Linkovi

Izdvojeno

Drugi dan pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH 

Pregovori u Neumu o Izbornom zakonu BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00

Nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavlja se u subotu u Neumu. Razgovore iza zatvorenih vrata, kao i prethodnih dana, vode međunarodni predstavnici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst s liderima bh. vladajućih i pojedinih opozicionih stranaka.

Očekuje se da pregovorima danas prisustvuju i predstavnici stranaka iz entiteta Republika Srpska, odnosno članovi Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva.

Prvog dana pregovora učesnici su, između ostalog, razgovarali o tehničkim pitanjima održavanja izbora i to u kontekstu elektorskog glasanja. Predstavnici HDZ-a su, kako saznaje Glas Amerike, odbili prijedlog o brisanju etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva.

Munib Jusufović, član kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH, Alma Čolo, zastupnica SDA u Parlamentu BiH i Fahrudin Radončić, lider SBB-a.
Munib Jusufović, član kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH, Alma Čolo, zastupnica SDA u Parlamentu BiH i Fahrudin Radončić, lider SBB-a.

Jučerašnje izjave Palmera i Eichhorst su zvučale poprilično optimistično, s obzirom na to da su kazali da od domaćih političara očekuju opredjeljenje za rješavanje pitanja Izbornog zakona i očuvanje integriteta državnih institucija.

Početak pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH je pozdravila Ambasada SAD-a u BiH.

"Vodeća tema rasprave su reforme Izbornog zakona u okviru implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti. Ove reforme su jasne. Prioriteti su nadzor biračkih odbora, nove tehnologije kako bi se izbjegle izborne prevare te uvođenje većih kazni za to. Drago nam je što su naše kolege iz ODIHR-a na pregovorima i da razgovaraju o reformama", napisali su iz Ambasade SAD-a na Twitteru.

Dodali su kako nema razloga da se politički lideri protive zdravorazumskim promjenama, osim ako imaju koristi od nedostataka u sistemu.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pozvao je sve političke snage da konstruktivno rade na novom Izbornom zakonu.

"Opći izbori će biti održani najesen 2022. godine s novim Izbornim zakonom ili bez njega. Izbori moraju odražavati volju birača, a moderan izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava je u interesu svih", rekao je Schmidt.

Istovremeno je naglasio da postoji važeći izborni zakon koji precizno regulira izbore.

Podsjećamo, na pregovorima u Neumu su prisutni predstavnici HDZ-a BiH, SDA, SBB-a i Naroda i pravde. Naša stranka, Demokratska fronta i SDP su odbili poziv te ne učestvuju na pregovorima.

See all News Updates of the Day

Veliki broj otkupljenih kazni u Republici Srpskoj slabi sprječavanje korupcije

Courtroom of the District Court in Trebinje. Photo: BIRN BiH

Sudovi u Republici Srpskoj su od marta prošle godine odobrili više od 170 zamjena zatvorskih kazni za novčane, što može umanjiti odvraćajući efekat kažnjavanja, posebno u presudama za korupciju.

Banjalučki Okružni sud je direktoru dobojske bolnice Mladenu Gajiću odobrio otkup kazne za nesavjestan rad, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ovog suda.

Direktor bolnice “Sveti Apostol Luka“ je u julu ove godine osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi. On je samo posljednji, od više od stotinu, onih koji će iskoristiti mogućnost otkupa kazne do godinu dana koja je predviđena prošlogodišnjim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Podaci koje je prikupio BIRN BiH pokazuju da su najmanje 173 presude koje, osim korupcije, uključuju i ostala krivična djela, zamijenjene za novčane u posljednjih godinu i po dana, nakon što je vraćena takva zakonska mogućnost u Republici Srpskoj.

Otkup kazni mogao bi dodatno oslabiti povjerenje građana u procesuiranje korupcije, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH.

Međunarodni izvještaji već godinama upozoravaju da su kazne svakako male, a u posljednjem izvještaju Evropske unije o napretku BiH se u dijelu o borbi protiv korupcije navodi kako otkup kazni ima slab odvraćajući efekat. EU borbu protiv visoke korupcije smatra jednim od prioriteta u jačanju vladavine prava, a koji BiH može približiti članstvu u Uniji.

Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj
Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj

Upitno postizanje svrhe kažnjavanja

Optužnica protiv direktora dobojske bolnice bila je jedna od svega nekoliko koje su podignute zbog zloupotreba tokom pandemije. Njega je optužnica teretila da je 2020. godine turističkoj agenciji “Travel for fun“ pribavio znatnu imovinsku korist u postupcima javnih nabavki medicinske i zaštitne opreme.

Nakon što je sporazumom osigurao kaznu zatvora kraću od godinu dana, Sudsko vijeće Okružnog suda Banjaluka je početkom septembra odobrilo zamjenu za novčanu kaznu, potvrđeno je za BIRN BiH.

Kada su početkom 2021. godine izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske omogućile zamjenu zatvornih kazni za novčane, jedna od prvih koja je to uradila bila je osuđena banjalučka inspektorica Jelena Florijan. Ona je osuđena na godinu dana zatvora u junu prošle godine za krivično djelo traženje i primanje mita u istrazi. Kaznu je otkupila za 16.800 maraka.

Posljednji vidljiviji slučaj, prije presude Gajiću, u kojem je došlo do otkupa kazne jeste slučaj Kostadina Vasića, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i direktora Instituta za jvno zdravstvo Republike Srpske. On je na Osnovnom sudu u Zvorniku osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom rođaku, a kaznu je otkupio nakon što je Okružni sud u Bijeljini prihvatio njegovu žalbu na odluku Osnovnog suda u Zvorniku da ne dozvoli zamjenu kazne za novčanu.

Banjalučki advokat Milan Malešević kaže da on ne može pronaći razumno objašnjenje za odredbe zakona koje omogućuju otkup zatvorske kazne.

“Smatram da ovakvo zakonsko rješenje nije opravdano i da narušava osnovnu zaštitnu funkciju krivičnog zakonodavstva”, kaže on i dodaje kako odredbu smatra diskriminatorskom i pogodnom za manipulaciju – svojevrsnoj nagradi za počinjena krivična djela.

“Kada ovu odredbu dovedemo u vezu s nekim drugim institutima, kao što su sporazum o krivici ili odredbe o osobito olakšavajućim okolnostima, mogućnosti zloupotrebe dostižu zabrinjavajuće visine“, kaže Malešević.

Kada je, izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske u martu 2021. godine, vraćena mogućnost otkupa zatvorske kazne do jedne godine, stručnjaci su se protivili.

Ranija “cijena” od 100 maraka je sada prepolovljena. Mogućnost otkupa zakonske kazne ukinuta je u Republici Srpskoj 2017. godine, kada je pisan Krivični zakonik. BIRN BiH je ranije pisao da su, uprkos protivljenjima vraćanja mogućnosti zamjene kazne, za nju glasali poslanici Narodne skupštine Republike Srpske.

Vraćene odredbe u izmjenama Zakonika za Maleševića znače pogodovanje svima koji imaju novca da plate otkup.

“Izricanje novčane kazne siromahu koji je ne može platiti, te usljed toga bude upućen na izdržavanje kazne zatvora, odraz je u ogledalu izricanja kazne zatvora do jedne godine bogatašu, koji istu zamijeni za novčanu. Ne postiže se svrha kažnjavanja, ne odabire se prava mjera. Paradoksalno, ali je sasvim moguće da se za blaže krivično djelo izriče teža sankcija, što je rezultat ove odredbe“, objašnjava Malešević.

U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH se o kažnjavanju korupcije navodi kako sankcije nisu dovoljno djelotvorne, odvraćajuće i proporcionalne.

Sporazumi o priznanju krivice su česti, a sankcije blage zbog prekomjernog uvažavanja olakšavajućih okolnosti, dok su zatvorske kazne često uslovne ili se čak pretvaraju u novčane, što ima slab odvraćajući efekat, navodi se u izvještaju.

Izvještaj također navodi da u BiH nije postignut napredak u ispunjavanju ključnog prioriteta u borbi protiv korupcije, odnosno jačanju vladavine prava iz izvještaja stručnjaka pripremanog za Evropsku komisiju. Jačanje vladavine prava jedan je od 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti u približavanju Uniji.

“Mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu posebno je sporna kod presuda za korupciju“, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije.

On navodi da podaci Transparencyja pokazuju da je kaznena politika kod procesuiranja korupcije dosta blaga i da je – od 16 presuda za korupciju u 2021. godini – osam uslovnih, pet zatvorskih i četiri novčane.

“Ovi podaci nam pokazuju da se uglavnom procesuiraju sitni slučajevi korupcije, dok se ozbiljni slučajevi korupcije vrlo rijetko ili nikako ne procesuiraju”, kaže Traljić i dodaje da zamjene kazni šalju lošu poruku u zemlji koja je među tri najgore u Europi po rasprostranjenosti korupcije.

Prema Krivičnom zakonu BiH, zatvorske kazne do godinu dana mogu se zamijeniti za novčane, tako što se svaki dan zatvora mijenja za iznos od 100 maraka. Samo presude povezane s terorizmom se ne mogu otkupiti. Entitetski zakon u Federaciji ima identičan tekst.

Government building in RS. Photo: BIRN BiH
Government building in RS. Photo: BIRN BiH

Nedostatak podataka o otkupima

U Ministarstvu pravde Republike Srpske kažu da nemaju podatke koliko zatvorskih kazni je, od izmjene Zakona do sada, zamijenjeno za novčane. Najavljuju da će napraviti analizu do kraja godine.

“Do kraja godine će Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske od sudova zatražiti podatke o broju odobrenih i odbijenih zahtjeva, kako bi se na osnovu podataka i analize eventualno izvršila izmjena ove zakonske odredbe“, navodi se u pismenom odgovoru iz Ministarstva pravde.

Iz banjalučkog Okružnog suda su potvrdili da je ovaj sud od marta 2021. godine, kada su stupile na snagu izmjene Zakona, zaprimio 12 zahtjeva za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Objasnili su da je sedam zahtjeva odobreno, dva djelimično, a dva zahtjeva odbijena i da se konačna odluka u jednom predmetu tek očekuje.

U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine nisu željeli da komentarišu dosadašnju primjenu izmjenjenog Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja zvanična mišljenja na nacrte zakona nadležnim tijelima u zakonodavnoj proceduri u skladu s članom (…) S tim u vezi, ne komentariše pojedinačna zakonska rješenja“, odgovorili su pismeno iz VSTS-a.

Prema podacima ove institucije, od marta prošle do 31. decembra 2021. godine, u Republici Srpskoj je 95 kazni zatvora zamijenjeno za novčane. Od početka ove godine do 20. septembra, prema istim podacima, 78 kazni zatvora je pred sudovima u Republici Srpskoj zamijenjeno za novčane.

Analiza: Istina ili blef? Zašto su Putinova nuklearna upozorenja zabrinula Zapad

Vladimir Putin

Najnovije upozorenje predsjednika Vladimira Putina da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje za odbranu Rusije usred rata u Ukrajini učinilo je zabrinjavajuće pitanje mnogo hitnijim: Blefira li bivši KGB-ov špijun?

Putin je upozorio da to nije blef, a zapadni političari, diplomati i stručnjaci za nuklearno oružje su podijeljeni. Neki kažu da bi mogao upotrijebiti jedno ili više manjih, taktičkih nuklearnih oružja kako bi pokušao spriječiti vojni poraz, zaštititi svoje predsjedništvo, prestrašiti Zapad ili zastrašiti Kijev da kapitulira.

Putinovo upozorenje, nakon kojeg je uslijedila konkretnija prijetnja upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini, moglo bi značiti da Kremlj razmatra eskalaciju nakon što Rusija pripoji četiri ukrajinske regije koje je samo djelomično okupirala.

Očekuje se da će ruski parlament anektirati regije 4. oktobra. Kada se to dogodi, s gledišta Moskve bio bi jasan put za mogući odbrambeni udar ako bi smatrala da je teritorij pod ozbiljnom prijetnjom.

Kršenje nuklearnog tabua bilo bi, međutim, znak očaja, pa hoće li Putin krenuti u nuklearnu akciju ili ne, u konačnici može ovisiti o tome koliko se osjeća stjeranim u kut u sukobu koji je do sada ponizio, a ne samo porazio bivšu supersilu.

Putin kontrolira najveći svjetski nuklearni arsenal, uključujući novu generaciju hipersoničnog oružja i deset puta više taktičkog nuklearnog oružja od Zapada, a SAD i NATO vojni savez ga shvaćaju ozbiljno.

"Ako je izbor za Rusiju vođenje izgubljenog rata, i to loš gubitak i Putinov pad, ili neka vrsta nuklearne demonstracije, ne bih se kladio da neće ići na nuklearnu demonstraciju", Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik Rusiji, rekao je Reutersu u avgustu, prije nego što je Putin pojačao svoja upozorenja.

U svojim posljednjim komentarima Putin je izričito upozorio Zapad da će Rusija upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za obranu ruskog teritorija i optužio Zapad da raspravlja o potencijalnom nuklearnom napadu na Rusiju.

"Ovo nije blef. A oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetrokaz može okrenuti i pokazati prema njima", rekao je.

Takva gruba retorika Kremlja uvelike se razlikuje od mnogo nijansiranih nuklearnih signala koje su preferirali pokojni sovjetski čelnici nakon što je Nikita Hruščov doveo svijet na rub nuklearnog rata u Kubanskoj raketnoj krizi 1962. godine.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je američkim TV mrežama u nedjelju da je administracija predsjednika Joea Bidena shvaćala Putinove komentare "smrtno ozbiljno" i da je upozorila Moskvu na konkretne "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje.

Washington nije iznio svoj vjerojatni odgovor, ali uporaba nuklearnog uređaja mogla bi izazvati nuklearnu eskalaciju, zbog čega većina stručnjaka vjeruje da bi masivni konvencionalni napad na rusku vojnu imovinu bio vjerojatniji.

Kada bi Putin naredio nuklearni napad unutar Ukrajine, to bi bila prva upotreba nuklearnog oružja u borbi otkako su Sjedinjene Države pokrenule napade atomskom bombom na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u avgustu 1945.

Oružje manjeg dometa lansirano s mora, zraka ili kopna teoretski bi se moglo koristiti protiv ukrajinskih vojnih ciljeva, iako je njihova učinkovitost u takvom scenariju predmet rasprave među vojnim stručnjacima.

Druga bi opcija, kažu, bila da Putin detonira takvo oružje iznad udaljenog i nenaseljenog područja ili vodene površine, poput Crnog mora, kao jezivu demonstraciju namjere.

Radioaktivne padavine iz malog ruskog taktičkog oružja mogle bi biti ograničene na oko kilometar, ali psihološki i geopolitički učinak osjetit će se u cijelom svijetu.

"Putin igra kokošiju igru s visokim ulozima", rekao je Richard K. Betts, profesor studija rata i mira na Sveučilištu Columbia. "Kad bih se morao kladiti u novac, vjerojatno bih se kladio na 3:2 da neće ići nuklearno čak i ako se osjeća očajno, ali to nisu dobri izgledi."

PRAĆENJE

Kao znak da Washington pomno prati ruski nuklearni arsenal, podaci praćenja letova u subotu pokazali su da su Sjedinjene Države rasporedile najmanje dva špijunska aviona RS-135 Cobra Ball, koji se koriste za praćenje aktivnosti balističkih projektila, blizu ruske granice.

Lawrence Freedman, emeritus profesor ratnih studija na King's Collegeu u Londonu, rekao je da nema dokaza da se Moskva sprema za takav nuklearni udar u ovom trenutku i da će Washington znati "prilično brzo" ako bude.

Rekao je da bi bila pogreška biti samozadovoljan Putinovim nuklearnim upozorenjima, ali da ne misli da bi imalo smisla da Putin krene u nuklearnu akciju kako bi odbranio novopripojeni teritorij.

"Pokrenuti nuklearni rat da se razbije ovaj tabu koji traje od avgusta 1945. za tako male dobitke kada su Ukrajinci rekli da se ionako neće prestati boriti, pa čak i da bitka prestane, smatrao bi da je te teritorije nemoguće smiriti, čini se kao vrlo čudna stvar", rekao je Freedman.

S obzirom na iracionalnu prirodu korištenja nuklearnog oružja u datim okolnostima, ozbiljno shvaćanje prijetnje podrazumijeva pretpostavku da bi to bio emocionalni čin očaja od strane Putina u situaciji u kojoj se osjećao ugroženim, dodao je.

Betts sa Sveučilišta Columbia rekao je: "Možete vidjeti pod kakvim je pritiscima i razlozima u njegovoj glavi o tome kako bi upotreba malog nuklearnog oružja mogla djelovati u njegove svrhe da preokrene situaciju, prestraši Zapad i izvuče ga.

'EGZISTENCIJALNA BORBA'

Putin kaže da se Rusija sada bori za svoj opstanak u Ukrajini nakon godina poniženja od strane arogantnog Zapada koji želi uništiti bivšu supersilu.

"U svojoj agresivnoj antiruskoj politici, Zapad je prešao svaku granicu", rekao je Putin u svom upozorenju od 21. septembra.

Ruska invazija na Ukrajinu ubila je desetine hiljada ljudi, potaknula globalnu inflaciju i izazvala najgori sukob sa Zapadom od vrhunca Hladnog rata.

Sedam mjeseci kasnije, Putinove snage suočavaju se sa žestokom protuofanzivom ukrajinskih snaga koje su naoružale i obučile zapadne zemlje. Što bolje ide Ukrajini na bojnom polju, veća je šansa da se Putin okrene nuklearnom oružju, rekao je Betts.

Ruska nuklearna doktrina dopušta nuklearni udar nakon "agresije na Rusku Federaciju konvencionalnim oružjem kada je ugroženo samo postojanje države".

Jastrebovi iz Kremlja kažu da Zapad pokušava srušiti Putina, koji je na vlasti u Rusiji od 1999.

To je u martu rekao američki predsjednik Joe Biden

Putin "ne može ostati na vlasti" u komentarima za koje je Bijela kuća rekla da imaju za cilj pripremiti svjetske demokracije za prošireni sukob oko Ukrajine, a ne poduprijeti promjenu režima u Rusiji.

A u maju je Biden rekao da pokušava smisliti što učiniti u vezi s činjenicom da se čini da Putin nema izlaza iz rata.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy prethodno je odbacio ruska upozorenja, ali je u nedjelju za CBS rekao da bi Putin sada mogao biti ozbiljan.

"Gledajte, možda je jučer bio blef. Sada bi to mogla biti stvarnost."

Arnaut: Navodi o korupciji tužiteljice Kajmaković poznati su još od maja

Arnaut: Navodi o korupciji tužiteljice Kajmaković poznati su još od maja
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:45 0:00

Za Glas Amerike o navodima korupciji zbog koje su SAD sankcionirale tužiteljicu Dianu Kajmaković je govorio šef parlamentarne istražne komisije koja je izradila izvještaj o stanju u BH pravosuđu, Damir Arnaut.

TI BiH: Apsurdno da jedino tužilaštva nemaju saznanja o korupciji

Srdjan Blagovcanin, Transparency International BiH

Američke sankcije zbog korupcije, za tužiteljicu Tužilaštva BiH, za Srđana Blagovčanina iz organizacije Transparency International (TI BiH) nije iznenađenje, stoji u njegovom komentaru za Glas Amerike.

"Odluka o sankcionisanju tužiteljice Kajmaković nažalost ne predstavlja nikakvo iznenadjenje. Ovaj je slučaj jako dobra ilustracija ukupnog haotičnog stanja u pravosuđu BiH.

Uprkos informacijama i saznanjima o njenoj eventualnoj involviranosti u ilegalne aktivnosti, ona je bila kandidat za glavnog tužitelja i dalje odluka o njenom suspendovanju nije donesena, a prethodno je vodila najsloženije istrage o organizovanom kriminalu.

Potpuno je apsurdno da jedino tužilaštva nemaju saznanja o postojanju korupcije, čak ni u vlastitim redovima, a kamoli na najvišim političkim razinama, uprkos širokom medijskom izvještavanju i upozrenjima.

Prije nekog vremena se pojavio i snimak u kojem jedna tužiteljica otvoreno govori o tome da se visoko korupcija “ne radi”.

Transparency International BiH zagovara već godinama provođenje vettinga za sve nosioce pravosudnih funkcija, u smislu sistemskih provjera veza sa političkim centrima moći, organizovanim kriminalom kao i provjere imovine, kao jedino rješenje za potpuno devastirano i urušeno BiH pravosuđe.

Sva relevantna istraživanja ukazuju da je pravosuđe u potpunosti pod političkom kontrolom i praktično u punoj simbiozi sa organizovanim kriminalom.

Bez provođenja vettinga pravosuđe neće biti u mogućnosti da se izbori za korupcijom ni u vlastitim redovima, a posebno ne u državi i društvu.”, stoji u pisanom odgovoru Srđana Blagovčanina iz TI BiH.

v.d. Glavni tužilac BiH: Istragu o tužiteljici Kajmaković ćemo raditi zajedno sa institucijama SAD

Milanko Kajganić (Foto: BIRN)

Stavljanje tužiteljke Tužilaštva Bosne i Hercegovine pod američke sankcije za Glas Amerike komentirao je njen šef, vršilac dunosti Glavnog tužioca BiH Milanko Kajganić.

“U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine je krajem maja 2022. godine formiran predmet na osnovu izvještaja Ministarstva za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo, u kome se navodilo da su kriminogene osobe u komunikaciji pominjale ime tužiteljice Diane Kajmaković. Po dobijanju navedenog izvještaja, formiran je tim od dva tužioca koji od tog perioda radi na provjeri navedenih navoda. Mnoge osobe koje su povezane s organiziranim kriminalom nisu dostupne Tužilaštvu BH.

S te strane imamo određene poteškoće. Činjenica da je administracija SAD-a stavila Kajmaković stavila na listu sankcionisanih lica zbog sumnje u povezanost s koruptivnim aktivnostima koja se tiču organiziranog kriminala, bit će uzeta u obzir i ta odluka je dostavljena postupajućim tužiocima u rad i oni će i tu odluku uzeti u obzir i prikupljat će informacije kako bi provjerili navode koji su u obrazloženju odluke.

Početkom godine je formiran poseban predmet u kome su sva lica koja su po bilo kojem osnovu u posljednje vrijeme, 15 ili 20 godina stavljena na liste sankcionisanih osoba, između ostalog od administracije SAD-a, da se za sva lica vrše provjere kako bi se potvrdila umješanost tih lica u određena krivična djela koja su u nadležnosti Tužilaštva BiH. Takva situcija će biti i u ovom predmetu. Danas ćemo dostaviti kopiju predmeta koji se odnosi na Kajmaković, kancelariji disciplinskog tužioca da imaju potpuni uvid u sve ono što je tim tužilaca do sada uradio, odnosno šta je prikpljeno, kako bi mogli preduzeti određene aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Ja sam kolegicu Kajmaković pomjerio iz tima koji je postupao u predmetima koji su formirani po informacijama dobijenim od dešifrovanja kripto telefona, odnosno kripto komunikacije. Poslije toga je raspoređena u posebni odjel za ratne zločine i to je u našoj nadležnosti. Sve ostalo, a što se tiče njenog statusa, je u nedležnosit kancelarije disciplinskog tužioca i VSTV-a.

Sva istraga, odnosno sve provjere koje se tiču bilo koga, pa i Kajmaković s kriminalnim aktivnostima su u nadležnosti Tužilaštva i samo će ono vršiti provjere i prikupljati dokaze. Sve to ćemo raditi zajedno s institucijama iz Sjedinjenih Američkih Država. Dio koji se tiče statusa i eventualne disciplinske odgovornosti su u nadležnosti VSTVa-a. Tužilaštvo provodi istragu da utvrdi da li postoji elemenata bilo kojeg krivično djela, a kancelarija ocjenjuje da li iz dostavljenih informacija i dokaza, može biti određenih sankcija za njeno radno mjesto tužioca i zamjenika glavnog tužioca u Tužilaštvu BiH.", rekao je Kajganić za Glas Amerike.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG