Izdvojeno
Američki zvaničnik: SAD će koristiti sva raspoloživa sredstva protiv korumpiranih aktera u BiH
SAD neće oklijevati da aktere u BiH, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje, smatraju odgovornim za njihovo destabilizujuće djelovanje i stalnu korupciju.
Izjavio je to vršilac dužnosti pomoćnika sekretara u Ministarstvu finansija SAD Paul Ahern, tokom posjete BiH od 15. do 17. decembra, saopćila je Ambasada SAD u BiH.
Ahern je naveo da Ministarstvo finansija SAD može i hoće koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi se "suprotstavilo korumpiranim akterima koji ugrožavaju budućnost BiH i njenih građana", saopćila je Ambasada SAD u BiH.
Navedeno je, također, da zaključci Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska, koji su doneseni s ciljem povlačenja nadležnosti iz državnih institucija, prijete da ponište posljednjih 26 godina mira i stabilnosti u regionu.
"Svi lideri u BiH imaju odgovornost da rade na smirivanju tenzija i da se uključe u dijalog kroz institucije BiH", kaže se u saopćenju.
Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je 10. decembra pet zaključaka o prenosu nadležnosti s nivoa države BiH. Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
To nije u skladu s Ustavom BiH, kojim su definirane nadležnosti države i obaveza entiteta da nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je Ustav dio, nastavi s prenosom nadležnosti.
Ustav kaže da oba entiteta moraju biti suglasna da bi se nadležnosti prenijele na državni nivo ili formirale državne institucije.
Na sastancima sa bh. dužnosnicima, Ahern je ukazao je na rizik po investicijsku klimu u BiH i povjerenje građana, u slučaju da BiH ne provede ključne reforme u vezi sa sprječavanjem pranja novca i finansiranja terorizma i ne poduzme ozbiljne korake na iskorjenjivanju korupcije.
Ahern je posjetio regiju kako bi razgovarao o prijetnji koju korupcija predstavlja za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana, a osobito za BiH.
Na sastancima sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, ministrom finansija BiH Vjekoslavom Bevandom i ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem, informisan je o izazovima s kojima se BiH suočava dok se priprema za 5. krug MONEYVAL uzajamne evaluacije prema standardima Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), kaže se u saopćenju.
Naglasio je da BiH mora brzo djelovati kako bi poboljšala svoj sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT) jer bi u protivnom mogla biti vraćena na FATF “sivu listu”.
Apelovao je na BiH da treba da pokaže MONEYVAL ne samo da je sposobna za novi zakon, nego i provedbu efikasnog sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
"Bez provođenja reformi, investitori i finansijske institucije mogu odustati od poslovanja sa BiH. Vlada SAD podržava građane BiH koji traže vlast koja će omogućiti prosperitetniju budućnost bez korupcije, budućnost koja će im ponuditi pregršt ekonomskih mogućnosti", navedeo je u saopćenju.
Borba protiv korupcije - američki prioritet
U nedavno objavljenoj Strategiji SAD za borbu protiv korupcije navodi se da je za predsjednika Josepha Bidena i njegovu administraciju, borba protiv korupcije prioritet nacionalne sigurnosti.
Svojom Izvršnom uredbom 14033, Biden je, također, proširio ovlasti za američke sankcije na Zapadnom Balkanu ciljajući na korumpirane aktere.
Ministarstvo finansija SAD raduje se suradnji sa bh. vlastima na rješavanju problema pranja novca i finansiranja terorizma, jer rješavanje ovih problema ključno je za borbu protiv sistemske korupcije, kaže se u saopćenju.
Istovremeno, američko Ministarstvo finansija najavilo je da će nastavit pratiti političku situaciju i koristiti svoja ovlaštenja za promicanje stabilnosti BiH.
Ministarstvo finansija SAD je 8. decembra uvelo sankcije za vođe organizovane kriminalne grupe kosovskog biznismena Zvonka Veselinovića i povezanih pojedinaca i firmi zbog, kako se navodi, izazivanja nestabilnosti i koruptivnih radnji kojima su oštetili građane i privredu Srbije i Kosova.
Američko ministarstvo finansija stavilo je 8. decembra na listu sankcija potpredsjednika Srpske liste, vodeće srpske partije na Kosovu, Milana Radoičića, biznismena sa severa Kosova Zvonka Veselinovića, njegovog brata Žarka i još deset sa njima povezanih osoba.
See all News Updates of the Day
Zašto Rusija i Ukrajina eskaliraju rat?
Moskva čeka inauguraciju Donalda Trumpa usred eskalacije vojnih tenzija s Ukrajinom i zapadnim silama nakon što je Rusija koristila novu nuklearnu raketu protiv ukrajinskih položaja.
Najava ruskog predsjednika Vladimira Putina svijetu u novembru da je Rusija ispalila hipersoničnu raketu sposobnu za nuklearni napad na Ukrajinu pokrenula je dodatna pitanja zašto se eskalacija događa samo nekoliko sedmica od prijenosa vlasti u Washingtonu.
General Sergej Karakajev, načelnik ruskih strateških raketnih snaga, istakao je destruktivne sposobnosti svoje nove rakete, dodavši da može pogoditi ciljeve po cijeloj Evropi.
Putin je rekao da je rusko ispaljivanje projektila odgovor na dozvolu odlazeće Bidenove administracije Ukrajini da ispali rakete koje je isporučila Amerika duboko u Rusiji. On je rekao da je to htio pokazati da Rusija može da udari daleko na teritoriju NATO-a ako to želi.
Posmatrači kažu da su raketni napadi dio strategije Rusije i Ukrajine da pokažu snagu i dođu do pregovora na najjačoj mogućoj osnovi.
Kremlj optužuje odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da sabotira napore novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata, a što je Trump obećao učiniti tokom svoje kampanje.
To je optužba koju je Rusija iznijela ranije.
„Naravno, 2016. godine, prve Trumpove sedmice u Bijeloj kući, u smislu njegovih planova za normalan dijalog sa Ruskom Federacijom, bile su u velikoj mjeri narušene. Ono što sada vidimo, ne isključujem da je želja da se zamrsi situacija”, rekao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.
Ali neki u Washingtonu kažu da Rusija nije zainteresirana za zaustavljanje rata, sa ili bez Donalda Trumpa u Bijeloj kući.
„Ovaj rat je već postao nova normalnost za rusku elitu, koja želi da se nastavi jer generiše ekonomski rast. A ako prestane, šta će se dogoditi? Gdje će ljudi koji su sada na čelu?”, kaže Vladislav Inozemtsev iz Centra za strateške i međunarodne studije.
U međuvremenu, nova anketa Analitičkog centra Yuri Levada u Moskvi pokazuje da se čini da se rusko javno mnijenje mijenja u korist pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
Preko ruske granice u Ukrajini, nedavna Gallupova anketa otkriva da bi prosječno 52% ispitanih Ukrajinaca željelo da njihova zemlja pregovara o okončanju sukoba što je prije moguće.
Ako se ova mišljenja održe, Trumpu bi moglo biti otvoreno polje da progura svoj plan i natjera obje strane da pregovaraju o primirju unatoč trenutnoj eskalaciji.
Hamas navodi da je spreman da sarađuje u naporima za postizanje primirja u Gazi
Hamas kaže da je spreman da sarađuje u svim naporima da se postigne prekid vatre u pojasu Gaze, nakon što su Izrael i libanska militantna grupa Hezbollah postigli primirje kako bi prekinuli višemjesečne borbe.
"Posvećeni smo saradnji u svim nastojanjima da se postigne prekid vatre u Gazi i zainteresirani smo za okončanje agresije na naš narod", navodi Hamas.
Međunarodni posrednici više puta nisu uspjeli dovesti Izrael i Hamas do sporazuma koji bi okončao brutalni, 13-mjesečni rat.
U saopćenju, Hamas je ponovio da će tražiti povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, povratak raseljenih Palestinaca i "pravi i potpuni sporazum o razmjeni zarobljenika".
Izrael je odbio da se obaveže na okončanje rata prema bilo kakvom sporazumu o prekidu vatre, a neki članovi izraelske vlade su se protivili oslobađanju velikog broja palestinskih zatvorenika u zamjenu za otprilike 100 talaca koje još uvijek drže militanti u Gazi.
Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u srijedu da grupa "cijeni" pravo Libana da postigne sporazum koji štiti njegov narod i da se nada sporazumu za okončanje rata u Gazi.
"Hamas cijeni pravo Libana i Hezbollaha da postignu sporazum koji štiti narod Libana i nadamo se da će ovaj sporazum utrti put ka postizanju sporazuma kojim se okončava rat genocida nad našim narodom u Gazi", rekao je Abu Zuhri za Reuters .
U najnovijem nasilju, izraelski vojni udari širom Pojasa Gaze u srijedu su ubili 15 ljudi.
Višemjesečni pokušaji da se pregovara o prekidu vatre dali su slab napredak i pregovori su sada na čekanju, a posrednik Katar je rekao da je rekao dvjema zaraćenim stranama da će obustaviti svoje napore dok strane ne budu spremne na ustupke.
Američke predsjednik Joe Biden je rekao da će Sjedinjene Države pomoći da se omogući prekid vatre i sporazum o taocima u Gazi.
"Poput libanskog naroda i građani Gaze zaslužuje bezbjednost i napredak. Okončanje sukoba i raseljavanja", rekao je odlazeći američki predsjednik.
Svijet se sprema za reakciju dok se Trump vraća na trgovinske ratove
Zemlje širom svijeta spremaju se za ekonomski preokret dok budući predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti ogromnim carinama, posebno Kini. Neizvjesnost je dovela do toga da vlade i poduzeća razmišljaju kako reagovati.
Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha stupio na snagu, civili se vraćaju u južni Liban
Prekid vatre između Izraela i grupe Hezbollah koju podržava Iran stupio je na snagu u srijedu nakon što je američki predsjednik Joe Biden rekao da su obje strane prihvatile sporazum koji su posredovale Sjedinjene Države i Francuska.
Kolone automobila sa ljudima koji su raseljeni iz južnog Libana zbog izraelskih napada vraćaju se u to područje nakon prekida vatre, prema Reutersovim svjedocima. Druge porodice se vraćaju u bombardovana južna predgrađa Bejruta, noseći zastave Hezbollaha.
Vojska je također zatražila da stanovnici pograničnih sela odgode povratak kućama dok se izraelska vojska ne povuče.
Prekid vatre obećava okončanje sukoba preko izraelsko-libanske granice u kojem su poginule hiljade ljudi otkako je prošle godine izbio rat u Gazi.
Biden je u utorak govorio u Bijeloj kući ubrzo nakon što je izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum. Rekao je da je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i libanonskim premijerom Najibom Mikatijem.
"Ovo je dizajnirano da bude trajni prekid neprijateljstava", rekao je Biden. "Ono što je ostalo od Hezbollaha i drugih terorističkih organizacija neće smjeti ponovo ugroziti sigurnost Izraela."
Izrael će postepeno povlačiti svoje snage tokom 60 dana dok libanska vojska preuzima kontrolu nad teritorijom u blizini svoje granice s Izraelom kako bi osigurao da Hezbollah tamo ne obnovi svoju infrastrukturu, rekao je Biden.
"Civili s obje strane će uskoro moći sigurno da se vrate u svoje zajednice”, rekao je on.
Hezbolah nije službeno komentirao prekid vatre, ali je visoki zvaničnik Hassan Fadlallah rekao za libansku televiziju Al Jadeed TV da će, iako podržava proširenje ovlasti libanske države, grupa izaći iz rata jača.
"Hiljade će se pridružiti otporu... Razoružavanje otpora bio je izraelski prijedlog koji je propao", rekao je Fadlallah, koji je također član libanskog parlamenta.
Iran, koji podržava Hezbollah, palestinsku grupu Hamas, kao i pobunjenike Huti koji su napali Izrael iz Jemena, rekao je da pozdravlja prekid vatre.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je na X-u da je taj dogovor "kulminacija napora koji su poduzeti proteklih mjeseci s izraelskim i libanskim vlastima, u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Državama".
Ministar vanjskih poslova Libana Abdallah Bou Habib rekao je da će libanonska vojska imati najmanje 5.000 vojnika raspoređenih u južnom Libanu.
Netanyahu je rekao da je spreman provesti prekid vatre, ali da će snažno odgovoriti na svako kršenje Hezbolaha.
Rekao je da će primirje omogućiti Izraelu da se fokusira na prijetnju od Irana, dati vojsci priliku da se odmori i popuni zalihe i izoluje Hamas, islamističku militantnu grupu koja je pokrenula rat u regionu kada je napala Izrael iz Gaze prošle godine.
Jon Finer, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji, rekao je za CNN da će Washington paziti na bilo kakvo kršenje sporazuma.
Biden, koji napušta dužnost u januaru, rekao je da će njegova administracija nastaviti da se zalaže za sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, kao i za dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Biden: Primirje između Izraela i Hezbollaha počinje u srijedu ujutru
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da je postignut sporazum o primirju kojim će se okončati sukobi između izraelskih snaga i ekstremista Hezbollaha.
Biden je, u obraćanju iz Bijele kuće, precizirao da će dogovor stupiti na snagu u četiri sata ujutru po lokalnom vremenu.
„Prekogranične borbe na izraelsko-libanskoj granici će se okončati. Dogovor bi trebalo da obezbijedi trajni prekid neprijateljstava. Hezbollah i druge terorističke organizacije će biti zabranjene”, rekao je Biden.
Ustvrdio je i da će libanska vojska, nakon sporazuma, preuzeti kontrolu nad dijelovima zemlje na kojima je nije imala.
„U narednih 60 dana Izrael će povlačiti svoje preostale snage i civili obje strane će moći bezbjedno da se vrate u svoje zajednice i počnu da obnavljaju domove”, rekao je odlazeći američki predsjednik.
Precizirao je i da Izrael zadržava pravo na samoodbranu ukoliko Hezbollah, ili bilo koja druga strana, prekrši sporazum o prekidu vatre.
„Sporazum najavljuje novi početak za Liban i pomaže naciji da zadrži suverenitet”, rekao je Biden – napomenuvši da američke trupe neće biti raspoređene u južnom Libanu.
Istakao je da prihvatanje prijedloga primirja predstavlja realizaciju agende njegove administracije za područje Bliskog istoka.
„Budućnost u kojoj Palestinci imaju sopstvenu državu koja ispunjava legitimne težnje tog naroda, ali istovremeno ne prijeti Izraelu ili skriva terorističke grupe uz podršku Irana. Budućnost u kojoj Izraelci i Palestinci uživaju jednake mjere bezbjednosti, napretka i dostojanstva”, poručio je Biden.
Ukazao je i da će Sjedinjene Države pomoći da se omogući prekid vatre i sporazum o taocima u Gazi.
„Poput libanskog naroda i građani Gaze zaslužuje bezbjednost i napredak. Okončanje sukoba i raseljavanja”, rekao je odlazeći američki predsjednik.
Izraelski premijer zahvalio je u razgovoru sa američkim predsjednikom na angažmanu Sjedinjenih Država u postizanje sporazuma o prekidu vatre, saopštila je kancelarija Benjamina Netanyahua.
Premijer Libana Najib Mihati također je u razgovoru sa američkim predsjednikom pozdravio sporazum o okončanju neprijateljstava između ekstremista Hezbollaha i Izraela, saopšteno je iz njegovog kabineta.
