ROME — 

Zelenski se u Berlinu sastao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom. Na brifingu nakon njihovih razgovora, Scholz je najavio 1,53 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini do kraja ove godine. Scholz je rekao da je dodatna pomoć izdvojena kako bi se pomogla popravka ukrajinske energetske mreže kako se približava zima.

Šolc je rekao da Nemačka kroz paket pomoći želi pokazati Ukrajini da se može osloniti na njihovu podršku i poslati poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da „igranje na vrijeme neće uspjeti. Nećemo posustati u podršci Ukrajini.”

Na istom brifingu, Zelenski je zahvalio Njemačkoj na kontinuiranoj podršci, rekavši da je veoma važno da se pomoć Ukrajini ne smanji u narednoj godini.

Rekao je da će njemačkom kancelaru objasniti svoju formulu mira i kako vjeruje da ona može okončati rat "najkasnije sljedeće, 2025. godine, i garantirati da se agresija neće ponoviti".

Prije nego što je u petak svratio u Njemačku, Zelenski se sastao s papom Franjom u Vatikanu, gdje je, prema njegovoj službenoj web stranici, razgovarao i o svojoj formuli mira i zahvalio papi na učešću Vatikana na prvom ukrajinskom mirovnom samitu u Švicarskoj prošlog juna.

Također je pozvao predstavnika Vatikana na predstojeću konferenciju o humanitarnim aspektima njegovog mirovnog plana, koja će se održati 30. do 31. oktobra u Kanadi.

Zelenskyy je planirao da razgovara o svom mirovnom planu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u subotu u Njemačkoj tokom sastanka ukrajinske odbrambene kontakt grupe u američkoj zračnoj bazi Ramstein u zapadnoj Njemačkoj, ali je taj sastanak odgođen nakon što je Biden otkazao put u Njemačku zbog uragana Milton.

Posmatrači kažu da je Zelenski želio osigurati evropsku podršku za rat Ukrajine protiv Rusije u slučaju da bivši američki predsjednik Donald Trump bude ponovo izabran sljedećeg mjeseca. Tramp je bio kritičar američkog finansiranja odbrane Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy i u četvrtak je obilazio Evropu kako bi promovirao "plan pobjede" za koji je rekao da "ima za cilj stvaranje pravih uslova za pravedan završetak rata" protiv Rusije, izlažući detaljno prijedloge evropskim saveznicima.

Razgovori Zelenskog u Londonu s britanskim premijerom Keirom Starmerom i generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, ubrzo je uslijedio još jedan sastanak u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je samo prethodnog dana poslao snažan signal podrške Ukrajini posjetom ukrajinskim vojnicima na obuci. u Francuskoj.

Zelenskyy je na X objavio da je Starmeru "izložio detalje" ukrajinskog plana pobjede i dodao: "Dogovorili smo se da radimo na tome zajedno sa našim saveznicima".

Starmerov ured u Downing Streetu rekao je da su čelnici razgovarali o nacrtu, izazovima za Ukrajinu koja se približava zimi i "kako bi ulaganja u sigurnost zemlje danas podržala širu sigurnost Evrope za generacije koje dolaze".

Ukrajinski lider se takođe sastao sa Rutteom. Zelenski je nakon toga objavio da su razgovarali o transatlantskoj saradnji i daljem vojnom jačanju Ukrajine. Nije naveo detalje, ali je naveo da su "ovo koraci koji će stvoriti najbolje uslove za uspostavljanje pravednog mira".

Zelenskyy još nije javno iznio svoje prijedloge za pobjedu. Ali činilo se da vrijeme njegovih napora da osigura evropsku podršku ima na umu predstojeće američke izbore. Bivši predsjednik Donald Trump dugo je kritikovao američku pomoć Ukrajini.

Zelensky je planirao da predstavi svoj plan na sastanku zapadnih lidera u Njemačkoj tokom vikenda, ali je odgođeno nakon što je Biden ostao kod kuće zbog uragana koji je pogodio Floridu.

Zelenskyy je potom krenuo na svoju turneju po evropskim prijestolnicama koje su bile među najčvršćim saveznicima Ukrajine izvan Sjedinjenih Država.

U Parizu su se Makron i Zelenski zagrlili prije razgovora o planu u francuskoj predsjedničkoj Jelisejskoj palati. Nakon toga, Zelenskyy je rekao da će "svi detalji" doći u novembru i da razgovara sa saveznicima o osiguravanju dodatne vojne pomoći i dozvole ukrajinskim snagama za izvođenje dugometnih napada.

Kijev želi da zapadni partneri dozvole da udare duboko unutar Rusije, koristeći oružje dugog dometa koje oni pružaju. Neki, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, izgledaju spremni, ali je Biden je suzdržan u pogledu eskalacije sukoba.

"Situacija izgleda sumorna za sve strane", rekla je Tatjana Stanovaja, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, u četvrtak X. "Zapad oklijeva usred unutrašnjih podjela, Ukrajina se bori dok se priprema za oštru zimu, a Rusija ide naprijed bez bilo kakve strateške promjene u njenu korist, ali postaje sve nestrpljivija."

Kasnije u četvrtak, Zelenskyy se sastao u Rimu s talijanskim premijerkom Giorgiom Meloni, koja je osigurala punu i kontinuiranu podršku Italije "na bilateralnom i multilateralnom nivou kako bi se Kijev stavio u najbolju moguću poziciju za izgradnju pravednog i trajnog mira".

Meloni je rekla da je sastanak pružio priliku da se razgovara o situaciji na terenu i "najneposrednijim vojnim, finansijskim i humanitarnim potrebama Ukrajine, kao i o predstojećim diplomatskim inicijativama i putu za okončanje sukoba".

Ona je dodala da će Rim nastaviti da čini svoj dio i u budućoj obnovi Ukrajine i najavila datume za narednu konferenciju o oporavku Ukrajine, koja će se održati u Rimu u julu 2025. godine.

Zelenskyy je naglasio da mu je prioritet jačanje pozicije Ukrajine, uz pomoć njenih međunarodnih partnera, kako bi se stvorili neophodni uslovi za diplomatiju.

„Rusija zapravo ne traži diplomatski put“, rekao je on. "Ako budemo u stanju da sprovedemo plan pobjede, Rusija neće moći da nastavi rat."

Zelenski bi trebalo da se sastane s papom Franjom u petak ujutro na polusatnoj audijenciji, saopštio je Vatikan. Kasnije tokom dana, sastaće se u Berlinu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zapadnu podršku, uključujući desetine milijardi dolara vrijednu vojnu i finansijsku pomoć, kako bi nastavila borbu protiv svog većeg neprijatelja nakon gotovo 1.000 dana borbi od početka ruske invazije u punom obimu 2022.

U strahu da bi ključna pomoć mogla biti ugrožena zbog političkih promjena u zemljama donatorima, Ukrajina je gradila svoju domaću industriju oružja. Također želi prikupiti više novca od poreskih obveznika za plaćanje ratnih napora. Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak u drugom čitanju zakon kojim se takozvani vojni porez povećava sa 1,5% na 5%. Očekuju se neke izmjene prije nego što postane zakon.

Turneja Zelenskog dolazi dok Rusija nastavlja sporu, ali nemilosrdan marš dublje u ukrajinski istočni region Donjecka i cilja ključnu infrastrukturu vazdušnim napadima.

Zelenskyy je u srijedu rekao da plan pobjede nastoji ojačati Ukrajinu "i geopolitički i na bojnom polju" prije bilo kakvog dijaloga s Rusijom.

„Slabost bilo kog od naših saveznika će inspirisati (ruskog predsjednika Vladimira) Putina“, rekao je on. „Zato tražimo od njih da nas ojačaju, u smislu bezbjednosnih garancija, u pogledu oružja, u smislu naše budućnosti nakon ovog rata. Po mom mišljenju, on (Putin) razumije samo silu.“

Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.

"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.

Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.

Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.

Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.

Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.

Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.

Obavještajni neuspjeh

Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.

"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.

"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.

Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.

Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.

Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.

U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.

"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".

Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka

Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.

Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.

"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.

Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".

"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".

Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.

U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.

Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.

"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.

Trenutak u kom je napad izveden

Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.

"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".

Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.

Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".

On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.

U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.

"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.

Uticaj Irana

Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.

"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.

Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.

Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.

U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.

Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.

Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".

Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".

"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.

Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.

Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".

Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.

Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."

"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."

To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".

Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.

"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).

Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.

U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.

Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.

"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.

Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.

Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".

Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.

"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.

Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.

"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.

On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.

Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.

"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.

Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".

Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.

Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.