir i da je osnova američke politike prema BiH, ponavljajući da je ključni problem korupcija. Osim korupcije, kao ključne prepreke američkom pristupu u regionu je naveo nedostatak jasne vizije za evropske integracije, te povećan štetni uticaj Rusije i Kine. Ukratko je objasnio i da je kineski uticaj prevashodno u oblasti ekonomije, kroz investicije i infrastrukturne projekte koji nisu transparentni.
U diskusiju se nakon toga uključio senator Ben Cardin, koji je rekao da mu se čini da Escobar „daje uljepšan scenario, u odnosu prema mogućnostima za stvarni progres“. Dodao je da je Dayton trebao biti privremeno rješenje, te da mu se čini da se problem u BiH pogoršava, tražeći konkretnije odgovore o američkim planovima.
Escobar je ponovio neke od ranijih izjava, govoreći da je region uglavnom uspješna priča, ali Cardin ga je prekinuo riječima da se prije desetak godina i BiH mogla posmatrati kao pozitivan primjer, ali da sada zaostaje za drugima. Escobar se složio da je BiH država koja izaziva najviše zabrinutosti na Zapadnom Balkanu, ponavljajući navode o korupciji i dodajući da ništa što je navedeno u Daytonskom sporazumu ne sprečava BiH da napreduje.
Međutim, Cardin, koji član Kongresa od 1987. godine, ponovo je prekinuo Escobara, riječima da se slaže kada je riječ o korupciji i da je više moglo biti urađeno, ali i da se sjeća brifinga o Daytonu, kada je govoreno da to nikada nije trebalo biti konačno rješenje, što mu se čini da je u suprotnosti sa Escobarovim riječima.
„Ne mislim tako, finalno rješenje je članstvo u EU“, odgovorio je Escobar. „U BiH nije bilo sukoba u gotovo protekle tri decenije i neće ga biti.“
Na Cardinovo pitanje da li to podrazumijeva i ustavnu reformu, Escobar je odgovorio potvrdno, navodeći da SAD trenutno rade na ograničenim ustavnim reformama.
Senator Chris Murphy imao je sličnu razmjenu sa Escobarom, između ostalog, postavljajući pitanja o ulozi Visokog predstavnika u BiH i zašto on nije aktivniji.
Escobar je odgovorio da je Visoki predstavnik jedan od alata međunarodne zajednice za uticaj u BiH, čiju ulogu kao medijatora SAD podržavaju. Naveo je da razumije ljude koji bi željeli da Visoki predstavnik nameće rješenja, ali da nametnuta rješenja nisu odgovor na izazove u demokratskim društvima, uključujući i Bonska ovlaštenja, koja je označio kao posljednju opciju koja bi se trebala koristiti.
Murphy je na to rekao da bi trebalo pažljivo razmotriti tu opciju ako dilema bude između potencijalnog konflikta i korištenja ovlaštenja kao legitimne opcije koju Visoki predstavnik ima na raspolaganju. Dodao je da bi SAD trebale izvršiti veći pritisak na Bugarsku kako bi otkočila pregovore Sjeverne Makedonije o pristupu EU.
U odgovoru na pitanje senatora Chrisa Van Hollena o tome da li SAD pokušavaju uticati na evropske partnere da i oni uvedu sankcije u kontekstu BiH, Escobar je odgovorio potvrdno, dodajući da su SAD i Britanija u proteklim danima razgovarale o usklađivanju režima sankcija. Kasnije je tokom diskusije naveo da obnova mandata EUFOR-u ove godine neće doći u pitanje, te da vjeruje kako je u svačijem interesu da region ostane stabilan.
Ostatak saslušanja protekao je uglavnom u razgovoru o pitanjima Srbije i Kosova, te o borbi protiv uticaja Rusije i Kine.
U oktobru 2021. godine, saslušanje o Zapadnom Balkanu je organizovano i u drugom domu Kongresa SAD. Tada je pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma jedini svjedok bio Gabriel Escobar.
