Tročlano sudsko vijeće apeacionog suda bilo je protiv Trumpovog zahtjeva da se odbace tužbe protiv njega za podstrekivanje nasilne rulje 6. januara 2021. godine.

Vijeće je presudilo da je Trump djelovao "u ličnom kapacitetu kao predsjednički kandidat" kada je pristalice pozvao da idu na Capitol. Američki predsjednici su imuni od građanskih tužbi samo kada je riječ o potezima koje su preduzeli tokom obavljanja zvančne dužnosti.

Međutim, sud je naveo da nije riječ o konačnoj presudi o tome da li Trump ima predsjednički imunitet od građanskih tužbi u ovom slučaju, te da sudije nisu izražavale stav o tome da li su optužbe protiv bivšeg predsjednika osnovane.

Odluka sudskog vijeća, u kojem je i sudija kojeg je imenovao Trump, bila je jednoglasna. Trumpov portparol u petak je ocijenio da je presuda "ograničena, uska i proceduralna" te da je Trump "radio za američki narod" na dan napada.

Trumpovi advokati tvrdili su da bivši predsjednik takđe ima imunitet kada je riječ o krivičnom gonjenju u slučaju koji je pokrenuo specijalni tužilac Jack Smith, a u kojem se bivši predsjednik optužuje za nelegalnu zavjeru da poništi izborni poraz od predsjednika Joea Bidena.

Optužnica za krivično djelo u tom slučaju je jedna od četiri koje su podignute protiv Trumpa, trenutno favorita za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije za izbore naredne godine.

Trumpovi advokati tvrdili su da su se njegove izjave odnosile na pitanja od javnog interesa i da potpadaju pod predsjednički imunitet. U sudskim dokumentima su naveli da je Trump u Senatu oslobođen optužbi da je podsticao nemire, nakon što je opozvan u donjem domu Kongresa, i da su tužbe "upravo tip maltretiranje od kojeg bi trebalo da štiti predsjednički imunitet".

Policajci koji su tužili Trumpa naveli su u tužbi da je bivši predsjednik odgovoran za fizičke i emotivne povrede koje su pretrpjeli zbog napada na Capitol.

“Današnja presuda jasno stavlja do znanja da će odgovarati oni koji ugrožavaju našu demokratiju i živote onih koji su položili zakletvu da je brane", saopštio je advokat policajaca.

Dvije tužbe podnijele su demokrate u Predstavničkom domu.

Prethodno je sudija okružnog suda presudio da su Trumpove poruke tokom protesta, održanog prije napada na Kongres, vjerovatno bile "podstrekivanje koje nije zaštićeno prvim amandmanom američkog Ustava (koje štiti pravo na slobodu govora)".

Biodizajn je disciplina koja spaja biologiju, tehnologiju i dizajn kako bi se stvorila održiva rješenja koja imaju pozitivan utjecaj na okoliš. Ovaj pristup podrazumijeva rad s prirodom, umjesto protiv nje, i inspirisan je biološkim procesima i oblicima.

Cilj biodizajna je inspirisati se prirodom kako bi se razvile održive i funkcionalne tehnologije. Čak se može primjenjivati i u umjetnosti, i onda se zove bioumjetnost ili bioArt.

Maja Halilović ističe se kao biodizajnerica iz nove generacije koja želi aktivno doprinijeti izgradnji boljeg svijeta. Rođena u Sarajevu, a posjeduje diplomu iz dizajna proizvoda sa Sarajevske akademije likovnih umjetnosti. Njezina stručnost proteže se i na područje ekologije, hemije te različitih naučnih principa, što ju je potaknulo na istraživanje biomaterijala s naglaskom na primjenu u modnoj industriji.

Nagrade za održivu kreativnost

Maja je nedavno nagrađena Bronzanom nagradom za inovacije na 75. međunarodnoj izložbi inovacija „IENA” u Nürnbergu. Ova nagrada priznaje izuzetne inovacije u dizajnu, a Halilović ju je primila za svoj patentirani izum postupka dobijanja biomaterijala iz organskog otpada ljuski jaja. Ovaj postupak ne samo da predstavlja tehnološki uspjeh već i snažnu poruku o održivosti i kreativnosti. Kroz ovu inovaciju, otpad se transformiše u resurs, u osnovu za stvaranje biomaterijala koji ima široku primjenu u raznim industrijama.

Ova nagrada predstavlja priznanje rada na održivim i inovativnim rješenjima koja imaju pozitivan uticaj na okoliš i društvo. Međutim, prije ove nagrade, Maja je osvojila i Zlatnu nagradu u Južnoj Koreji za kreativni izum „Biomaterijal iz Organskog Otpada: BIOCANDLE”.

„Priznanje je došlo za koncept biosvijeća, gdje sam koristila biomaterijal dobiven od organskog otpada ljuski jaja kako bih stvorila održive i estetski privlačne svijeće. Ovaj kreativni izum ne samo da pokazuje kako se održivi materijali mogu koristiti na neočekivane načine, već također naglašava važnost promišljanja o načinu na koji koristimo resurse kako bismo smanjili uticaj na okoliš.”

Ovo iskustvo joj je, kako kaže, bilo dodatni podstrek da nastavi istraživanje i inovacije u oblasti biodizajna i održivog razvoja.

„Biti biodizajnerica znači upuštati se u inovativni svijet gdje se koristi biologija, organski materijali i održive prakse kako bi se razvijali proizvodi, materijali odnosno biomaterijali. Da bismo stvorili održivije proizvode i materijale, koristimo biološke resurse, mikroorganizme i druge žive organizme kako bismo razvili inovativne i ekološki prihvatljive alternative konvencionalnim materijalima”, objasnila je Halilović.

To podrazumijeva rad s algama, bakterijama, micelijumom gljiva, ali i s organskim otpadom koji podrazumijeva sve od kuhinjskog do građevinskog otpada.

„Biodizajn ide dalje od klasičnog dizajna jer integrira principe biologije i ekologije, čime se postiže sklad između ljudskih potreba i očuvanja prirode”, dodala je.

Biodizajn se često primjenjuje u različitim područjima, uključujući medicinu, energetiku, održivost, prehrambenu industriju, tekstilnu industriju i arhitekturu. Primjeri biodizajna uključuju razvoj biomimetičkih materijala, bioloških senzora, genetički modificiranih organizama za proizvodnju korisnih tvari te dizajniranje ekološki prihvatljivih proizvoda i procesa.

„Moj ulazak u svijet biodizajna bio je poput otkrića čarobnog vrta inovacija i održivosti. Bila sam vođena željom za stvaranjem koje respektira prirodu i odgovorno koristi resurse. Prva iskustva s biodizajnom došla su kao odgovor na izazove koje smo suočavali u tradicionalnim industrijama. Promišljanje o dizajnu i inovacijama s biološkom inspiracijom postalo je moj odgovor na pitanje kako možemo stvarati bez iscrpljivanja planeta”, ispričala je Maja Halilović.

Poruka održivosti u dizajnu: kombiniranje tradicije, kulture i biodizajna za jedinstvena rješenja

Biodizajn na Balkanu je tek u povojima i, kako Maja kaže, „prolazi kroz intrigantan put prepoznavanja i prihvatanja”.

„Kroz sve izazove i ograničenja, možemo ga promatrati kao sjeme koje polako klija u plodnom tlu inovacija i održivosti. Iako još uvijek nije mainstream, prisustvo biodizajna na Balkanu raste”, dodala je.

Naša regija, bogata tradicijom, kulturom i prirodnim resursima, postaje polje gdje se biodizajn počinje stapati s lokalnim identitetom. Izazov leži u prepoznavanju i integraciji ovog koncepta u širu zajednicu, posebno među industrijama i kreativnim sektorima. Edukacija, svijest o održivosti i podrška inovacijama mogu ključno utjecati na daljnji razvoj biodizajna na Balkanu.

„Uzmite, na primjer, lokalne resurse poput biljaka, tradicionalnih materijala i zanatskih vještina, i spojite ih s modernim principima biodizajna. To bi moglo dovesti do stvaranja jedinstvenih, održivih rješenja koja odražavaju duh regije.Dakle, iako još uvijek u fazi klijanja, biodizajn na Balkanu nosi potencijal da postane snažan pokretač inovacija i održivog razvoja”, istakla je.

Jedno od Majinih djela jesu i dizajni od biomaterijala poznatog kao Scoby, što je skraćenica od „symbiotic culture of bacteria and yeast”, odnosno „simbiozna kultura bakterija i kvasca”.

Ovaj biomaterijal se stvara kombinacijom bakterija i kvasca, stvarajući biološki film koji se koristi u različitim kreativnim i funkcionalnim aplikacijama.

„Proces stvaranja Scobya počinje kombinacijom određenih sojeva bakterija i kvasaca, uz kontrolirane uvjete okoline. Ova simbioza dovodi do stvaranja tanke, fleksibilne mreže koja ima razne primjene. Scoby je jedan od primjera kako se organski materijali mogu koristiti kao resursi za inovaciju i stvaranje održivih proizvoda”, objasnila je Halilović.

Ovo je zapravo vrsta biorazgradivog materijala sličnog biorazgradivoj koži. Ovaj materijal posjeduje izniman raspon svojstava, od fleksibilnosti i izdržljivosti do jedinstvene, mekane i dugotrajne teksture te je Maja pokazala kako je od njega moguće napraviti odjevne predmete, koristeći vrlo originalan, futuristički dizajn.

„Živimo u vremenu kad je svijest o ekologiji ključna, i biodizajn mi je pružio platformu da prenesem svoju kreativnost u korisne i ekološki prihvatljive koncepte. Bila sam fascinirana mogućnostima koje priroda pruža, od izučavanja jednoćelijskih organizama do korištenja organskog otpada kao osnove za inovacije”, naglasila je.

Za svoje radove kaže kako se mogu shvatiti i kao svojevrsni „protest” ili proklamacija koja jasno ukazuje na mnoge globalne izazove.

„Oni služe kao glasan podsjetnik na važnost održivosti, borbu protiv iskorištavanja resursa, i suprostavljanje praksama koje dovode do zagađenja i uništavanja ekosistema”, kazala je za kraj Halilović.

Bivša sutkinja Vrhovnog suda Sandra Day O'Connor, nepokolebljivi glas umjerenog konzervativizma i prva žena koja je služila u najvišem sudu u zemlji umrla je u 94. godini.

Sud je saopštio da je umrla u Phoenixu petak od komplikacija povezanih sa uznapredovalom demencijom i respiratornom bolešću.

Ona je 2018. objavila da joj je dijagnostikovana „početna faza demencije, vjerovatno Alchajmerova bolest”. Njen suprug umro je od komplikacija od Alchajmerove bolesti 2009.

Nominacija O'Connor 1981, u vrijeme predsjedničke administracije Ronalda Reagana i naknadna potvrda Senata, okončala je 191 godinu dug period u kojem su samo muškarci bili članovi Vrhovnog suda.

Rodom iz Arizone, odrasla je na prostranom porodičnom ranču, O'Connor je gubila brzo gradila reputaciju vrijedne radnice koja je imala značajan politički uticaj u devetočlanom sudu.

Unuka pionira koji je putovao zapadno od Vermonta i osnovao porodični ranč tri decenije prije nego što je Arizona postala država, O'Connor je imala uporan, nezavisan duh. Dok je odrastala u zabačenom kraju, rano je naučila da jaše konje, skuplja stoku i vozi kamione i traktore.

„Nisam radila sve stvari koje su radili dječaci, ali sam popravljala vjetrenjače i ograde”, rekla je u intervjuu za časopis Time 1981.

U sudu, njen uticaj se najbolje mogao vidjeti, a njeno pravno razmišljanje pomnije ispitano, u presudama o abortusu, možda i najspornijem pitanju sa kojim su se sudije suočile. O'Connor je odbila da dozvoli državama da zabrani većinu abortusa.

Ona je 1989. odbila da se pridruži grupi od četiri sudije koje su bile spremne da ponište značajnu odluku Roe protiv Wadea iz 1973. u kojoj se navodi da žene imaju ustavno pravo na abortus.

Zatim, 1992. godine je pomogla da se stvori i većina od pet sudija koja je potvrdila suštinski stav presude iz 1973. „Neki od nas kao pojedinaca smatraju da je abortus uvredljiv za naše najosnovnije principe morala, ali to ne može da kontroliše našu odluku”, rekla je O'Connor na sudu, čitajući zaključak odluke u predmetu Planirano roditeljstvo protiv Caseyja. „Naša obaveza je da definišemo slobodu svih, a ne da nalažemo sopstveni moralni kodeks”.

Trideset godina poslije te odluke, konzervativniji sastav suda jeste poništio presude Roe i Casey, a mišljenje je napisao čovjek koji je zauzeo njeno mjesto u Vrhovnog suda, Semuel Alito. On je izabran u sud 2006. Na prijedlog predsjednika Georgea Busha mlađeg, a prethodno se O'Connor penzionisala.

Godine 2000, O'Connor je bila dio većine od 5:4 koja je efikasno riješila sporne predsjedničke izbore 2000. u korist Busha, u odnosu na demokratu Ala Gorea.

O'Connor su mnoge njene kolege smatrale veoma dragom osobom. Kada je otišla u penziju, sudija Clarence Thomas, dosljedni konzervativac, nazvao ju je „izvanrednom koleginicom, dostojanstvenom u neslaganju i milostivom kada je u većini”.

Ona je umjela da iznese vlastite stavove na veoma oštar način. U jednoj od njenih posljednjih postupaka, neslaganju sa presudom 5:4 kojom se dozvoljava lokalnim vlastima da osude i zaplijene ličnu imovinu kako bi se omogućilo privatnim investitorima da grade trgovačke centre, poslovne zgrade i druge objekte, ona je upozorila da je većina nerazumno ustupila još više snage moćnicima.

„Sablast presude visi nad svom imovinom”, napisala je O'Connor. „Ništa ne sprečava državu da... bilo koji dom zamijeni tržnim centrom, ili bilo koju farmu fabrikom”.

O'Connor, koju su komentatori nekada nazivali najmoćnijom ženom nacije, ostala je jedina sutkinja Vrhovnog suda sve do 1993, kada je, na njeno zadovoljstvo i olakšanje, predsjednik Bill Clinton nominovao sudiju Ruth Bader Ginsburg. U sadašnjem sastavu suda su četiri žene.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je glasovima predstavnika obje stranke mjeru kojom će Iranu blokirati pristup šest milijardi dolara koje su SAD prenijele u okviru razmjene zatvorenika, što je korak koji su republikanci izveli kao odgovor na navodnu ulogu te zemlje u smrtonosnim napadima Hamasa na Izrael prošlog mjeseca.

Mjera nazvana Zakon o nedavanju novca za iranski terorizam usvojen je rezultatom 307:119 dok su republikanci nastojali da pozovu Bidenovu administraciju na odgovornost za ono što nazivaju njenim saučesništvom u finansiranju terorizma na Bliskom istoku koji podržava Iran.

"Uz takvu nestabilnost u regionu, posljednja stvar koju treba da uradimo je da damo pristup (sumi od) šest milijardi dolara, da bi bila preusmjerena na terorizam koji dodatno sponzorisao Iran", rekao je tokom debate kongresmen Michael McCaul, republikanac, predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Zvaničnici administracije su odbacili ove kritike, napominjući da nijedno od sredstava nije stavljeno na raspolaganje Iranu i insistirajući da kada to bude slučaj, novac se može koristiti samo za humanitarne potrebe.

Republikanski kritičari poput McCaula kažu da, uprkos tome što je novac ograničen na pomoć, on je zamjenljiv i mogao bi da oslobodi druga sredstva Teheranu da pruži podršku Hamasu.

SAD i Iran su u augustu postigli provizorni sporazum koji je na kraju doveo do oslobađanja petorice pritvorenih Amerikanaca u Teheranu i nepoznatog broja Iranaca zatvorenih u SAD nakon što su milijarde dolara zamrznute iranske imovine prebačene iz banaka u Južnoj Koreji u Katar.

Ali nekoliko dana nakon napada Hamasa 7. oktobra, SAD i Katar su se složili da Iran neće moći da pristupi novcu u međuvremenu, a zvaničnici su se zaustavili na potpunom ponovnom zamrzavanju sredstava.

Rezolucija koju podržava Republikanska stranka, sada ide u Senat, gdje je malo vjerovatno da će je podržati demokratska većina, propisuje uvođene novih sankcija fondovima kako bi se spriječio transfer bilo kakvog novca u Iran. Također prijeti sankcionisanjem bilo koje vlade ili pojedinca koji je uključen u obradu transfera sredstava.

Nekoliko demokrata koji su se protivili toj mjeri ustali su u odbranu odluke Bidenove administracije da prebaci novac u zamjenu za američke taoce, posebno u svjetlu situacije sa američkim taocima koje sada Hamas drži u Gazi.

"Iran je, naravno, kao Hamas, smrtonosan i korumpiran režim. Nisu prijatni. A ovo nije lako", rekao je tokom debate kongresmen Gregory Meeks, najviši demokrata u Komitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma. "Ali zahvaljujući ovom sporazumu, pet američkih porodica je sada ponovo kod kuće".

Dodao je: "A Iran je izgubio polugu da drži ove američke taoce".

Visoki američki zvaničnici su nastojali da brane odluku o pregovorima sa Iranom uprkos tome što je on podržavao terorizam protiv SAD i njihovih saveznika. Ali zvaničnici su također priznali da je uticaj Irana na različite militantne grupe neporeciv.

Uprkos slabim anketama i pitanjima o njegovim godinama, koja dolaze i od nekih demokrata, Biden se drži svog plana da se kandiduje za drugi mandat, nakon što je u aprilu objavio da će se ponovo kandidovati i time otvorio sebi put bez ozbiljnih izazivača unutar stranke.

Čak i kada bi sada u izbore uskočilo više demokratskih kandidata, put naprijed bi bio nejasan jer su rokovi za ulazak na primarne izbore u ključnim državama kao što su Nevada, Južna Karolina i Georgia već prošli.

Bidenovi lojalisti, pozivajući se na njegov dosadašnji rad, tvrde da stranci nije potreban rezervni plan da porazi vjerovatnog republikanskog kandidata Donalda Trumpa, kojeg je Biden pobijedio na izborima 2020. godine.

Među mogućim scenarijima da predsjednik (81) ipak odustane, jedna od opcija je da demokrate u avgustu sljedeće godine izaberu drugog kandidata na svojoj konvenciji, ili čak i kasnije, u skladu sa stranačkim pravilima.

Reuters je razgovarao sa brojnim sadašnjim i bivšim zvaničnicima koji, iako jasno žele da Biden uspije, priznaju da bi se stranka mogla suočiti sa problemima ako najstariji predsjednik u američkoj historiji bude imao neki zdravstveni problem, ili se iz drugih razloga povuče iz takmičenja za Bijelu kuću.

Bidenova potpredsjednica, Kamala Hsrris, koja ima vlastitih problema s popularnošću, ne bi ga automatski zamijenila kao glavnog kandidata ako se povuče. Ona bi imala koristi od infrastrukture njihove zajedničke kampanje ako bi se kandidovala za predsjedničku poziciju u njegovom odsustvu, ali bi se i druge demokrate vjerovatno uključile u utrku.

"Ne postoji plan B. Ako se on iznenada ne bi kandidovao, kandidovali bi se svi koje poznajete. Potpredsjednica nikoga ne plaši", rekao je visoki demokrat za Reuters.

Ako bi Biden odustao dok su demokratski predizbori u toku, drugi kandidati bi se mogli pridružiti utrci, ovisno o zahtjevima za prijavu koje imaju savezne države.

Obično su potrebni mjeseci da se uspostavi predsjednička kampanja i prikupi novac za izbornu trku, a rokovi za ulazak na glasanje u nekim od država, uključujući Kaliforniju, Illinois i Michigan, približavaju se u narednim sedmicama.

Demokratski zvaničnici su ujedinjeni iza predsjednika, uprkos određenoj strepnji, kažu, jer bi se u protivnom druga poznata imena već uključila u trku.

"Joe Biden će biti demokratski kandidat i on će pobijediti bilo kojeg MAGA ekstremistu kojeg republikanci predlože", rekao je portparol Bidenove kampanje Daniel Wessel, u kontekstu slogana bivšeg predsjednika Trumpa "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (Make America Great Again – MAGA).

Trump (77), koji je favorit za republikansku nominaciju, takođe se suočava sa zabrinutošću zbog svojih godina i niza optužnica, uključujući i optužbe zbog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima i miješanja u izbore 2020. godine, koje je izgubio od Bidena. On poriče da je kriv.

Više kandidata izaziva Trumpa u republikanskoj primarnoj utrci, dajući stranci potencijalne alternative u malo vjerovatnom slučaju da Trump odustane.

Dobro za zemlju?

Na žalost Bijele kuće, Bidenova starost postala je odlučujući element kampanje 2024.

Dsvid Axelrod, glavni savjetnik Bijele kuće za vrijeme predsjednikovanja Baracka Obame, rekao je da Biden treba da odluči da li je pametno da se ponovo kandiduje, nakon što su novembarske ankete pokazale da zaostaje u ključnim državama u odnosu na Trumpa.

"Ako nastavi kandidaturu, on će biti kandidat Demokratske stranke. Ono što treba da odluči je da li je to mudro; da li je to u NJEGOVOM najboljem interesu ili u interesu zemlje?", napisao je Axelrod na mreži X, ranije poznatoj kao Twitter.

Fizički pregled u februaru pokazao je da je Biden zdrav i "sposoban za dužnost".

Biden je dugo vjerovao da je on demokrata koji ima najveće šanse da pobijedi Trumpa, ali anketa Reuters/Ipsos od 7. novembra pokazala je da je njegov rejting od 39%, najniži od aprila.

Primarni izbori demokrata počinju u februaru i završavaju se u junu. Oni održavaju svoju konvenciju u Chicagu u augustu.

Očekuje se da će Biden dobiti nominaciju svoje stranke nakon lakog primarnog procesa.

Ako bi Biden odustao nakon predizbora, delegati bi mogli slobodno glasati za drugog kandidata u Chicagu.

Svaki takav scenario bi gotovo sigurno doveo do nadmetanja među širokom grupom onih sa predsjedničkim ambicijama, uključujući Heris i guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, s ciljem pridobijanja podrške više od 4.000 demokratskih delegata.

To bi nagovijestilo povratak u vrijeme u kojem su delegati konvencije zaista birali, a ne samo potvrđivali unaprijed poznatog kandidata.

"Ako odustane prije konvencije, imaćemo staromodnu konvenciju na kojoj će delegati u suštini odlučivati (za koga će glasati), bez obzira na to koga su izabrani da predstavljaju", rekla je Elaine Kamarck, izborna ekspertica i viša saradnica na Brookings institutu u Washingtonu, ujedno i članica Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC).

To bi moglo izazvati unutarstranački rat, ostavljajući demokrate da liče na republikance u borbi u kojoj kandidati troše vrijeme i novac boreći se jedni protiv drugih.

Stvari se komplikuju ako Biden iz bilo kojeg razloga odustane nakon konvencije. Kamarck, autorica knjige "Primarna politika", navela je da bi se u tom slučaju 435 članova DNC-a zatim sastalo na posebnoj sjednici kako bi odabrali kandidata.

Postoji i presedan za zamjenu kandidata.

Godine 1972, tadašnji senator Thomas Eagleton povukao se kao potpredsjednički kandidat demokratskog predsjedničkog kandidata Georgea McGoverna, nakon što su objavljene informacije o njegovom liječenju od depresije.

DNC je imao hitan sastanak kako bi popunio upražnjeno mjesto i izabrao Sarghenta Shrivera da zauzme njegovo mjesto. McGover je kasnije izgubio izbore.

Newsom je bio posebno aktivan ponašajući se kao Bidenov zamjenik, dok je napadao republikanskog predsjedničkog kandidata Rona DeSantisa, guvernera Floride. Newsomova kancelarija nije odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar.

"Mnoge aktivnosti koje vidimo - kao što je Newsom koji pomaže Bidenu - djelimično predstavlja i podsjećanje demokratskih glasača da ti ljudi postoje kao opcija", rekao je Reutersu jedan visokorangirani demokrata.