Linkovi

Može li ukrajinska privreda da izdrži pritisak Rusije?


FILE - Ukrainian soldiers walks near the line of separation from Russia-backed rebels near Katerynivka, Donetsk region, Ukraine, Dec 7, 2021.

Dok je Rusija jesenas gomilala desetine hiljada vojnika blizu granice s Ukrajinom u mogućoj pripremi za ofanzivu, vojni stručnjaci su upozorili da će se invazione snage suočiti s mnogo jačom vojskom od one koju je Kijev imao 2014. godine, kada je Moskva zauzela Krim i podržala separatističke snage u region Donbas, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Dok većina analitičara kaže da bi daleko veća ruska vojska pobijedila u slučaju značajne eskalacije, ukrajinske oružane snage su poboljšane: veće su, bolje obučene i bolje opremljene nego što su bile na početku rata u Donbasu koji i dalje tinja poslije više od sedam godina.

Šta je, međutim, s ekonomijom? Na sličan način, stručnjaci kažu da je uprkos brojnim strukturnim problemima, postojanoj korupciji i posljedicama COVID-19, mnogo zdravija nego što je bila uoči ruske agresije 2014, što joj omogućava da se bolje nosi s problemima koje donosi sve veći pritisak Moskve.

"Ako samo pogledate zaštite – rezerve u stranoj valuti i budžetski deficit Ukrajine – mislim da je u dobrom stanju i da je otpornost poboljšana (u poređenju sa 2014)", rekla je Tatjana Orlova, ekonomistkinja iz konsultantske kuće Oksford ekonomiks (Oxford Economics) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Kada su prozapadni, antikorupcijski protesti na Majdanu od februara do marta 2014. otjerali s vlasti predsjednika Viktora Janukoviča koji je bio naklonjen Moskvi, a Rusija odgovorila zauzimanjem Krima i podsticanjem separatizma u Donbasu i šire, Ukrajina je već bila na ivici bankrota.

Janukovičeva vlada je loše upravljala ekonomijom i protraćila je devizne rezerve da bi poduprla ukrajinsku grivnu. Imala je veliki budžetski deficit dijelom uzrokovan subvencionisanjem cijena prirodnog gasa, kao i značajan deficit tekućeg računa usljed precijenjene grivne.

Kao rezultat, centralna banka je početkom 2014. imala samo 18 milijardi dolara deviznih rezervi, što je manje od tromjesečnog uvoza, s milijardama dolara spoljnog duga koji je uskoro trebalo da dospije na naplatu.

Ruska agresija kasnije te godine doprinijela je naglom padu ukrajinske privrede koja je u naredne dvije godine smanjena za jednu šestinu.

Ukrajina danas ima 31 milijardu dolara deviznih rezervi, kao i manji deficit budžeta i tekućeg računa, djelimično zahvaljujući reformama među kojima je bila liberalizacija tržišta gasa.

Ukrajinske devizne rezerve su ekvivalentne uvozu od oko pet mjeseci, što je znatno više od tri mjeseca koliko stručnjaci preporučuju da bi se smanjila prijetnja od finansijske krize usljed spoljnih šokova.

"Ukrajina više nema taj veliki dvostruki problem deficita, tako da joj je mnogo lakše da izbjegne državni bankrot, čak i ako događaji prate negativan scenario", rekla je Orlova, misleći na moguću invaziju ili napad iz Rusije.

Državni bankrot se događa kada vlada nije u stanju da plati svoje dugove na vrijeme. Takav bankrot otežava i poskupljuje zemlji da pozajmljuje novac u budućnosti.

Bez obzira da li Rusija pokrene novu invaziju, njeno vojno jačanje blizu granice može biti dio nastojanja da se Ukrajina destabilizuje iznutra, uključujući podrivanje njene ekonomije, u nadi da bi vlada predsjednika Volodimira Zelenskog mogla da oslabi ili padne, potencijalno otvarajući put za snage više naklonjene Moskvi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta se obrušio na Zelenskog i njegovu vladu, dok dijelovi ukrajinske opozicije zagovaraju bliže odnose s Moskvom. Ranije ovog mjeseca, Velika Britanija je saopštila da ima informacije koje ukazuju da Moskva "nastoji da postavi proruskog lidera u Kijev dok razmatra da li da izvrši invaziju i okupira Ukrajinu".

Rusija je nedavno prekinula izvoz uglja u Ukrajinu za proizvodnju električne energije usred globalne energetske krize, primoravajući Kijev da traži izvore za dodatne zalihe.

Takođe je za otprilike pola smanjila količinu gasa koji izvozi u Evropu preko Ukrajine. Tranzit gasa je važan izvor prihoda za Ukrajinu, u ukupnom iznosu do dvije milijarde dolara godišnje.

Prijetnja ratom je takođe unervozila strane investitore.

Prinosi na ukrajinski dug u dolarima skočili su iznad deset odsto, čime je zaduživanje zemlje ili njenih kompanijama na međunarodnim tržištima neodrživo skupo, potencijalno ugrožavajući mogućnost vlade da vrati dug koji dolazi na naplatu.

Grivna je izgubila više od 10 odsto svoje vrijednosti otkako je počelo gomilanje ruske vojske jer su investitori počeli da prodaju ukrajinske obveznice. Za jedan dolar je 28. januara moglo da se dobije 28,6 grivni, što je blizu najniže vrijednosti ukrajinske valute.

Dotle bi strateški strani investitori – poput energetskih, proizvodnih i maloprodajnih kompanija – mogli da pauziraju planove za investiranje u Ukrajinu usljed krize koja je rezultat jačanja ruske vojske i velikih geopolitičkih zahtjeva Moskve, kažu ekonomisti.

Građani bi takođe mogli da povuku novac iz banaka ili pretvore grivne u dolare, vršeći pritisak na bankarski sistem i nacionalnu valutu. Ukrajina je ranije ovog mjeseca podigla kamatne stope kako bi smanjila inflaciju i ojačala valutu.

A woman fills her ballot at a polling station during the presidential election in Kiev, Ukraine, Sunday, March 31, 2019. (AP Photo/Efrem Lukatsky)
A woman fills her ballot at a polling station during the presidential election in Kiev, Ukraine, Sunday, March 31, 2019. (AP Photo/Efrem Lukatsky)

Ranije ove nedelje, Ukrajina je saopštila da će tražiti pet milijardi dolara od međunarodnih organizacija i drugih zemalja kako bi ublažila uticaj zatvaranja tržišta duga.

Ipak, ukrajinska ekonomija danas može da se drži mnogo bolje u suočavanju sa šokovima izazvanim ruskom agresijom u poređenju sa 2014, jer je sprovela neke ključne reforme i značajno se odvojila od svog većeg susjeda, kažu ekonomisti.

Takođe ima jasnu finansijsku podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i zapadnih vlada.

Prije 2014. ukrajinske banke su loše upravljale kontrolom rizika i brzo su propale kada je zemlja pala u duboku recesiju poslije ruske invazije.

Vlada je od tada sredila bankarski sektor i upumpala novac u banke kako bi bile otpornije na šokove, rekla je Orlova za RSE.

Takođe je u velikoj mjeri liberalizovala gasni sektor i kada su u pitanju kompanije i domaćinstva poslije decenija subvencionisanja koje je napravilo rupu u budžetu i gušilo inicijative za uvođenje mjera energetske efikasnosti.

Ukrajina danas uvozi oko 10 milijardi kubnih metara gasa, što je skoro dvije trećine manje u odnosu na 2013. godinu, jer su više cijene usljed liberalizacije primorale kompanije i domaćinstva da smanje potrošnju. Gubitak kontrole nad Krimom i dijelovima dvije provincije na istoku zemlje takođe je doprinio smanjenju ukupne potrošnje gasa.

Ukrajina, koja je nastojala da smanji uticaj Kremlja na svoju ekonomiju, sada uvozi prirodni gas preko zapadnih susjeda, a ne direktno iz Rusije.

Kao rezultat toga, ruska trgovina s Ukrajinom je značajno opala, smanjivši prijetnju od prekida lanca snabdijevanja, rekao je za RSE Timofij Milovanov, bivši ministar ekonomije koji je sada predsjednik Kijevske škole ekonomije.

Kina i Poljska su prestigle Rusiju kao najveći trgovinski partner Ukrajine.

Ukrajina je, ipak, i dalje povezana na istu elektroenergetsku mrežu kao Rusija i Bjelorusija, tako da i dalje zavisi od njih u slučaju nestašica.

Ukrajina planira da do 2023. s Evropskom unijom sinhronizuje svoj elektroenergetski sistem, što će povećati njenu energetsku bezbjednost i dodatno oslabiti ruku Kremlja, rekao je Milovanov.

Uprkos napretku u nekim oblastima kao što su bankarstvo, potrošnja gasa i nedavno reforma poljoprivrednog zemljišta, Ukrajina nije sprovela mnoge promjene za koje zapadne vlade i međunarodne institucije kao što je MMF kažu da su potrebne za dalje jačanje njene ekonomije.

Anders Aslund, analitičar Stokholmskog foruma slobodnog svijeta koji pomno prati Ukrajinu, naveo je u nedavnom blogu da Ukrajina treba da sprovede dugo odlagane reforme pravosuđa, Službe bezbjednosti (SBU) i Kancelarije glavnog tužioca, kao i da poboljša upravljanje državnim preduzećima koja imaju veliki uticaj na privredu.

Ukrajina je prošle godine produžila program finansiranja s MMF-om, što joj omogućava da koristi sredstva ako se međunarodna tržišta uskoro ponovo ne otvore za zemlju.

Sjedinjene Američke Države i Evropa takođe su navele da su spremne da finansijski pomognu Ukrajini kako bi se umanjile posljedice ruskog vojnog jačanja blizu granice i prijetnje novom vojnom akcijom izvan teritorije sukoba u Donbasu.

"Kao što jačamo bezbjednost Ukrajine, tako tražimo način kako da podržimo njenu ekonomiju mimo značajne pomoći koju već pružamo. To rade i naši evropski saveznici i partneri", rekao je 26. januara američki državni sekretar Antoni Blinken (Antony).

Blinken nije iznio detalje finansijske pomoći o kojoj SAD razmišljaju.

Vlada SAD je 2014. podržala obveznice koje je izdala Ukrajina, kada su međunarodna tržišta u suštini bila zatvorena za tu zemlju.

Elina Ribakova, ekonomistkinja na Međunarodnom institutu za finansije u Vašingtonu, rekla da bi se tržišta duga za Ukrajinu mogla ponovo otvoriti za pola godine ako Rusija povuče svoje snage.

"Ako imamo kredibilnu deeskalaciju, mislim da će investitori to skoro zaboraviti za šest mjeseci. To je dio realnosti investiranja u Ukrajinu ili Rusiju", rekla je ona.

XS
SM
MD
LG