Najnovije
NATO pokazao jedinstvo protiv ruske agresije prema Ukrajini
Nakon što su ministri vanjskih poslova NATO-a izrazili solidarnost protiv bilo kakve ruske agresije na Ukrajinu, Sjedinjene Države su u srijedu potvrdile planove da državni sekretar Antony Blinken održi odvojene sastanke sa svojim kolegama iz obje zemlje.
Zvaničnik State Departmenta rekao je da će se sastanci s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom održati u četvrtak u Štokholmu, u Švedskoj, na marginama ministarskog skupa Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju.
Kuleba je u srijedu pozvao NATO da nastavi trostruku strategiju za odvraćanje Rusije koja uključuje pripremu ekonomskih sankcija i jačanje vojne podrške Ukrajini.
I Rusija i Ukrajina posljednjih su dana optužile jedna drugu za gomilanje vojnika na području duž zajedničke granice. Rusija je 2014. aneksirala ukrajinski poluotok Krim i podržala separatističke borce na istoku Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je zastupnicima u srijedu da su jedini način za rješavanje sukoba s proruskim separatistima u ukrajinskoj regiji Donbas direktni pregovori s ruskom vladom.
"Moramo reći istinu da nećemo moći zaustaviti rat bez direktnih pregovora s Rusijom", rekao je Zelenski.
Blinken je u utorak upozorio Rusiju da bi "svaka obnovljena agresija izazvala ozbiljne posljedice", dok je u Moskvi ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi njegova vojska mogla biti prisiljena odgovoriti, ako NATO ekspanzija ukrajinske vojne infrastrukture pređe "crvene linije".
Karen Donfried, najviša američka diplomatkinja za evropska pitanja, rekla je novinarima na telefonskom brifingu u petak da će Blinken, takođe, iskoristiti razgovore OSCE-a za pokretanje pitanja ruske okupacije ukrajinskih i gruzijskih teritorija, kao i sukoba između Armenije i Azerbajdžana.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u utorak u Moskvi da bi njegova vojska mogla biti prisiljena odgovoriti na Zapadom predvođeno proširenje ukrajinske vojne infrastrukture, ako NATO pređe "crvene linije".
"Ako se na teritoriji Ukrajine pojave neki udarni sistemi, vrijeme leta do Moskve biće 7-10 minuta, a pet minuta u slučaju korištenja hipersoničnog oružja. Zamislite samo", rekao je Putin.
"Moraćemo tada napraviti nešto slično u odnosu na one koji nam na taj način prijete. I to možemo učiniti sada", dodao je Putin.
Ruski lider je istakao da je njegova vojska upravo uspješno testirala novu hipersoničnu raketu na moru koja će biti u upotrebi početkom sljedeće godine.
Donfried je dodala da će Blinken, dok je u Štokholmu, takođe, razgovarati o situaciji u Bjelorusiji.
Evropska unija optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je namamio hiljade migranata, uglavnom s Bliskog istoka, da putuju u Bjelorusiju i pokušaju prijeći u Latviju, Litvu i Poljsku, kako bi destabilizirali te zemlje. EU kaže da Lukašenko na taj način uzvraća za sankcije koje su uvedene njegovoj vladi.
Blinken je u utorak rekao da SAD, u koordinaciji s EU, priprema dodatne sankcije protiv Bjelorusije zbog, kako je rekao, "njenih trajnih napada na demokratiju, ljudska prava, međunarodne norme".
Odgovarajući na pitanje Glasa Amerike, Blinken je rekao da su se on i latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics fokusirali "na akcije koje je, nažalost, Bjelorusija poduzela i u smislu represije nad vlastitim narodom i njihovim demokratskim težnjama, kao i na korištenje migracija kao oružja za pokušaj stvaranja podjela i destabilizacije u Evropi".
"U bliskoj smo koordinaciji s Evropskom unijom koja priprema sve UN sankcije", rekao je Blinken novinarima.
See all News Updates of the Day
Komesarka Uprave za socijalno osiguranje podnijela ostavku zbog DOGE-a
Vršiteljica dužnosti komesara Uprave za socijalno osiguranje povukla se sa pozicije u Agenciji zbog zahtjeva DOGE-a za pristup informacijama o primaocima socijalnog osiguranja, prema dvoje ljudi upoznatih sa odlaskom službenice koji nisu bili ovlašteni da o tome javno raspravljaju.
Odlazak Michelle King iz Agencije tokom vikenda — nakon više od 30 godina službe — pokrenut je nakon što je King odbila da osoblju DOGE-a omogući pristup osjetljivim informacijama, rekli su ljudi u ponedjeljak.
Bijela kuća ju je zamijenila na mjestu vršioca dužnosti sa Lelandom Dudekom, koji trenutno radi u SSA, kažu ljudi.
Portparol Bijele kuće Harrison Fields objavio je u ponedjeljak navečer izjavu u kojoj se kaže: "Predsjednik Trump je nominovao visoko kvalifikovanog i talentiranog Franka Bisignana za vođenje Uprave za socijalno osiguranje i očekujemo da će on brzo biti potvrđen u narednim sedmicama. U međuvremenu, Agenciju će voditi profesionalni stručnjak za socijalno osiguranje za borbu protiv prevara kao vršilac dužnosti komesara."
Odlazak Kingov iz administracije jedan je od nekoliko odlazaka visokih zvaničnika zabrinutih zbog potencijalnog nezakonitog pristupa osoblja DOGE-a privatnim informacijama o poreznim obveznicima.
Otkako je republikanski predsjednik Donald Trump ponovo postao predsjednik, njegov savjetnik milijarder Elon Musk brzo se uvukao duboko u federalne agencije izbjegavajući javnu kontrolu njegovog rada kroz DOGE grupu.
Nancy Altman, predsjednica Social Security Works, grupe za zagovaranje očuvanja beneficija socijalnog osiguranja, rekla je o naporima DOGE-a da "nema načina da se precijeni koliko je ovo ozbiljno kršenje. I koliko sam shvatila, to se već dogodilo."
"Informacije koje prikuplja i sigurno drži Uprava za socijalno osiguranje su vrlo osjetljive", rekla je ona. "SSA ima podatke o svima koji imaju broj socijalnog osiguranja, a to su gotovo svi Amerikanci, svi koji imaju Medicare i svaki Amerikanac s niskim primanjima koji se prijavio za prateći program socijalnog osiguranja, dopunski prihod od osiguranja."
Budućnost socijalnog osiguranja postala je glavno političko pitanje i bila je glavna tačka sporenja na izborima 2024. godine. Oko 72,5 miliona ljudi, uključujući penzionere, invalide i djecu, primaju beneficije socijalnog osiguranja.
Četiri kandidata žele poziciju njemačkog kancelara
Četiri kandidata se nadmeću da sljedećeg njemačkog lidera na izborima u nedjelju. Potencijalni kancelari su aktuelni predsjednik, opozicioni lider, aktuelni vicekancelar i — po prvi put — lider krajnje desničarske stranke.
Olaf Scholz
Ovaj 66-godišnjak je njemački kancelar od decembra 2021. Socijaldemokrata lijevog centra ima bogato iskustvo u vladi, budući da je prethodno bio gradonačelnik Hamburga i njemački ministar rada i finansija.
Kao kancelar, brzo se našao u suočavanju s neočekivanim krizama. Pokrenuo je napore da modernizuje njemačku vojsku nakon ruske invazije na Ukrajinu i učinio Njemačku drugim najvećim dobavljačem oružja za Ukrajinu. Njegova vlada spriječila je energetsku krizu i pokušala se suprotstaviti visokoj inflaciji.
Ali njegova trostranačka koalicija postala je ozloglašena po sukobima i raspala se u novembru dok je raspravljala o tome kako revitalizirati ekonomiju — najveću evropsku, koja je oslabila u posljednje dvije godine.
Friedrich Merz
Njemački 69-godišnji opozicioni lider bio je favorit u predizbornoj kampanji, a njegov blok desnog centra Unija vodi u anketama.
Postao je lider svoje stranke Hrišćansko-demokratske unije nakon što je dugogodišnja kancelarka Angela Merkel – bivša rivalka – odstupila 2021. godine.
Merz je svoju stranku odveo u konzervativnijem smjeru. U predizbornoj kampanji, on je suzbijanje neregularnih migracija stavio u centralno pitanje. Merzu nedostaje iskustvo u vladi.
Pridružio se Evropskom parlamentu 1989. prije nego što je pet godina kasnije postao poslanik u Njemačkoj. Nekoliko godina nakon 2009. godine napravio je pauzu od aktivne politike, radeći kao advokat i na čelu nadzornog odbora njemačke podružnice BlackRockovog investicijskog menadžera.
Robert Habeck
Ovaj 55-godišnjak je kandidat ekologa Zelenih. On je i trenutni njemački vicekancelar i ministar ekonomije i klime, odgovoran za pitanja energetike.
Kao ko-lider Zelenih od 2018. do 2022, predsjedavao je dok je popularnost stranke rasla, ali se 2021. povukao kako bi dozvolio Annaleni Berbock, sada ministrici vanjskih poslova Njemačke, da se prvi put kandiduje za kancelarku.
Habeckov dosije kao ministra izazvao je različite kritike, posebno plan koji je njegovo ministarstvo izradilo za zamjenu sistema grijanja na fosilna goriva zelenijim alternativama koje su produbile podjele u vladi.
Alice Weidel
Ova 46-godišnjakinja je prva ponuda krajnje desničarske, antiimigrantske Alternative za Njemačku, ili AfD, za najviši položaj u zemlji.
Ekonomista po obrazovanju, Weidel se pridružila stranci ubrzo nakon što je osnovana 2013. Ona je suvoditeljica poslaničke grupe svoje stranke od kada je stranka prvi put osvojila mjesta u nacionalnom parlamentu 2017.
Ona je suvoditeljica same stranke od 2022, zajedno s Tinom Chrupalom. U decembru je nominirana kao kandidatkinja za kancelara — iako druge stranke kažu da neće raditi s AfD-om, tako da ona trenutno nema realan put do čelnog mjesta.
Kremlj kaže da je pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji njeno suvereno pravo
Kremlj je saopštio u utorak da je suvereno pravo Ukrajine da odluči da li želi da se pridruži Evropskoj uniji i da Moskva ne namjerava da diktira Kijevu kako treba da pristupi tom pitanju.
Na pitanje da li bi Ukrajina jednog dana mogla da se pridruži Evropskoj uniji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: "To je suvereno pravo svake zemlje".
"Govorimo o integracijskim i ekonomskim integracionim procesima. I ovdje, naravno, niko ne može ništa da diktira bilo kojoj zemlji i mi to nećemo da radimo", rekao je Peskov.
Peskov je, međutim, dodao da je pozicija Rusije bila drugačija kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine vojnim savezima.
"Postoji potpuno drugačiji stav, naravno, o pitanjima vezanim za sigurnost koja se odnose na odbranu ili vojne saveze", rekao je Peskov.
Egipat razvija alternativni plan za obnovu Gaze bez prisilnog iseljavanja stanovništva
Egipat razvija plan za obnovu Pojasa Gaze koji ne bi podrazumijevao prisilno iseljavanje Palestinaca iz tog područja, dok se arapske nacije bore protiv prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa da iseli stanovnike i dozvoli Sjedinjenim Državama da preuzmu kontrolu.
Plan, prema izvještaju egipatskih državnih novina Al-Ahram, predviđa uspostavljanje "sigurnih područja" unutar teritorije gdje bi Palestinci privremeno boravili dok egipatske i druge međunarodne građevinske firme uklanjaju ruševine i obnavljaju infrastrukturu.
Tri sigurne zone bile bi određene unutar Gaze prema planu tokom početnog šestomjesečnog perioda. Izgradile bi se mobilne kućice i skloništa i pristizala bi humanitarna pomoć.
Projekat obnove – za koji se očekuje da će trajati pet godina – također bi obezbijedio desetine hiljada radnih mjesta za stanovnike Gaze, rekao je egipatski zvaničnik za AP.
Dva egipatska zvaničnika i arapski i zapadni diplomati rekli su za AP da Kairo razgovara o planu sa zvaničnicima u Evropi, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Moguća pitanja finansiranja su visoko na dnevnom redu.
Dana 4. februara, Trump je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da će "SAD preuzeti Pojas Gaze i mi ćemo to uraditi kako treba. Mi ćemo ga posjedovati".
Trump je rekao da će Palestinci koji trenutno žive tamo biti trajno preseljeni u arapske zemlje u regiji i da će Sjedinjene Države predvoditi napore da se Gaza pretvori u "Rivijeru Bliskog Istoka".
Više od 2,3 miliona ljudi živi u Pojasu Gaze, iako je većina raseljena nakon 16 mjeseci napada izraelske vojske, koja je obećala da će iskorijeniti uticaj Hamasa – organizacije koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku i koja je vladala tim područjem.
Palestinci su odlučno izjavili da neće napustiti svoju domovinu.
Medijski izvještaji navode da Saudijska Arabija predvodi hitne napore arapskih nacija da razviju plan za Gazu kako bi se suprotstavili Trumpovom prijedlogu. Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su uključeni u te napore.
Egipat, Jordan i druge arapske nacije odbacile su pozive da prime stanovništvo Gaze.
Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara na turneju po Bliskom Istoku, izrazio je punu podršku ratnim ciljevima Izraela u Pojasu Gaze i rekao da se to "mora iskorijeniti".
"Dok god (Hamas) postoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć", rekao je Rubio na zajedničkoj konferenciji za novinare s Netanyahuom 16. februara.
Izrael i Hamas postigli su sporazum o prekidu vatre koji je uglavnom okončao borbe koje su izazvane invazijom ekstremističke grupe na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojoj je ubijeno oko 1.200 ljudi.
Ali primirje je i dalje krhko, čak i dok Hamas oslobađa izraelske taoce u zamjenu za oslobađanje zatvorenih Palestinaca iz Tel Aviva.
Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta
Predsjednik Donald Trump kaže da želi učiniti Sjedinjene Američke Države svjetskom prijestolnicom kriptovaluta. Svoj plan sprovodi u prvim nedjeljama svog drugog predsjedničkog mandata, o cemu izvještava Michelle Quinn.
