„Keith ima respektabilnu vojnu i poslovnu karijeru, uključujući i rad na veoma osjetljivim poslovima nacionalne bezbjednosti u mojoj prvoj administraciji. Od početka je bio sa mnom! Zajedno ćemo osigurati mir kroz snagu i učiniti Ameriku i svijet ponovo bezbjednim!", navodi se u Trumpovom saopštenju.

Kellogg je bio šef kabineta Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće od 2017. do 2021. godine i savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea. Očekuje se da ima centralnu ulogu u pokušajima da se riješi konflikt u Ukrajini.

Iako trenutno ne postoji specijalni izaslanik za Ukrajinu, Trump je u privatnim razgovorima izrazio interesovanje da se takva pozicija otvori. Reuters je ranije javio da se za tu poziciju razmatra nekadašnji izaslanik za dijalog Srbije i Kosova i bivši ambasador SAD u Njemačkoj Richard Grenell.

Trump je u kampanji obećao da će brzo po dolasku na vlast okončati rat u Ukrajini, ali nije rekao kako.

Kelloggov plan za okončanje rata podrazumijeva zamrzavanje borbenih linija i primoravanje Moskve i Kijeva da sjednu za pregovarački sto.

Kellogg je u intervjuu za ukrajinski servis Glasa Amerike u julu ove godine govorio o strategiji za okončanje rata koju je objavio institut America first (AFPI), čiji je koautor.

Predlaže se da SAD počnu formalno da traže prekid vatre i početak pregovora o konfliktu u Ukrajini. SAD bi nastavile da naoružavaju Ukrajinu kako bi odvratile Rusiju od napada dok se ne postigne dogovor, pod uslovom da Kijev pristane da počne mirovne pregovore sa Rusijom.

Kako bi ubijedili Rusiju da učestvuje u pregovorima, SAD i NATO bi odložili učlanjenje Ukrajine u NATO na duži period, u zamjenu za „sveobuhvatan i potvrđen dogovor sa bezbjednosnim garancijama”.

Od Ukrajine, kako se navodi, neće biti traženo da odustane od pokušaja da povrati teritoriju koju je okupirala Rusija, ali Kijev treba da pristane da za to koristi samo diplomatska sredstva i da shvati da će za takav poduhvat biti potrebno dosta vremena.

Strategija predlaže i da se djelimično ukinu sankcije Rusiji kako bi se Kremlj ohrabrio da preduzme korake ka miru, i kako bi se uveli nameti na uvoz ruskih energenata za finansiranje rekonstrukcije Ukrajine.

Kellogg je u intervjuu za ukrajinski servis Glasa Amerike rekao da je potrebno osigurati da Ukrajinci u eventualnim pregovorima nastupaju sa snažne pozicije i optužio odlazeću Bidenovu administraciju i Zapad da nisu pravovremeno Kijevu poslali neophodno oružje.

Poručio je i da niko ne govori da bi „Ukrajinci trebalo da se odreknu svoje teritorije i da je daju Rusiji”.

„Možete da im (Rusima) kažete da moraju da vrate svu zemlju Ukrajini. Možda, kratkoročno kažete Ukrajini da nećemo podržati njen ulazak u NATO, ali ćemo im dati bilateralni bezbjednosni sporazum”, rekao je Kellogg u julu.

Na napomenu novinarke Glasa Amerike da su SAD i Ukrajina potisali bezbjednosni sporazum, Kellogg je odgovorio da to nije odbrambeni sporazum koji mora da ratifikuje Senat.

Hegseth je odlikovani veteran Nacionalne garde, a bio je na vojnoj službi u Iraku, Afganistanu i Zalivu Gvantanamo.

Međutim, bivši voditelj TV programa „Fox i prijatelji” nikada nije radio u vladi niti vodio veliku organizaciju.

„U pitanju je veoma neuobičajen izbor. Ovo nije posao za početnike. Očekivali bi ste da ga obavlja neko sa značajnim iskustvom u upravi”, kaže penzionisani pripadnik američke mornarice Mark Montgomery, koji radi pri Fondaciji za odbranu demokratija.

Hegseth je privukao pažnju javnosti zalaganjem za niz promjena u Sekretarijatu za odbranu. Protivio se programima za raznolikost, jednakost i inkluziju.

„Nema crnog, bijelog ili braon u našim redovima. Svi smo u zelenom i svima je krv crvena. Naša snaga nije u raznolikosti, već u jedinstvu, ljubavi za našu zemlju, porodice i prije svega jednih za druge”, rekao je Hegseth.

Hegseth je takođe sugerisao da žene ne bi trebalo da budu na borbenim pozicijama.

„Otvoreno kažem da ne bi trebalo da imamo žene u borbenim ulogama. To nas nije učinilo efikasnijim i smrtonosnijim, ali jeste postalo komplikovanije boriti se”, rekao je.

Istraživači Marinskog korpusa uporedili su borbene jedinice u kojima su bili samo muškarci i one gdje su polovi integrisani od 2014. do 2015. godine. Utvrdili su da su jedinice samo sa muškarcima bile brže i snažnije, ali da su rodno-integrisane grupe imale bolje vještine za rješavanje problema. Raspoloženje u obje grupe je bilo na istom nivou.

Aktuelni sekretar za odbranu Lloyd Austin je imao sljedeću poruku za žene koje sada služe u borbenim jedinicama, nakon što su obavile iste teške zadatke kao muškarci.

„Žene daju značajnu vrijednost američkoj vojsci. Potrebne ste nam, imamo povjerenja u vas, cijenimo vašu službu i dajete vrijednost najboljoj i najsmrtonosnijoj borbenoj snazi na zemlji”, rekao je.

Donald Trump je hvalio Hegsetha, koji je pohađao Harvard i Princeton, kao „snažnog, pametnog” kandidata koji istinski vjeruje u Ameriku.

Nakon što je Hegseth nominovan, objavljeni su izvještaji da je 2017. godine optužen za seksualni napad. Hegseth je u to vrijeme isplatio novac ženi koja ga je optužila, tvrdeći da je to uradio da bi izbjegao publicitet. Naveo je i da se seksualni odnos desio uz obostranu saglasnost.

„To je bilo u potpunosti istraženo, nije bilo formalnih optužbi i nemam više ništa da dodam”, rekao je.

Hegsethova nominacija za šefa Pentagona mora da bude potvrđena u Senatu. Iako republikanci imaju većinu, analitičari kažu da to ne garantuje potvrdu nominacije, s obzirom na to da mnogi u Kongresu smatraju da su Hegsethovi stavovi o ženama u borbenim jedinicama zastareli.

„Imate senatoricu Joni Ernst koja je ratna veteranka. Siguran sam da će ona imati neka interesantna pitanja za njega. Mislim da će to da bude veoma problematično pitanje”, kaže Montgomery.

Novoizabrani predsjednik imao je nestabilne odnose sa sekretarima za odbranu tokom prvog mandata. Jedan od njih, Mark Esper, za Trumpa je rekao da je „nepodoban za položaj predsjednika”. Zvaničnici kažu da je Hegseth veoma lojalan budućem američkom predsjedniku.

Najava ruskog predsjednika Vladimira Putina svijetu u novembru da je Rusija ispalila hipersoničnu raketu sposobnu za nuklearni napad na Ukrajinu pokrenula je dodatna pitanja zašto se eskalacija događa samo nekoliko sedmica od prijenosa vlasti u Washingtonu.

General Sergej Karakajev, načelnik ruskih strateških raketnih snaga, istakao je destruktivne sposobnosti svoje nove rakete, dodavši da može pogoditi ciljeve po cijeloj Evropi.

Putin je rekao da je rusko ispaljivanje projektila odgovor na dozvolu odlazeće Bidenove administracije Ukrajini da ispali rakete koje je isporučila Amerika duboko u Rusiji. On je rekao da je to htio pokazati da Rusija može da udari daleko na teritoriju NATO-a ako to želi.

Posmatrači kažu da su raketni napadi dio strategije Rusije i Ukrajine da pokažu snagu i dođu do pregovora na najjačoj mogućoj osnovi.

Kremlj optužuje odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da sabotira napore novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata, a što je Trump obećao učiniti tokom svoje kampanje.

To je optužba koju je Rusija iznijela ranije.

„Naravno, 2016. godine, prve Trumpove sedmice u Bijeloj kući, u smislu njegovih planova za normalan dijalog sa Ruskom Federacijom, bile su u velikoj mjeri narušene. Ono što sada vidimo, ne isključujem da je želja da se zamrsi situacija”, rekao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

Ali neki u Washingtonu kažu da Rusija nije zainteresirana za zaustavljanje rata, sa ili bez Donalda Trumpa u Bijeloj kući.

„Ovaj rat je već postao nova normalnost za rusku elitu, koja želi da se nastavi jer generiše ekonomski rast. A ako prestane, šta će se dogoditi? Gdje će ljudi koji su sada na čelu?”, kaže Vladislav Inozemtsev iz Centra za strateške i međunarodne studije.

U međuvremenu, nova anketa Analitičkog centra Yuri Levada u Moskvi pokazuje da se čini da se rusko javno mnijenje mijenja u korist pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

Preko ruske granice u Ukrajini, nedavna Gallupova anketa otkriva da bi prosječno 52% ispitanih Ukrajinaca željelo da njihova zemlja pregovara o okončanju sukoba što je prije moguće.

Ako se ova mišljenja održe, Trumpu bi moglo biti otvoreno polje da progura svoj plan i natjera obje strane da pregovaraju o primirju unatoč trenutnoj eskalaciji.

"Posvećeni smo saradnji u svim nastojanjima da se postigne prekid vatre u Gazi i zainteresirani smo za okončanje agresije na naš narod", navodi Hamas.

Međunarodni posrednici više puta nisu uspjeli dovesti Izrael i Hamas do sporazuma koji bi okončao brutalni, 13-mjesečni rat.

U saopćenju, Hamas je ponovio da će tražiti povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, povratak raseljenih Palestinaca i "pravi i potpuni sporazum o razmjeni zarobljenika".

Izrael je odbio da se obaveže na okončanje rata prema bilo kakvom sporazumu o prekidu vatre, a neki članovi izraelske vlade su se protivili oslobađanju velikog broja palestinskih zatvorenika u zamjenu za otprilike 100 talaca koje još uvijek drže militanti u Gazi.

Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u srijedu da grupa "cijeni" pravo Libana da postigne sporazum koji štiti njegov narod i da se nada sporazumu za okončanje rata u Gazi.

"Hamas cijeni pravo Libana i Hezbollaha da postignu sporazum koji štiti narod Libana i nadamo se da će ovaj sporazum utrti put ka postizanju sporazuma kojim se okončava rat genocida nad našim narodom u Gazi", rekao je Abu Zuhri za Reuters .

U najnovijem nasilju, izraelski vojni udari širom Pojasa Gaze u srijedu su ubili 15 ljudi.

Višemjesečni pokušaji da se pregovara o prekidu vatre dali su slab napredak i pregovori su sada na čekanju, a posrednik Katar je rekao da je rekao dvjema zaraćenim stranama da će obustaviti svoje napore dok strane ne budu spremne na ustupke.

Američke predsjednik Joe Biden je rekao da će Sjedinjene Države pomoći da se omogući prekid vatre i sporazum o taocima u Gazi.

"Poput libanskog naroda i građani Gaze zaslužuje bezbjednost i napredak. Okončanje sukoba i raseljavanja", rekao je odlazeći američki predsjednik.